Mikijelj: Od naše obale korist imali privilegovani pojedinci

0
Mladen Mikijelj

Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.

“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.

Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.

“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.

Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.

“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.

On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.

Tivat – plaža – foto Boka News

“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.

Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.

“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.

Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.

“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.

Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.

Mikijelj: Od naše obale korist imali privilegovani pojedinci
Trajekt – foto Boka News

“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.

On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.

“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.

Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.

“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.

Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.

“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.

Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.

“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.

On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.

“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.

Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.

“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.

Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.

“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.

Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.

“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.

On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.

“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.

Raspisan javni poziv za izradu idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve

0
Raspisan javni poziv za izradu idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve
Brza saobraćajnica Boka Monteput

Monteput d.o.o. je raspisao javni poziv za izradu idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.

Svrha izrade tehničke dokumentacije je ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešiča ka Budvi.

S obzirom na ograničenja koja se odnose na područje grada Kotora, projektant ima zadatak da analizira sve potencijalne varijante povezivanja primorskih gradova, preko Bokokotorskog zaliva.

Potrebno je da se sagleda prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.

U prethodnom periodu urađena je tehnička dokumentacija koja se bavila samo pojedinim varijantama navedenih koridora brze saobraćajnice, pa je potrebno uraditi idejna rješenja i za one potencijalne varijante za koje tehnička dokumentacija ne postoji. Do sada urađena dokumentacija predstavljaju polaznu osnovu na osnovu koje će se raditi idejna rješenja, a koju će investitor dostaviti izabranom projektantu.

Potrebno je da projekatant analizira širu oblast. Važno je voditi računa o vezama magistralnog puta sa brzom saobraćajnicom, odnosno povezanosti sa aerodromom Tivat, kao i gradom Kotorom.

Ova dokumentacija bi trebalo da posluži kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore, kao i za buduće odluke Vlade Crne Gore za dalji plan ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.

Pri izradi idejnih rješenja mora se voditi računa o prostorno-planskim aspektima u smislu izbora optimalne trase, lokacije i koncepcije denivelisanih raskrsnica, naplatnih rampi, lokacije pratećih i funkcionalnih sadržaja, ekološkim aspektima, postojećoj infrastrukturi, postojećim kulturnim dobrima, vjerskim objektima i svim ostalim objektima koji mogu biti relevantni za donošenje konačne odluke o poziciji trase.

Projekat izrade idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve predstavlja važan korak ka modernizaciji saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.

Detalje javnog poziva pogledajte: https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/67746

Kotor – podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma

0
Kotor – podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma
Gornji Stoliv / foto TO Kotor

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sprovodi informativnu kampanju povodom početka implementacije IPARD III programa. Pozivaju se sva zainteresovana lica da prisustvuju sastanku koji će se u Kotoru održati 09. februara 2024. godine u 14 sati u skupštinskoj sali Opštine Kotor – Palati Bizanti.

Prvi IPARD javni poziv za Mjeru 7: DIVERZIFIKACIJA GAZDINSTAVA I RAZVOJ POSLOVANJA, PODMJERA 7.1 Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma biće objavljen krajem februara mjeseca 2024. godine i trajaće 60 dana.

Korisnici ove mjere su fizička lica, kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva u skladu sa važećim Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava najkasnije do dana objave javnog poziva i pravno lice – mikro i malo preduzeće, u skladu sa važećim Zakonom o računovodstvu osnovano ili koje posluje u ruralnim područjima, kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva u skladu sa važećim Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava najkasnije do dana objave javnog poziva.

Podržavaće se investicija čija ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi od 10.000 € do 200.000 € (nije uključen PDV).

PRIHVATLJIVE INVESTICIJE: izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje komplementarnih ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smještaja; izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje objekata za pripremanje hrane i pića, uređenje turističke infrastrukture; investicije i tretman otpada i prečišćavanje otpadnih voda i investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije.

Summer Job 2024. godine 6. i 7. marta

0
Summer Job 2024. godine 6. i 7. marta
Summer Job

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore organizuje šesnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja pod nazivom Summer job 2024.

Na Sajmu će se svim prisutnima predstaviti veliki broj renomiranih poslodavaca iz cijele Crne Gore iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti, koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva.

Projekat ima za cilj zapošljavanje mladih ljudi iz Crne Gore u toku ljetnje turističke sezone i prilika je za sve zainteresovane da se na najjednostavniji način informišu o opcijama za zaposlenje u domaćim kompanijama. Imajući u vidu značaj sezonskih poslova za privredu Crne Gore i veliko učešće strane radne snage tokom sezone, projekat doprinosi upravo povećanju učešća mladih radnika iz Crne Gore koji pokazuju veliko interesovanje za rad na sezonskim poslovima u našoj zemlji.

Sajam sezonskog zapošljavanja održaće se 6. marta u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru od 10-16ha svoj nastavak će imati i sledećeg dana, 7. marta, u Kotoru, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo UCG, u istom periodu.

Do sada je kroz Summer job 2024 svoje prvo radno iskustvo steklo preko 10.000 maturanata i studenata, a svake godine sezonske poslove ponudi oko 50-70 poslodavaca koji nude skoro 1000 otvorenih pozicija za sezonsko zaposlenje, čime je ovaj projekat prepoznat kao najveći događaj ovakvog karaktera na  kojem učestvuju predstavnici privrednog sektora.

Za sve dodatne informacije o ovogodišnjem Summer job-u stojimo na raspolaganju, te nas možete kontaktirati putem e-mail adresa: summerjob@ucg.ac.me i razvojkarijere@ucg.ac.me ili pozivom na broj telefona koordinatora: 020 414244.

Turski peljar poginuo pri ukrcaju na brod

0
Turski peljar poginuo pri ukrcaju na brod
Foto: Marine Traffic

U nedjelju, 4. februara, dogodila se nesreća u kojoj je život izgubio istaknuti peljar iz Turske udruge peljara koji je pao s peljarskih ljestava dok se pokušavao ukrcati na brod. Preminuo je nakon što je hitno prebačen u bolnicu, piše FleetMon.

Tursko ministarstvo prometa i infrastrukture izvijestilo je da je peljar, po imenu Oguz Kok, poginuo dok se pokušavao ukrcati na brod New Siham. Nesreća se dogodila u području južno od Bospora.

Radi se o iskusnom peljaru koji je završio pomorsku školu “ITU Maritime Deck Department” kao kadet palube još 1983. godine.

Iskazi svjedoka navode da se penjao peljarskim ljestvama kada je izgubio ravnotežu i pao u more. Drugi član posade skočio je za njim kako bi ga spasio i uspio ga izvući, navodi FleetMon.

Kok je bio bez svijesti i hitno je prebačen u bolnicu, gdje je nažalost preminuo. Kao uzrok smrti je navedena hipotermija uslijed izlaganja hladnoj vodi.

Dana 5. veljače održana je komemoracija za preminulog, na kojoj su istaknuli njegovu karijeru i iskustvo u poslu. Predsjednik Upravnog odbora Turske udruge peljara, kapetan Muhammer Arslanturk, ispričao je herojski događaj iz prošlosti Ogiza Koka, kada je spriječio brod Genmar Star da se sudari s bokom palače Dolmabahçe, još 2006. godine. Brod je bio natovaren sa 160.000 metričkih tona kerozina i pretrpio je kvar na kormilu, a Kok je u pravo vrijeme spustio sidra kako bi izbjegli sudar.

New Siham od 31.000 DWT dugačak je 176 metara, te plovi pod zastavom Cookovih otoka i klasificiran je prema ClassNK. Tijekom posljednje inspekcije ovog broda pronađeni su samo manji problemi, prema FleetMonu.

Putin: Rusija radi na oslobađanju talaca u Gazi

0
Putin: Rusija radi na oslobađanju talaca u Gazi
Gaza
Foto: Amir Cohen / Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu vođama židovske zajednice u Rusiji da je Moskva postigla “konkretne rezultate” u diplomatskim naporima da se oslobode taoci u Gazi, izvijestile su ruske novinske agencije.

Novinske agencije objavile su da je Putin to rekao na sastanku s glavnim ruskim rabinom Berlom Lazarom i čelnikom Federacije židovskih zajednica Aleksandrom Borodom. Putin je rekao da je Rusija iskoristila svoje kontakte s političkim krilom Hamasa.

Izrael je započeo svoju vojnu ofenzivu nakon što su militanti iz Gaze, kojom upravlja Hamas, upali na jug Izraela 7. oktobra te ubili 1200 ljudi i oteli 253 talaca.

– Znate, otkako je situacija postala napetija na Bliskom istoku, Rusija čini sve kako bi pomogla taocima, citirali su ruski mediji Putina.

– Kao što je poznato, naše ministarstvo vanjskih poslova radilo je preko političkog krila Hamasa i, u globalu, bilo je konkretnih rezultata, dodao je ruski predsjednik, ali nije iznio pojedinosti.

Rusija, koja se približila Iranu nakon invazije na Ukrajinu prije gotovo dvije godine, ponovila je svoju potporu palestinskoj državnosti i kritizirala izraelsku ofenzivu u Pojasu Gaze.

Moskva je navela i da je nasilje na Bliskom istoku odraz neuspjeha američke politike u toj regiji.

Putin je rekao da su napori Moskve usmjereni na pomoć ruskim državljanima, ali i “starijim osobama i njihovim članovima obitelji koji su preživjeli holokaust”.

Putinovo spominjanje preživjelih u holokaustu uslijedilo je dan nakon što je rusko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo izraelsku veleposlanicu Simonu Halperin zbog njezinih “neprimjerenih izjava” za ruski list Kommersant.

Halperin je rekla u intervjuu da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov umanjio značaj holokausta i da je Rusija previše prijateljski nastrojena prema Hamasu.

Petrovac: Komedija “Što dalje, to bolje” Teatra 303

0
Petrovac: Komedija “Što dalje, to bolje” Teatra 303
Teatar 303 – Buki

Komedija “Što dalje, to bolje” u produkciji Teatra 303 iz Kotora, po scenariju i u režiji Dragana Buzdovana, biće izvedena u petak, 9. februara, u SD “Crvena komuna” u Petrovcu sa početkom u 19 sati i ulaz će biti slobodan.

-“Što dalje, to bolje” je osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na našu tranziciju od doba komunizma do ovog današnjeg pluralizma.

Priča je isprepletena događajima koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni sa puno doze humora i satire.

Ima elemente stand up komedije, pozorišta improvizacije i interakcije sa publikom-najavio je Buzdovan.

Izvođenje ove predstave u Petrovcu, koja je do sada igrana više od 80 puta u Crnoj Gori i regionu, organizuje Turistička organizacija opštine Budva.

Prije 40 godina u Sarajevu otvorene 14. zimske olimpijske igre

0
Prije 40 godina u Sarajevu otvorene 14. zimske olimpijske igre
ZOI Sarajevo Foto: Ilustracija/Anadolu

Na današnji dan prije 40 godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, otvorene su 14. zimske olimpijske igre, javlja Anadolu.

Sarajevo je od 8. do 14. februara 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija učestvovala je u organizaciji Olimpijade.

Na izgradnji objekata bila su angažovana preduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali i cijele Jugoslavije. Istovremeno svaka od RTV kuća iz republika bivše Jugoslavije, od Ljubljane do Skoplja imala je po jedno borilište koje je pokrivala.

Sarajevo je tada proživljavalo razvoj u svim sferama i stvorena je pozitivna društvena klima.

Ono po čemu će Olimpijske igre u Sarajevu ostati zapamćene je snijeg koji je pao noć pred svečano otvaranje. Učenici Prve i Druge gimnazije rukama su tada skidali snijeg sa stolica na stadionu Koševo, kako bi se otvorenje odvijalo bez problema.

Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu ukupno su koštale 141.647.000 dolara, a završene su sa suficitom od 12.000.000 dolara. To su bile prve Olimpijske igre završene sa suficitom. Sve prethodne su imale dugove i mnogi gradovi su imali poteškoće da pokriju troškove.

Sarajevske igre su po mnogo čemu tada bile rekordne. To su bile prve igre na kojima nije bilo bojkota Sjevernoatlantskog niti Varšavskog pakta, a bile su rekordne po broju zemalja učesnika.

Njih je pratilo oko dvije i po milijarde gledalaca u svijetu, bilo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, učestvovao je 2.691 sportista i trener, prodato je 640.000 karata, a pratilo ih je 7.825 novinara iz 760 redakcija.

Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, deset srebrenih i devet bronzanih medalja).

U Crnoj Gori za godinu više od milijardu eura otišlo na kockanje

0
U Crnoj Gori za godinu više od milijardu eura otišlo na kockanje
Kockanje foto RFE

U Crnoj Gori je na igre na sreću 2022. godine utrošeno oko 1,1 milijarda eura, procjenjuje se u izvještaju MONEYVAL-a, uz upozorenje da je ova oblast veoma rizična za pranje novca.

“To je gotovo petina crnogorskog bruto domaćeg proizvoda”, navodi MONEYVAL, specijalizovano tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Međutim, Crna Gora je od koncesija za igre na sreću za deceniju “zaradila” tek deseti dio – oko 135 miliona eura.

Više od države profitiraju organizatori igara.

Analiza finansijskih izvještaja najvećih kockarskih lanaca pokazuje da je jedan od njih 2022. godine zaradio 20 miliona eura.

To je četiri miliona više nego što je država naplatila od dodjele svih koncesija iste godine.

Finansijski izvještaji organizatora igara nisu dostupni za 2023., dok je država prošle godine od koncesija naplatila 22,3 miliona eura.

Uz to, analiza Udruženja priređivača igara na sreću sugeriše da je više od 50 odsto tržišta u takozvanoj sivoj zoni.

Njihove podatke citiraju i zvanične institucije.

Država, prema analizi Udruženja, od nenaplaćnih koncesija, poreza i doprinosa gubi najmanje tri miliona eura godišnje.

Mladi skloni kocki

U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo 38 koncesionara, odnosno privatnih kompanija koje organizuju igre na sreću.

Oni, prema podacima koje je Uprava za igre na sreću dostavila Radiju Slobodna Evropa, “drže” 1.000 kladionica, 153 automat kluba, tri kazina i jednu tombolu zatvorenog tipa.

Ovu oblast, vrijednu više od milijardu eura, kontroliše inspekcija za igre na sreću sa šest zaposlenih.

Inspektori su za protekle tri godine izrekli kazne od oko 210.000 eura.

Kazne su izricane zbog neposjedovanja koncesija, posjedovanje više automata od prijavljenih i zbog nepoštovanja zabrane kockanja maloljetnicima.

Da su igre na sreću sve veći problem među crnogorskim srednjoškolcima, sugerišu rezultati Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama (EPSAD), koje je 2019. rađeno među 16-godišnjacima.

Prema istraživanju u 35 evropskih zemalja, Crna Gora i Italija dijele drugo mjesto prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo.

Međutim, Crna Gora je prva u Evropi po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju.

Kockanje foto RFE

Crna Gora prednjači po prekomjernom kockanju mladih

Učestalo kockanje  je u prosjeku prisutno kod 15% anketiranih srednjoškolaca u 35 evropskih zemalja.

U skladu sa tim je i nalaz Instituta za javno zdravlje u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem.

“Masovni mediji i društvena okolina čine kockanje sve privlačnijim za mlade, čineći ga prihvatljivim oblikom zabave i za njihovu dob”, upozorava se u izvještaju.

Vicepremijer obećao zatvaranje kladionica i kazina

Tokom kampanje za parlamentarne izbore prošlog juna sadašnji vicepremijer i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj više puta je ponovio da će insistirati na zatvaranju kladionica i kazina u Crnoj Gori.

Đeljošaj nije odgovorio na upit RSE da li će i kada Vladi predložiti ovu mjeru i očekuje li podršku za nju.

Da Vlada Milojka Spajića ne namjerava da ide u tom pravcu, pokazuju izmjene Zakona o igrama na sreću.

Tako je Vlada predložila, a Skupština Crne Gore prošlog decembra usvojila izmjene kojima se dupliraju iznosi koncesija kazinima.

Jedna od izmjena tiče se i obaveze dokazivanja da vlasnik i predstavnik kompanije nisu osuđivani na kazne zatvora duže od godinu.

Na taj način, Vlada je usvojila sugestije MONEYVAL-a, koji je upozoravao na opasnosti da u poslovima sa kockanjem budu lica koja su osuđivana.

Stručnjaci iz Strazbura bili su skeptični da li je “uprava za igre na sreću u stanju da spriječi kriminalce da posjeduju kazina”.

Naveli su i primjer da je koncesija data osobi osuđenoj za nanošenje teških tjelesnih povreda.

Peticija i inicijativa za ocjenu ustavnosti

Međutim, posljednje zakonske izmjene razljutile su dio priređivača igara na sreću i vlasnike kioska.

Oni spore član Zakona koji propisuje da se uplate na nalozima za klađenje putem interneta vrše platnim karticama ili direktno u kladionicama.

U praksi to znači da se više ne mogu kao do sada uplaćivati na kioscima.

Zbog toga je Udruženje priredivača igara na sreću podnijelo prošlog mjeseca inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog člana.

Uz to, oko 25.000 građana je potpisalo peticiju kojom od poslanika Skupštine Crne Gore traže da glasaju za ukidanje tog člana.

U okviru propagandne kampanje je objavljen niz plaćenih tekstova u crnogorskim medijima.

“Građani su poslali snažnu poruku vlastima da su spremni braniti svoje vrijednosti i participirati u donošenju odluka koje im oblikuju budućnost”, navodi se u jednom od njih.

Uz to poručuju da bi, ukoliko sporni član ne bude ukinut, moglo biti otpušteno skoro 1.000 radnika.

Oni tvrde da je njihov zahtjev u skladu sa evropskom direktivom o pravima potrošača da izaberu najpraktičniji i najjeftiniji način plaćanja.

/M. Rudović/

Poraz crnogorskih vaterpolista

0
Poraz crnogorskih vaterpolista
Vasilije Radovic- Foto: wpolo.me

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Srbije 14:6, u utakmici drugog kola C grupe Svjetskog prvenstva u Dohi.

To je prvi poraz crnogorskih vaterpolista na šampionatu, nakon što su na startu, poslije boljeg izvođenja peteraca, savladali Sjedinjene Američke Države (SAD) 16:15.

Srbija je upisala drugu pobjedu, a u prvom kolu bila je ubjeldjiva protiv Japana 17:10.

Loše izdanje izabranika selektora Vladimira Gojkovića, sa puno grešaka i ishitrenih šuteva, neiskorišćenih i neosmišljenih igrača više.

Podbacili su i odbrani, pa ni dobro izdanje Petra Tešanovića nije bilo od pomoći.

Srbija je bila neupredivo bolja, povela je na startu 4:0, vodila je i 6:2.

Crnogorska selekcija samo jednom je zaprijetila, smanjila je na 6:4 i imala napad da se potpuno vrati u meč.

Nije ga realizovala, pa je u nastavku uslijedio potpuni krah.

U crnogorskoj selekciji po gol postigli su Đuro Radović, Konstantin Averka, Jovan Vujović, Stefan Vidović, Vlado Popadić i Dušan Matković.

U selekciji Srbije najbolji je bio Dušan Mandić sa četiri, dok su po dva gola postigli Strahinja i Viktor Rasović, Nemanja Vico i Đorđe Vučinić.

U drugom meču te grupe selekcija Sjedinjenih Američkih Država pobijedila je Japan 18:5.

Japan će biti naredni rival crnogorskih vaterpolista, u petak u sedam sati.