Sirovi kolači postali su svojevrsni hit, i to s razlogom. Ne morate paliti pećnicu, a dobit ćete bogatstvo okusa.
Kolač od naranče bez pečenja
Sastojci za biskvit:
200 g badema
10 datulja bez koštica
2 jušne žlice kokosovog ulja
1 jušna žlica kakaa bez šećera
prstohvat soli.
Sastojci za kremu od naranče:
200 g indijskih oraščića (namočenih u vodi tri sata)
100 ml cijeđenog soka naranče
2 žlice naribane korice eko naranče
80 ml otopljenog kokosovog ulja
3 jušne žlice meda
1 čajna žličica ekstrakta vanilije.
Sastojci za glazuru:
80 g tamne čokolade
1 čajna žličica kokosovog ulja.
Priprema
U blenderu usitnite bademe, potom dodajte kakao, datulje, ulje i sol te izblendajte sve u jednoličnu smjesu.
Utisnite smjesu u kalup promjera oko 20 cm i stavite podlogu u zamrzivač.
Potom ocijeđene indijske oraščiće stavite u blender, dodajte med, sok i koricu naranče, vaniliju te izblendajte u jednoličnu smjesu. Dodajte još malo vode prema potrebi.
Prelijte kremu preko ohlađenog biskvita i vratite u zamrzivač na tri sata.
Nakon što se sve stegnulo, otopite ulje i tamnu čokoladu, prelijte preko kreme i vratite na 20 minuta u zamrzivač.
Bilo je ovo veličanstveno putovanje i kroz svjetove i kroz nacije i brodom i po suhu i hodočastnički i muzički, kazao je za Boka News, don Robert Tonsati
Nastupom u programu pod nazivom „Armonia Concinans – Srednjovjekovne sekvence iz Šibenskih rukopisa“, posvećenom obilježavanju 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, u subotu, 18. oktobra u Katedrali Sv. Tripuna Ansambl “Labyrinthus” je “krunisao” drugo izdanje Festivala rane glazbe – “Tollite Portas”. Vokali Karin Weston, Anastasia Bondarjeva i Jasmina Črnčič, te Danil Rjabčikov, latinska gitara i šifoni, priuštili su publici zadovoljstvo da uživa u muzici koja povezuje dalmatinsku srednjovjekovnu duhovnost s ranohrišćanskim nasljeđem Evrope.
-Ovim koncertom došli smo do kraja jednog veličanstvenog muzičkog putovanja, koje nas je vodilo ne samo kroz Srednji vijek, nego i kroz različite evropske zemlje, koje dijele sličnu duhovnu tradiciju, a svaka je na svoj način dala neki važan doprinos cjelokupnoj evropskoj baštini. Bilo je ovo veličanstveno putovanje i kroz svjetove i kroz nacije i brodom i po suhu i hodočastnički i muzički, kazao je za BN don Robert Tonsati, osnivač Festivala, zadovoljan toplim prijemom odabrane publike, koja je više puta vraćala izvođače na “bis”.
Potsjetivši na “lajtmotiv” programa, don Robert ističe da su svoje hodočašće u istoriju muzike započeli koncertom Ansambla “Peregrina”, koji je bio posvećen Poljskom kraljevstvu, kroz priču o mučeništvu Sv. Adalberta Velikog i kroz krundbene kompozicije. Objasnio je da je Adalbert iz Praga (Češke) prešao u Poljsku, ali je važan i za Mađare, jednako kao za Poljake i jednako kao i za Čehe (Boheme i Pruse). Ta četiri naroda vrlo poštuju ovoga sveca.
Publika na završnom koncertu
-Nakon toga smo slušali muziku Venecije, autora Zorzija Trombete, koju je on izvodio u Kotoru daleke 1449. godine, što je ostavljeno u njegovim zapisima i to je otkriće našeg festivala. Čuli smo autentične instrumente – bombardu, kliznu trublju, sakbut, povijesne gajde, čuli smo šalmaj. Zatim smo “otišli” u Francusku, gdje smo imali filozofsku introspekciju o emocijama po Gijomu de Mašou, a potom smo opet u Kotoru, u Crkvi Blažene Ozane imali koncert na lutnji. I to je bilo jedno putovanje, jer je Đakomo Gorcanis iz Južne Italije putovao po Srednjoj Evropi, dijelovao na Balkanu.
I na kraju smo naše putovanje završili u Dalmaciji, u srednjovjekovnim glazbenim rukopisima iz Šibenskog samostana Svetog Franje. I na ovom koncertu izvedene su dvije vrlo važne kompozicije. Prva je “Armonia Concinans”, koja je jedina zapisana u rukopisu koji se nalazi u Šibeniku, a potječe iz XI vijeka, nijedan drugi rukopis ne sadrži tu kompoziciju. A druga kompozicija je bila na starohrvatskom jeziku – “Sudac gnjevan”, to je zapravo prepjev na starohrvatski poznate sekvence “Dies irae”. Tekstove je obradio Danil Rjabčikov, kazao je Tonsati u svom osvrtu na izvedeni program.
Iztražava zadoviljstvo što je program Festival bio posjećen i vrlo je toplo primljen od ljudi sa strane – samo radi festivala u Kotor su došli iz dalekog Kipra, iz Izraela, iz Londona, “tako da je Kotor sad postao mali centar za ranu muziku”.
Cijeli program je snimljen u produkciji “Prijatelji” i biće uskoro dostupan na “jutjubu”. Ulaz je bio slobodan (besplatan).
Dobar glas daleko se čuje
-Prezadovoljan sam kvalitetom svih koncerata, kako odabranim ansamblima, muzičarima, tako i auditorijumom takođe, zato što je ove godine bilo mnogo više publike. Nadam se da će biti još bolje u sljedećoj godini, kazao je Danil Rjabčikov, umjetnički direktor Festivala.
Ističe da naziv “Labyrinthus” (lat. Lavirint) može da se odnosi na sve srednjovjekovne katedrale u Engleskoj, Francuskoj, bilo gdje u Evropi, te da izvedbe Ansambla u svetim hramovima za njegove članove znače “hodočašće unutar sebe”.
Ansambl će u decembru nastupiti u Jerusalimu, a zatim i u Novim Sadu.
Publicista, pisac i bivši diplomata Antun Sbutega za Pobjedu o najnovijoj knjizi o istoriji odnosa Crne Gore i Svete Stolice
U Italiji je nedavno objavljena knjiga Antuna Sbutege „Il Montenegro e la Santa Sede – una storia milenaria“ (Crna Gora i Sveta Stolica – hiljadugodišnja istorija), prvo cjelovito istraživanje odnosa Crne Gore i Svete Stolice od prvih tragova hrišćanstva do savremenog doba.
Na više od 570 stranica, sa oko 1100 fusnota i bibliografijom od 700 jedinica, Sbutega detaljno prati vjerske, političke i kulturne dodire – od ranohrišćanskih biskupija i srednjovjekovne Duklje, preko osmanskog i mletačkog perioda, do obnavljanja diplomatskih odnosa i potpisivanja Temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom 2011. godine, pa sve do 2024.
Franja a takvi su i danas. Zato nije jasno zašto već godinama Crna Gora nema ambasadora već samo otpravnika poslova pri Svetoj Stolici.
Knjiga se bavi ne samo prošlošću, već i duhovnim i kulturnim kontinuitetom koji traje do danas. Kada posmatrate savremenu Crnu Goru kroz prizmu te istorijske dubine, šta smatrate njenim najvećim izazovom u očuvanju sopstvenog identiteta između sekularnog društva, evropskih integracija i hrišćanskog nasljeđa koje opisujete?
SBUTEGA: Crna Gora je mala, ograničenih resursa, jako složena, nalazi se na granici civilizacija a u toku proteklih 1000 godina čak je pet puta stvarala a četiri puta gubila nezavisnu državu. Budućnost je nepoznanica ali vjerujem da, kada je u pitanju Crna Gora, mora biti zasnovana na valorizaciji vrijednosti stvorenih u prošlosti i izbjegavanju tragičnih povijesnih grešaka, dakle na poznavanju povijesti sa njenim svijetlim i mračnim stranama. Ona može opstati i razvijati se kao sekularno društvo u skladu sa najvišim evropskim standardima, poštujući duhovno i kulturno nasljeđe svih zajednica i, najzad, integrisana u Evropsku uniju. Članstvo u EU nije pitanje samo ekonomskih i političkih prednosti već se radi o definitvnom povratku u civilizaciju kojoj je pripadala od starog vijeka.
POBJEDA: U poglavljima o srednjem vijeku i kasnijim epohama, posebno ističete složene veze između Rima, Carigrada i crnogorskih teritorija. Kako tumačite činjenicu da je Crna Gora tokom vjekova uspjela da očuva religijsku raznolikost i kulturnu samobitnost, uprkos pritiscima velikih sila i crkvenih centara moći?
SBUTEGA: Ta raznolikost nije posljedica volje i vrlina stanovništva Crne Gore već odluka i akcija spoljnih sila koji su je uslovili. Prostor današnje Crne Gore je podijeljen 395. godine odlukom cara Teodosija Velikog, granicom između Zapadnog i Istočnog rimskog carstva. Ta granica, kojom su prostor Boke i Budve i njihovo zaleđe pripali Zapadu a ostatak Istoku, imala je ogromne posljedice do danas. Uslijedila je invazija Slavena koja je promijenila vjersku i etničku strukturu, koji su zatim postepeno kristijanizirani. Zatim, poslije stvaranja prve države Duklje, koja je bila katolička i sa zapadnom kulturom, slijedi osvajanje od Srbije koja širi pravoslavlje. Krajem XV stoljeća dolazi do osmanskog osvajanja kada se širi islam. Granica mletačke teritorije na obali sa osmanskom teritorijom je bila stoljećima krajnja granica kršćanske Evrope. Za vrijeme komunističke Jugoslavije širen je agresivni ateizam pa su se pripadnici svih vjera našli u sličnoj situaciji. Sa propašću komunizma i raspadom Jugoslavije, religije dobijaju ponovo veliki značaj ne samo duhovni i kulturni, već i politički i ideološki. Savremena Crna Gora je naslijedila kompleksnu vjersku i etničku strukturu, i uslov njenog opstanka je gajenje tolerantnog građanskog društva. Promjene u vjerskoj strukturi Crne Gore svjedoči činjenica da je ona u XI stoljeću bila sasvim katolička, a da danas katolici čine samo oko 3 odsto stanovništva. No, veliko katoličko kulturno nasljeđe i diplomatski, moralni i duhovni ugled Svete Stolice čine da oni imaju veliki značaj. Sveta Stolica promoviše mir, vjersku toleranciju i dijalog.
Knjiga sadrži izuzetno bogatu dokumentarnu građu – oko 1100 fusnota i 700 bibliografskih jedinica. Koji su Vam izvori bili najzahtjevniji za obradu i na koji način ste balansirali između naučne preciznosti i narativne čitljivosti, s obzirom na obim i složenost materijala?
SBUTEGA: Iako je knjiga vrlo opširna i obiluje podacima, trudio sam se da je učinim preglednom i čitljivom i za one koji nijesu specijalisti za ovu problematiku. Služio sam se velikim brojem izvora na raznim jezicima, pri čemu pominjem samo neke zbirke dokumenata; osam tomova djela na latinskom „Illyirici sacri“ izdati 1751-1819, Monumenta Montenegrina u osam tomova izdata 2001-2008, zbirke Theinera, Smičiklasa, Jačova, Radonića i dr. Moja knjiga je završena prije nego je nedavno objavljena knjiga „Povijest crkve I“ Lenke Blehove-Čelebić, koju nijesam mogao koristiti.
U posljednjem dijelu knjige analizirate odnose između nezavisne Crne Gore i Svete Stolice od 2006. do 2024. godine. Kako biste ocijenili razvoj tih odnosa, posebno u kontekstu Temeljnog ugovora i promjena koje je donio pontifikat pape Franja?
SBUTEGA: Kako dokumenti za ovaj period nijesu dostupni, služio sam se dosta informacijama iz medija ali i vlastitim poznavanjem problematike jer sam proveo oko 20 godina u Vatikanu, prvo radeći u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda a zatim kao prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici. U ovom periodu je bio najznačajniji pontifikat pape Benedikta XVI (2005-2013), jer su tada bili obnovljeni diplomatski odnosi, akreditirani diplomatski predstavnici, razmijenjene posjete na najvišem nivou i potpisan Temeljni ugovor. Ti odnosi su bili veoma dobri i za vrijeme pontifikata pape Franja a takvi su i danas. Zato nije jasno zašto već godinama Crna Gora nema ambasadora već samo otpravnika poslova pri Svetoj Stolici.
POBJEDA: Knjiga se bavi ne samo prošlošću, već i duhovnim i kulturnim kontinuitetom koji traje do danas. Kada posmatrate savremenu Crnu Goru kroz prizmu te istorijske dubine, šta smatrate njenim najvećim izazovom u očuvanju sopstvenog identiteta između sekularnog društva, evropskih integracija i hrišćanskog nasljeđa koje opisujete?
SBUTEGA: Crna Gora je mala, ograničenih resursa, jako složena, nalazi se na granici civilizacija a u toku proteklih 1000 godina čak je pet puta stvarala a četiri puta gubila nezavisnu državu. Budućnost je nepoznanica ali vjerujem da, kada je u pitanju Crna Gora, mora biti zasnovana na valorizaciji vrijednosti stvorenih u prošlosti i izbjegavanju tragičnih povijesnih grešaka, dakle na poznavanju povijesti sa njenim svijetlim i mračnim stranama. Ona može opstati i razvijati se kao sekularno društvo u skladu sa najvišim evropskim standardima, poštujući duhovno i kulturno nasljeđe svih zajednica i, najzad, integrisana u Evropsku uniju. Članstvo u EU nije pitanje samo ekonomskih i političkih prednosti već se radi o definitvnom povratku u civilizaciju kojoj je pripadala od starog vijeka.
Vjerske, etničke i druge razlike treba valorizovati kao prednost a ne izvor problema
Vaše ranije djelo o Ikoni Bogorodice Filermose bavilo se religijskim i kulturnim nasljeđem iz specifične perspektive simbolike i identiteta. Možemo li reći da nova knjiga nastavlja tu nit, i u kojoj mjeri ste kroz istoriju odnosa Crne Gore i Svete Stolice željeli da prikažete Crnu Goru kao most između civilizacija – a ne samo kao prostor susreta različitih vjera?
SBUTEGA: Činjenica da je Crna Gora tokom cijele povijesti bila rubni prostor raznih civilizacija i izvor problema, često dramatičnih i tragičnih. Radi se tome da vjerske, etničke i druge razlike budu valorizovane kao prednost a ne izvor problema: savremena Evropa je pluralna, demokratska i tolerantna. Katolička crkva je po definiciji univerzalna a ne nacionalna pa u tom smislu obuhvata razne nacije i kulture i njihov mirni suživot, razvoj i dijalog sa drugima je jedan od stubova diplomacije Svete Stolice. Ne vjerujem da ovakve knjige imaju veliki uticaj ali je važno da postoje. Ovo je prva knjiga na ovu temu pa mislim da će biti korisna.
Vaterpolisti Primorca pobijedili su sinoć u bazenu “Zoran Džimi Gopčević”, u 3.kolu Regionalne Premier lige, ekipu Crvene Zvezde 19-13.
Po četvrtinama 5-2, 5-4, 3-3 i 6-4.
Jusuke Inaba je u kotorskom timu bio najbolji sa 5 golova, Savo Ćetković je dao 4, Marko Mršić 3, Stefan Vidović 2, a po 1 kapiten Draško Brguljan, Balša Vučković
Nemanja Vico, Nikola Brkić i Tim Perov.
Kod gostiju najefikasniji Stefan Pješivac sa 4 pogotka, Aleksandar Radanović je upisao 3, koliko i Marko Radović.
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva - Foto Boka News
1 od 14
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva - porodica Abović
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Sto godina počula - bunara - Donja Lastva
Morate priznati da ćete ostati zatečeni kada vas neko u današnje vrijeme pozove na proslavu 100-te godišnjice postojanja jednog počula (bunara). Prvo sam pomislio živio razlog… Međutim da nije tako uvjerio sam se dolaskom u đardin Gracije Abovića iz Donje Lastve (Tivat) koji je realizovao ideju, da sa svojom porodicom, komšijama, prijateljima, juče, obilježi 100 godina postojanja počula.
„Hvala svima koji ste došli na 100-tu godišnjicu ovoga počula. Dva brata, Garbini, Jerolim i Anto iskopali su ovaj počuo. Ovdje su živili druga dva brata Ucovići, Anto i Tripo koji su uradili završne podzemne radove, gradnje.
Ovaj počuo nikad nije preslušio, dubok je 11 metara, prvih 50 godina voda se pila. Danas je ne pijemo, zbog ovoga razloga „mušća“ što nas okružuje.
Sto godina počula – bunara – Donja Lastva
Mi smo se danas okupili da proslavimo i da na jedan simboličan način ukažemo da se ova voda iz ovog počula nekada pila, kao i iz mnogi drugih, ali više nije tako zbog zagađenja.
Vrijedne domaćice, nešto su izmučile, bit će slanoga i brašnjasto-slatkoga, pa vas pozivam da se počastite i razveselite“ – kazao je Gracija Abović.
Fešta se nastavila uz čašu vina, muziku, ples, a poslužene su i tradicionalne bokeške gastro delicije u režiji gostoljubive porodice Abović.
Sto godina počula – bunara – Donja Lastva
U razgovoru za Boka News, Gracija Abović ističe da je počuo izgrađen davne 1925. godine, da je želio okupiti porodicu, prijatelje, komšije kako bi sa svima obillježio prvih sto godina jednog počula i skrenuo pažnju na ekološke probleme sa vodom, na jedan simboličan način.
„Voda jeste zagađena, nije za piće, ali se može tehnički koristiti. Nikada nije presušio, ucrtan je u stare Austro-ugarske mape. Dok nismo imali gradski vodovod koristili smo ovu vodu, ne samo mi kao porodica već i mještani iz ovog dijela Donje Lastve – VII kvart. Štamapao sam i jednu crno bijelu fotografiju moje pokojne babe kako vadi vodu iz počula, kao sjećanje i poruka da se ta voda nekada pila, da pokažemo mlađima…“ – poručio je Abović.
Sto godina počula – bunara – Donja Lastva
Abović koji je i major Bokeljske mornarice, podsjeća da je njegova porodica kao i cijeli VII Kvart u Donjoj Lastvi poznat po očuvanju tradicije, običaja kao što su organizacija raznih fešti, prije svega Lastovskog karnevala, izrada karnevalskih maski, tradicija koja se prenosi sa koljena na koljeno preko 200 godina unutar porodice, rodbine i komšiluka.
U prvih devet mjeseci 2025. godine, Sud za prekršaje u Budvi riješio je preko 10 hiljada predmeta i naplatio više od 1.62 miliona eura na ime kazni, troškova postupka i sudskih taksi, uprkos otežanim uslovima rada, piše u njihovom saopštenju.
Sud za prekršaje u Budvi u periodu od 01.01. do 30.09.2025. godine imao je u radu ukupno 15.114 predmeta, od kojih je riješeno 10.180, što predstavlja 67,35% ukupnog broja – nešto više od dvije trećine.
“U radu Suda je tokom tog perioda postupalo ukupno 11 sudija, a prosječan broj završenih predmeta po sudiji iznosi 925,45, što je gotovo na nivou ostvarenja sudijske norme za cijelu kalendarsku godinu. Ažurnost Suda je na izrazito visokom nivou i iznosi skoro 100%, što znači da sudije prate redovan priliv predmeta i rješavaju isti ili veći broj predmeta nego što pristigne”, piše u saopštenju.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, Sud je u tom periodu naplatio ukupno 1.624.799,33 eura na ime izrečenih kazni, troškova postupka i sudskih taksi, što je povećanje od 67.000 eura u odnosu na uporedni period 2024. godine.
2Ovi rezultati ostvareni su u izuzetno teškim uslovima rada, sa jednim sudijom manje i velikim manjkom službenika, što je problem koji, kako se navodi, ima tendenciju pogoršanja ukoliko se materijalni položaj službeničkog kadra urgentno ne poboljša”, zaključeno je u saopštenju.
NEW YORK – Sedam miliona ljudi po tvrdnjama organizatora okupilo se jučer u SAD-u na više od 2700 mirnih skupova protiv politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Od New Yorka do San Francisca, preko Chicaga, New Orleansa i malih gradova u središnjem dijelu Sjedinjenih Država, otprilike sedam milijuna ljudi sudjelovalo je na više od 2700 skupova, tvrde organizatori.
Koalicija ujedinjena pod sloganom “No Kings” (Nema kraljeva) već je organizirala dobro posjećene prosvjede na rođendan Donalda Trumpa sredinom lipnja na kojima je otprilike bilo pet milijuna prosvjednika, po organizatorima.
Ove brojke nemoguće je provjeriti jer američke vlasti ne objavljuju procjenu na nacionalnoj razini.
Unatoč tome, subotnja okupljanja bila su najveći prosvjedni pokret u zemlji od povratka republikanaca na vlast.
Kritike “autoritarnog preuzimanja vlasti”
U velikim demonstracijama ili desecima manjih uz ceste, Amerikanci svih dobnih skupina okupili su se u festivalskoj atmosferi kako bi osudili ono što nazivaju “autoritarnim preuzimanjem vlasti” Donalda Trumpa i njegovih suradnika.
“Oni uništavaju demokraciju”, osudio je Isaac Harder, srednjoškolac kojeg je AFP intervjuirao u glavnom gradu Washingtonu. “Ovo nije Amerika, ovo je fašizam”.
U New Yorku je prosvjedovalo 100.000 ljudi, a u Teksasu i na Floridi, konzervativnim uporištima, također su održane demonstracije, posebno u Houstonu i u blizini rezidencije Mar-a-Lago gdje Donald Trump provodi vikend.
“Kako se ovo moglo dogoditi?” rekla je za AFP Jennifer Bryant, odvjetnica iz Houstona. “Stvari se odvijaju tako brzo; uništavaju naše institucije, otpuštaju državne službenike i oduzimaju javna sredstva.”
Humor kao odgovor na optužbe
Suočeni s republikanskim taborom koji ih je optužio za promicanje “mržnje prema Americi” i čak ih usporedio s teroristima, prosvjednici su odgovorili humorom.
Neki od njih hodali su odjeveni u kostime pingvina, jastoga ili nilskog konja, dok su drugi ponosno mahali američkom zastavom kao odgovor na napade zdesna.
Diljem zemlje na povorkama su se vidjeli razni posteri s Donaldom Trumpom odjevenim kao Staljin, engleski kralj ili čak Kralj Sunce Luj XIV., a odjekivali su i pozivi republikancima da napuste vlast.
Trump u subotu nije komentirao prosvjede, a ranije ovaj tjedan samo je kratko rekao televiziji Fox da “nije kralj”.
Na skupovima je bilo prisutno i nekoliko uglednih američkih ljevičara poput Bernieja Sandersa i vođe demokrata u Senatu Chucka Schumera.
Timovi Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) ljetos su sa uzburkanog mora spasili 52 osobe, kazao je vršilac dužnosti direktora UPSUL-a Nebojša Kaljević, navodeći da su tokom ove nautičke sezone imali brojne intervencije u oblasti traganja i spašavanja.
Kaljević je Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) rekao da je pomorsko operativni centar primio 18 distress poziva, odnosno poziva u vezi sa osobama koje su se nalazile u opasnosti na moru.
„Spašene su 52 osobe, kao i 11 plovila, a imali smo takođe i medicinske pozive i izvršena je evakuacija osam osoba sa plovila“, naveo je Kaljević, prenosi portal RTCG.
On je kazao da su emitovali 79 radio oglasa za pomorce.
„Nažalost, imali smo jednu pomorsku nesreću u kojoj je jedna osoba izgubila život, to je bila plovidba čamca i parasailing aktivnost. Jedna mlada žena je izgubila život. Druga osoba je teško povrijeđena tokom vožnje skutera na ušću Bojane“, naveo je Kaljević.
On je rekao da je bilo i nekoliko slučajeva utopljenja, ali u značajno manjoj mjeri nego prethodnih godina.
Kaljević je istakao da je, zahvaljujući brzoj reakciji timova Uprave, spriječeno potencijalno zagađenje mora sa plovila.
“Moram da napomenem da smo imali nekoliko zapaljenja plovnih objekata, gorjela je jedna jahta i dva manja plovila“, podsjetio je Kaljević.
U tim slučajevima, kako je kazao, postojala je realna opasnost od zagađenja mora sa tih plovnih objekata.
Kaljević je rekao da su spremno reagovali i da je u tim slučajevima spriječeno zagađenje mora.
Pomorski saobraćaj bio je najvećeg intenziteta u Kotorskom zalivu, pa je UPSUL za narednu sezonu planirao formiranje tima za brze reakcije u Kotoru.
To je, kako je istakao Kaljević, predviđeno aktom o sistematizaciji UPSUL-a.
“U kome smo predvidjeli formiranje spasilačke jedinice Kotor. Tako da ćemo na području Bokokotorskog zaliva ubuduće biti prisutni i biti spremni na mnogo većem nivou, posebno što ćemo, osim skutera, obezbijediti stalno prisustvo jednog SAR (Search and Rescue) čamca”, kazao je Kaljević.
Predsjednik Bokeškog foruma poručio da ploča u Morinju treba da ostane gdje je i da opominje
Morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU. Ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda – kazao je za Pobjedu Andrija Petković, doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma.
Miholjski zbor i Matica Boke dali su Vladi rok od 15 dana da ukloni ploču u Morinju. Petković kaže da je stav Bokeškog foruma, posebno njega kao predsjednika, da ploča u Morinju treba da ostane tamo gdje jeste.
– Ona je simbol ne samo mučenja zatvorenika, već i najsramnijeg rata u istoriji Crne Gore, zato što je prvi put u svojoj istoriji Crna Gora vodila agresorski rat. Morinjska ploča treba da opominje i one generacije koje dolaze da nemamo pravo da bilo koga ugrožavamo zarad nečijih osvajačkih težnji – kazao je Petković.
Poručio je da „želja nekoga da ukloni morinjsku ploču mnogo više govori o onome ko želi uklanjanje, nego o svemu što ona znači“. Ako se neko stidi svoje prošlosti, kako je rekao, ima puno razloga da se stidi.
– Po mom mišljenju, ali to je samo moje mišljenje, nijesam Nostrdamus, nego doktor političkih nauka koji je doktorirao međunarodne odnose, morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je članica EU i naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU – rekao je Petković.
Dr Andrija Petković
Prema njegovim riječima, ako je cilj vlasti zaista da država uđe u EU, neće ukloniti ploču.
– Mislim da, ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. ili 2028. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda, a znamo da je u posljednje vrijeme kompletna crnogorska politička scena dovoljno mučna za nas same. Ako budemo njom opterećivali svijet oko nas, ostaćemo tu gdje jesmo, negdje na marginama evropskih kretanja – istakao je Petković.
Miholjski zbor i Matica Boke zatražili su da se u roku od 15 dana hitno ukloni ploča u Morinju.
– Kao udruženja koja su uvijek stajala u odbrani istine i pravde i ovaj put ćemo na sve zakonski dostupne načine zaštititi svoja prava, a kroz to i čast i dostojanstvo Crne Gore. U skladu sa tim pozivamo ministra Karapovića da izda nalog Vojsci Crne Gore da otvori kapiju Vojnog objekta Morinj i omogući svom partijskom kolegi, predsjedniku opštine Kotor, da preko inspekcijskih organa opštine Kotor ukloni tablu-nelegalnu ploču u vojnom objektu Morinj – naveli su u saopštenju Miholjski zbor i Matica Boke.
Pozvali su, između ostalog, ministra Danila Šaranovića da „organi unutrašnjih poslova privedu i uzmu izjave od bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i ministra Raška Konjevića po kom zakonu i propisu i sa kojom namjerom su postavili nelegalnu ploču, suprotno svim zakonima Crne Gore“.
– U dobroj namjeri i u korist građana, zvaničnicima ostavljamo period od 15 dana da uklone tablu u Morinju, u skladu sa rješenjem koje postoji još od 2022. godine. U suprotnom, naš pravni tim će predati krivične prijave protiv svih onih koji i pored donijetog rješenja nijesu postupili po zakonu, nego su se o njega oglušili, kao i onih, iz aktuelne vlasti, koji ne rade svoj posao u skladu sa zakonom i opstruišu provođenje zakona i pozitivnih propisa države Crne Gore – dodaje se, između ostalog, u saopštenju.
Hrvatski i crnogorski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović položili su 4. oktobra vijenac ispred spomen-ploče u Morinju, u kojem su devedesetih mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske.
– Nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje bi pravili nove podjele i tenzije – kazao je tom prilikom Grlić Radman.
Ibrahimović je istakao da „i dalje imamo pojedince koji podržavaju ratne zločince, ali Crna Gora ostaje posvećena kulturi sjećanja i jačanju odnosa sa Hrvatskom“. Toga dana protestovalo je nekoliko građana koji su poručili da ako država ne ukloni ploču, oni će to učiniti.
Ploča je postavljena u oktobru 2022. godine, a njenom otkrivanju prisustvovao je hrvatski šef diplomatije sa tadašnjim crnogorskim ministrima vanjskih poslova i odbrane Rankom Krivokapićem i Raškom Konjevićem.
Na ploči je ugravirano: „Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce“.
– Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi – ugravirano je na ploči.
Tradicionalna gastronomska manifestacija humanitarnog karaktera Dubrovačka trpeza održat će se u nedjelju, 19. oktobra, ove godine s početkom u 11 sati.
Prodaja bonova za hranu i piće počinje od 9 sati na pet lokacija duž Straduna i to po cijeni od 8 eura za hranu i 4 eura za vino, a svečano otvorenje uz prigodni glazbeni program klape Ragusa počinje u 11 sati ispred crkve sv. Vlaha.
Kao i svake godine, Dubrovačka trpeza ima humanitarni karakter pa će prihod od prodaje jela i pića biti namijenjen Udruzi za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj”. Za sve koji ove godine nažalost nisu u prilici podržati Dubrovačku trpezu na Stradunu, omogućena je izravna uplata donacija na račune udruge: IBAN: HR 7623600001102283431 ili scanom koda za uplatu sa plakata Dubrovačke trpeze.
Dubrovačka trpeza vrhunac je Good Food Festivala, događanja koje svake godine okuplja ljubitelje dobre hrane i vina. Duž cijelog Straduna dubrovački hotelijeri, ugostitelji, OPG-ovi i vinari predstavljaju svoje specijalitete, stvarajući jedinstven gastronomski doživljaj.
Ove godine na Stradunu izlaže 65 sudionika, a trpeza svojom dužinom ponovno ruši ranije postavljene rekorde, potvrđujući da Dubrovnik s pravom zauzima posebno mjesto na gastronomskoj karti Mediterana.
Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.
