Grupa birača “Tivatska Akcija” poklonila je JU Muzej i galerija Tivat dvije umjetničke slike tivatskih slikara – Vespa (ulje na platnu, 70 * 50 cm) Momčila Macanovića i “Organizam Službe” (ulje na platnu, 60*80 cm) Mileta Albijanića.
“Prilikom donošenja Odluke o budžetu Opštine Tivat za 2024. godinu založili smo se da se opredijele sredstva za nabavku djela tivatskih slikara i vajara, kako bi se obogatio fundus JU Muzej i galerija Tivat, a ujedno i podržalo stvaralaštvo tivatskih umjetnika. Ovo je naš skromni doprinos obogaćivanju pomenute zbirke.”
Donaciju su u ime Tivatske Akcije uručili Sanja Vuković i Vukašin Lakić.
“Momčilo Macanović i Mile Albijanić su renomirani tivatski slikari, koji su prepoznati na domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni. Kolekcija umjetničke zbirke obogaćena je sa po još jednim djelom uz ,,Trubač”,,Barke” i “Top” iz umjetničkog opusa Macanovića i,Infantilna nebesa” Albijanića” podsjetila je direktorica Danijela Đukić koja se zahvalila na vrijednim poklonima.
Muzeji su ustanove čiji rad uz poštovanje i sprovođenje Zakona prati i niz pravilnika, te postoji procedura od ulaza predmeta u muzej do uvođenja u Knjigu Inventara kada predmet zvanično postaje vlasništvo muzeja.
“Ovo je prilika da skrenem pažnju na značaj muzeja u društvu i da pozovem prijatelje muzeja, ljubitelje umjetnosti i kulture da u kontinuitetu doprinose razvoju muzeja i budu dio uspješne priče.” – istakla je direktorica.
U Tivtu trenutno boravi 1.477 registrovanih gostiju, što predstavlja povećanje od 117% u odnosu na isti period 2019. godine, ali i pad od 17% u poređenju sa prethodnom godinom, saopštili su iz Turističke organizacije.
Od ukupnog broja, stranih turista je 1,368, dok je domaćih 109. Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih 1,257, dok je 220 u hotelima.
U strukturi gostiju, najbrojniji su turisti iz Rusije, zatim slijede gosti iz Srbije, Turske, Velike Britanije i Bosne i Hercegovine. U nešto manjem procentu, u Tivtu su i gosti iz Ukrajine, Francuske, Sjeverne Makedonije i SAD-a.
One&Only Portonovi, jedini ultraluksuzni rizort u regionu i prvi One&Only u Evropi, otvara svoja vrata za nove članove tima u susret predstojećoj sezoni. Ušuškan na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na mjestu susreta Jadranskog mora i planina, One&Only Portonovi poznat je po svojoj sofisticiranoj estetici, tri prvoklasna restorana – La Veranda, Sabia i Tapasake, koji nude domaću, italijansku i azijsku fusion kuhinju, kao i Chenot Espace programu, koji uz pomoć naših stručnjaka pruža jedinstveno, transformativno wellness iskustvo detoksikacije i potpune revitalizacije tijela.
Ako ste mladi, ambiciozni i privlači vas ideja da radite u međunarodnom okruženju, uz mogućnost da napredujete i provedete sezonu na nekoj od egzotičnih One&Only lokacija kao što su Maldivi, Dubai ili Mauricijus, One&Only Portonovi predstavlja savršeni naredni korak u vašoj karijeri, i to na sljedećim pozicijama:
One&Only Portonovi okuplja najistaknutije profesionalce i lidere hospitality industrije, nudeći priliku za razmjenu znanja i iskustva sa kolegama iz preko šezdeset različitih zemalja. Takođe, kako je kontinuirani razvoj jedan od ključnih principa poslovanja One&Only, naš posvećeni tim ljudskih resursa poržava napredak svakog pojedinca kroz programe treninga i obuka, kako bi naši zaposleni uvijek bili u toku sa posljednjim trendovima na nivou industrije.
One&Only Portonovi
Ukoliko želite da saznate nešto više o One&Only Portonovi i osjetite djelić njegove atmosfere, pozivamo vas da nas posjetite na karijernim danima u Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, i uvjerite se da je One&Only Portonovi idealno okruženje za vaš lični i profesionalni razvoj.
Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.
Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Josip D. Vukašinović iz Kotora.
Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.
U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.
Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.
Iz arhiva Boka News-a:
Laudes – Lode
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News
Piše: Don Anton Belan
Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u samoj crkvi izlagala. Kada je papa Leon III. u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonovog hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnog rimskog carstva okrunio franačkog cara Karla Velikog Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes). Papa Leon III. (795.-816.) dao je izbrisati ime bizantskog cara iz liturgijskih molitava jer je bizantski prijestol, oslijepivši i ubivši svoga sina Konstantina VI., u istoj onoj grimiznoj dvorani gdje ga je prije 27 godina rodila, zauzela carica Irena. To je bilo nešto novo i nepojmljivo u rimskom pravu da žena bude nosilac rimskog carskog prijestolja, iako se Irena nikad nije zvala βασίλισσα (basilisa, carica) nego βασιλεύς (basileus, car), i Rim je time smatrao da je Bizantsko carstvo prestalo postojati. Sigurno je da su Lode (laudes) u Kotoru bile za vrijeme bizantske vladavine, jer tako je bilo i u ostalim gradovima istočno-jadranske obale. Postojale su i za vrijeme srpske vladavine i vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva. One se spominju i za vrijeme mletačke vladavine, pa tako u kotorskom statutu (Statuta et leges civitatis Cathari, str. 337, čitamo da je 25. srpnja 1420. godine, pošto su bile izvješene mletačke zastave na gradskom trgu (platea civitatis) i gradskoj tvrđavi (et in castro civitatis) nakon svečane procesije i Mise u katedrali bile izrečene pohvale (facta laude)). Ovu vijest donosi i Flaminio Cornelije u svom poznatom djelu Catharus Dalamtiae civitas, str. 86.
Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici XVII. stoljeća. Isti je napisao i pohvale prema starom predlošku (ad veterum exemplar ipse composuit) koje su se izgovarale na Bogojavljenje (Illiricum sacrum, tom. VI., str. 509). Današnji tekst Pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja.
Lode 2019.
Godine 1628. dok se dizala zastava na stupu pred sv. Tripunom admiral je klicao: Živio Papa, živio car, živio dužd! Spominjanje cara odnosilo se na rimskog cara što se vidi iz Loda koje je sastavio biskup Marin II. Drago, a čiji drugi zaziv glasi: Augustissimum Romanorum electum imperatorem Leopoldum caelestis imperator Domine virtutum omnium incrementis munire dignare (uzvišenog rimskog izabranog cara Leopolda, nebeski Gospodine care udostoj se svim vrlinama ojačati i zaštititi). Stoga je sasvim sigurno da se tu ne radi o srpskom caru ili sjećanju na srpskoga cara kako su to neki u historiografiji pokušali tumačiti (G. Stanojević). Sigurno je da se srpski car kada je Kotor pripadao Srpskome carstvu u molitvama kotorske Crkve spominjao, ali poslije toga ne više. U ostalom, 1628. godine više i nema Srpskog carstva, Srbija je pod Turcima (1459.-1808. i 1813.-1815.), te za njega nije bilo moguće ni moliti, jer se u Lodama molilo za žive pape, biskupe, careve i duždeve. Osim toga, ta molitva za cara Svetog rimskoga carstva, koje je na neki način trajalo 1000 godina, osobito od XVI. stoljeća bila je na području cijele katoličke Crkve do 1806. godine.
U Zadru se sačuvao spomen na Pohvale iz 1105. godine (Smičiklas, Codex dipl. II., str 392-393). Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme održavale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Dubrovniku su se zvale Laus i na neki način sačuvale su se do danas a izgovarao ih je veliki admiral u zoru uoči blagdana sv. Vlaha dok se na Orlandovom stupu izvijala državna zastava. U tom Lausu spominjali su se svi zaštitnici gradova s kojima je Dubrovnik imao dobre trgovačke odnose, pa se tako zazivao i sv. Tripun. Urban Rafaeli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja Lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri put oko jedne i druge zastave na stupovima.
U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Europom.
Akt-Marko K.Gregovic-ulje na 62,5×50,5cm, pocetak 20.vijeka
Poziv za Šesto međunarodno bijenalae akta „Marko Krstov Gregović“ u Petrovcu
Rok za prijavu 15. mart
Otvoren je poziv umjetnicima iz zemlje i svijeta da se prijave na VI Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ koje se organizuje u Spomen-domu „Crvena komuna u Petrovcu“. Rok za prijavu je 15. mart, a sve informacije i instrukcije o načinu prijave, propozicijama za radove i dostavljanju radova u galeriju nalaze se na Internet sajtu JU Muzeji i galerije Budve (www.muzejiigalerijebd.me ) na sljedećem linku:
Stručni žiri dodijeliće nagrade u pet kategorija i to: slika, skulptura, crtež, grafika i fotografija odnosno video rad, Gran-Prix nagradu jednom od nagrađenih kao i pet pohvala u svakoj kategoriji.
-Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ održano je prvi put u Petrovcu 2004. godine, a koncipirao ga je akademski vajar Dragan Mijač Brile. Nakon treće održane manifestacije 2008. godine Bijenale se nije organizovalo punih 10 godina. Najzad je 2018. godine u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve ponovo pokrenuto, čime je nastavljena tradicija ove izuzetno značajnog i pažnje vrijedne umjetničke manifestacije. Od svog osnivanja pa do danas Bijenale privlači pažnju umjetnika kako iz zemlje tako i iz cijelog svijeta a izložba selektovanih radova prestavlja jedan od centralnih događaja na kulturnoj sceni Crne Gore, piše u saopštenju koje je potpisala direktorka
mr Lucija Đurašković.
Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte održaće se od 3.do 25.februara 2024.g, a planiran je bogat i raznovrstan program.
Svečano otvaranje, uz podizanje karnevalske zastave, biće u subotu 27. januara u 14 sati na Prčanju, nakon čega će uslijediti Prčanjski karneval i dječiji maskenbal, u organizaciji NVO „Bope“ i MZ „Prčanj“.
Večernji program nastaviće se na gradskoj rivi koncertom Adija Šoša od 20h, u okviru Kotorskih zimskih svečanosti odnosno Kotor Winter Festa, u saradnji sa Kulturnim centrom.
Karnevalske dane obilježiće i dvije papalade – prčanjska „Pašticada“ u Domu slobode 10.februara od 19h nakon koje je planiran večernji koncert Stele Rado na kotorskoj rivi, i Karnevalska takmičarska njokada u ŠC „Kamelija“, 16.februara od 19 sati.
U saradnji sa ŠC „Kamelija“ 17. februara u 17.30h počeće Dječiji maskenbal , a u večernjim satima u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort – Crno bijela reduta.
Veliki maskenbal biće u petak, 23.februara od 21h u P.C. “Vukšić”.
Zimske karnevalske fešte završavaju se u nedelju 25. febuara 2024.g velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala, koncertima lokalnih bendova – Vis Tetra i Toć i koncertom Crvene jabuke na Trgu od oružja.
Na dan karnevala izaći će i humorističko – satirični list „Karampana“.
Prčanjski karneval – foto Boka News Z.N.
Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista već se nalazi na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2024.g. poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski.
U zahtjevu je potrebno navesti: – naziv karnevalske grupe (pojedinca), naziv maske, broj članova grupe, opis maske, broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbjediće pomoć u iznosu do 400,00 eura (pod grupnom maskom podrazumjeva se 6+ članova) a za pojedinačne maske biće izvdovjeno 40 eura po osobi.
Zahtjevi se mogu predati u prostorijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 9 do 14 sati ili na mail kult.c.kotor@hotmail.com.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, a suorganizaror Turistička organizacija Kotor.
Prema preliminarnim podacima sa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, koje je Monstat danas objavio, u Crnoj gori živi 633.158 stanovnika, a registrovano je i 217.441 domaćinstava i 396.873 stanova.
Porast broja stanovnika zabilježen je u 13 opština, dok je najveći rast broja stanova zabilježen u Tivtu, za čak 60 odsto.
U Herceg Novom je 2011. godine živjelo 30.992, a sada živi 31.471.
U Tivtu je 2011. godine živjelo 14.111, a sada živi 16.340 stanovnika.
U Kotoru je 2011. godine živjelo 22.799, a sada živi 21.916.
U Budvi je 2011. godine živjelo 19.170, a sada živi 26.667.
U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika
U Andrijevci je 2011. godine živjelo 5.117, a sada živi 3.978.
U Baru je 2011. 2011. godine živjelo 42.368, a sada živi 46.171.
U Beranama je 2011. godine živjelo 35.452, a sada živi 25.162.
U Bijelom Polju je 2011. godine živjelo 46.678, a sada živi 39.710.
U Budvi je 2011. godine živjelo 19.170, a sada živi 26.667.
U Cetinju je 2011. godine živjelo 16.757, a sada živi 14.465.
U Danilovgradu je 2011. godine živjelo 17.678, a sada živi 18.832.
U Herceg Novom je 2011. godine živjelo 30.992, a sada živi 31.471.
U Kolašinu je 2011. godine živjelo 8.420, a sada živi 6.765.
U Kotoru je 2011. godine živjelo 22.799, a sada živi 21.916.
U Mojkovcu je 2011. godine živjelo 8.669, a sada živi 6.824.
U Nikšiću je 2011. godine živjelo 72.824, a sada živi 66.725.
U Plavu je 2011. godine živjelo 13.549, a sada živi 10.378.
U Pljevljima je 2011. godine živjelo 31.060, a sada živi 24.542.
U Plužinama je 2011. godine živjelo 3.286, a sada živi 2.232.
U Podgorici je 2011. godine živjelo 187.085, a sada živi 180.186.
U Rožajama je 2011. godine živjelo 23.312, a sada živi 25.247.
U Šavniku je 2011. godine živjelo 2.077, a sada živi 1.588.
U Tivtu je 2011. godine živjelo 14.111, a sada živi 16.340.
U Ulcinju je 2011. godine živjelo 20.265, a sada živi 21.395.
Na Žabljaku je 2011. godine živjelo 3.599, a sada živi 3.002.
U Gusinju živi 4.662 stanovnika.
U Petnjici živi 5.552 stanovnika.
U Zeti živi 16.206 stanovnika.
U Tuzima živi 13.142 stanovnika.
Ukupno su popisane 673.203 osobe. Slijede unos, obrada i unos podataka.
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković kazala je da je broj stanovnika u odnosu na 2011. porastao dva odsto. Ona je navela da je rast broj domaćinstava još veći, a kod stanova je rast je 26 odsto.
Remiković je istakla da je najveći broj stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, a najmanji u Šavniku, Plužinama i Žabljaku.
Ekipa KK Primorje 1945 ostvarila je sinoć novu pobjedu u Sportskom centru Igalo, protiv ekipe KK Danilovgrad, rezultatom 108-89. Novim trijumfom u 10. kolu I A MCKL naši momci su još jednom potvrdili kvalitet za borbu za vrh tabele, kao i težnju da u svaku utakmicu uđemo sa ciljem da pobijedimo.
“Vidjelo se od samog starta da mi ne možemo da priprijetimo da dobijemo utakmicu, ali ono što smo mogli, mi smo uradili. Potrudili smo se da utakmica bude koliko toliko interesantna, a razlika od 19 poena je za nas negdje i prihvatljiva. Čestitao bih ekipi Primorja, čini mi se da su napravili dobar tim, dobro su vođeni od strane trenera Pavićevića i smatram da ove godine mogu da naprave baš dobar rezultat”, kazao je nakon meča trener KK Danilovgrad, Srđan Mandić.
“Za ovaj meč smo htjeli malo da “promiješamo karte”, htjeli smo da damo priliku igračima koji igraju malo manje. Pokušali smo malo da odmorimo pojedine igrače i spremimo se za ono što nas očekuje, a to je već u ponedeljak putovanje u Rožaje gdje igramo protiv ekipe Ibra”, poručio je trener KK Primorje 1945, Danilo Pavićević.
“Sigurno da je bila lakša utakmica nego prethodnih nekoliko protiv ekipa koje su bile u vrhu tabele, ali morali smo da priđemo sasvim ozbiljno ovoj utakmici i pokažemo da nam je mjesto u vrhu. Mislim da smo našim igrama pokazali da zaslužujemo da se borimo za sami vrh ove sezone i daćemo sve od sebe da tako bude i u nastavku sezone”, naglasio je kapiten KK Prtimorje 1945, Slobodan Miljanić.
Meč 11. kola I A MCKL naši momci igraće protiv ekipe Ibra u Rožajama u ponedeljak 29.01., u Sportskoj dvorani na Bandžovom brdu, a početak utakmice zakazan je za 15 sati.
S obzirom da se tokom turističke sezone sakupe ogromne količine plastičnih i staklenih flaša, limenki, papira, metala, drveta, elektronskog otpada, odjeće i drugog otpada, reciklaža selektovanog otpada je mogući pravac održivog razvoja u Boki Kotorskoj.
S obzirom da je reciklaža svjetski trend, kojim se štede prirodni resursi planete Zemlje, poželjno je da donosioci odluka u lokalnoj upravi Kotora, zajedno sa Lukom Kotor, JP Komunalno Kotor, naučnim, obrazovnim i drugim ustanovama, usmjere svoj razvoj u tom pravcu, nezavisno od mogućih sugestija buduće Strategije održivog razvoja turističke destinacije Kotor. Za sada se u Kotoru obavlja samo reciklaža “zelenog” otpada.
Poslenici Komunalnog preduzeća na teritoriji Opštine Kotor organizuju selekciju tržišno zanimljivih otpadnih sirovina, a posebno je uređeno preuzimanje čvrstog otpada sa brodova u Luci Kotor, pri čemu su kapetani kruzera dužni da unaprijed najave koje količine i koje vrste sortiranog otpada žele da istovare na obalu. Ipak, dešava se da sa kruzera istovare i miješani otpad, što je nedopustivo, s obzirom na renome tih brodskih kompanija i na status Bokokotorskog zaliva kao Svjetskog naslijeđa.
-Do sada nismo posebno evidentirali količine odloženog otpada sa kruzera u Luci, ali, kako je sada aktuelna izrada nacrta Studije održivog razvoja Kotora kao turističke destinacije, od namjeravamo da u svoje poslovanje uvedemo i tu praksu. Poznato nam je da oko 80 odsto kruzera koji uplove u Luku obavljaju selekciju otpada koji kamionima preuzimaju radnici Komunalnog, ali se često dešava da otpad bude i “miješani”. Samo pet odsto od ukupne količine sakupljenog otpada na cijeloj teritoriji Opštine se izdvaja i sortira za reciklažu. To je mali napredak u zadnjih par godina, jer je prije toga izdvajano samo dva odsto.
Prošle godine je na području Opštine selektovano ukupno 550.000 kg papira i kartona, 110.000 kg plastike (tvrda plastika, streč folija), 7.500 kg metala, 75.000 kg plastične ambalaže (PET), 3.500 kg metalne ambalaže (limenke), što je sve material koji se prodaje za reciklažu i to firmama Waste pro iz Danilovgrada, Boy iv Herceg Novi, Sveti Nikola iz Nikšića i Eko Solution iz Niša. Takođe, prošle je godine sakupljeno i odvojeno 270.000 kg stakla, ali se ono za sada ne plasira na tržište, kazala je za Boka News Miljana Đurišić, direktorka JP Komunalno Kotor.
Odjašnjava da radnici “Komunalnog” odvoze otpad u Pretovarnu stanicu u Kavču.
-Sav otpad koji stigne u stanicu je miješani, osim onog iz supermarketa i hotela u kojima je obezbijeđena mreža za selekciju. Tu se miješani otpad ručno sortira, zatim se presuje, balira i dalje upućuje na reciklažu. Zbog nedostatka mehanizacije prinuđeni smo na ručno sortiranje otpada, a da bismo unaprijedili tehnologiju selektovanja, potrebno je da nabavimo novo postrojenje, koje košta minimum million ipo eura, kaže Đurišić. Prihodi koje Komunalno preduzeće ostvari prodajom selektovanog otpada ne mogu da pokriju sve troškove poslovanja.
Otpad
-Ti prihodi samo donekle pokrivaju troškove poslovanja. Na Pretovarnoj stanici je zaposleno više od 20 radnika koji ručno odvajaju sirovine, postrojenje je veliki potrošač električne energije, dotrajalo je i zahtijeva konstantna ulaganja u potrošne dijelove, pa su troškovi veliki. Tek kad građani počnu da vrše primarnu selekciju otpada u svojim domovima, društvo će moći da ostvaruje profit koji će se moći da uloži za nabavku opreme, ističe direktorka Đurišić.
Ekološki aktivisti preporučuju da se posebna pažnja posveti sprovođenju kaznenih mjera, a naročito zelenom otpadu, od koga zajednica može imati višestruku korist, posebno kada se uzmu u obzir klimatske promjene, zagađenja vazduha, vode i tla.
Oblast turizma, kao jedan od značajnih faktora koji utiče na stanje životne sredine u okviru Lokalnog plana zaštite životne sredine za Opštinu Kotor 2019-2023. koji je usvojen jednoglasno na lokalnom parlamentu, obradili su poslenici Eko Centra DELFIN. Oni su u ovom dokumentu dali svoje preporuke u vezi izrade Strategije razvoja turizma u Kotoru, bez koje nije moguće sagledati uslove, ograničenja, mogućnosti i pravce razvoja.
-Permanentna edukacija svih starosnih dobi, informisanje i, naravno, primjena i poštovanje politika i sprovođenje kaznenih mjera, u mnogome bi doprinijeli poboljšanju stanja životne sredine i na kopnu i na moru u našoj Opštini. Ako je Opština uspostavila komunalnu infrastrukturu, donijela politike i definisala mjere, obezbijedila vremenske periode za prilagođavanje, onda je neophodno da se počne i sa kažnjavanjem nesavjesnih fizičkih lica i privrednih subjekata, kaže Ljiljana Radunović iz Eko Centra DELFIN. Objašnjava da je otpad sa kruzera tržišno zanimljiv, te se njegovo odlaganje iz Luke obavlja uz prethodno selektovanje i pakovanje.
Komunalno Kotor DOO raspolaže značajnom opremom za prikupljanje i obradu otpada sa teritorije Opštine. Radunović ističe da je to jedino preduzeće u Crnoj Gori, koje reciklira jednu vrstu otpada u okviru svog postrojenja u Kavču. Saradnja Komunalnog i Eko centra DELFIN je aktivna i dobra još od 2005. god, kada su zajedničkim snagama ostvarili projekat kroz koji su obezbijedili opremu za Pretovarnu stanicu. Komunalno Kotor je 2011.god. kroz zajednički projekat dobilo opremu za reciklažno dvorište, a 2016.god su, takođe kroz projekat iz EU fonda, uspostavili prvu i za sada jedinu kompostanu za obradu zelenog otpada u Crnoj Gori.
Apsurdno je da, kod tolike hvale ostvarenim profitom od kruzing-industrije, lokalna uprava radije daje novac za nastupe regionalnih estradnih zvijezda, negoli za nabavku savremenog postrojenja za selekciju miješanog otpada, te se dešava da radnici “Komunalnog”, uprkos tom “luksuzu”, sav smrdljivi otpad sortiraju RUČNO. Posebna priča su i plate čistača ulica, radnika koji preuzimaju otpad iz kontejnera, s obzirom na hronični nedostatak radne snage, naročito u sezoni.
Selekcija otpada- obaveza Luke
-Prema opštinskoj Odluci o načinu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji opštine Kotor od 2021.god, koja u prvoj fazi implementacije obavezuje stanovnike i privredne subjekte mjesnih zajednica Kotor, Škaljari –Sv.Stasije; Muo-Prčanj da prikupljaju i odlažu otpad na način „suva i mokra frakcija“, obaveza je i Luke Kotor da otpad koji se iznosi sa kruzera bude selektovan. Prema informacijama koje imamo, taj otpad je već selektovan, upakovan i na taj način je odložen u kontejnerima u Luci Kotor. Radi se o tržišno interesantnim otpadnim sirovinama, što znači – sve osim hrane, objašnjava Radunović.
Važnost reciklaže zelenog otpada
– Analizom podataka iz Državnog plana upravljanja otpadom, zaključili smo da je 10% od ukupnih količina prikupljenog otpada u Crnoj Gori zeleni otpad, a u primorskim opštinama čak je i veći procenat, uzimajući u obzir klimatske uslove. Iz tog razloga smo pripremili projekat i u saradnji sa Komunalno Kotor DOO uspostavili kompostanu u kojoj se sav prikupljeni zeleni otpad sa teritorije Opštine Kotor, obrađuje i proizvodi visoko kvalitetni kompost. Ako znamo koja je korist u njegovoj primjeni u poljoprivredi i pri oporavku zagađenog i ispoštenog zemljišta, a uz to i njegovu cijenu na tržištu, onda je jasno koliko je važno da recikliramo zeleni otpad, kojeg imamo u velikim količinama. Kroz ovaj projekat tada smo obezbijedili i značajan broj komunalne opreme za Opštine Tivat, Budva i Herceg Novi (gradske kontejnere i press kontejnere), pojasnila nam je Radunović.
U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine, pokazali su preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović rekao je na konferenciji za novinare da su prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana.
On je kazao da su ukupno popisane 673.203 osobe.
„Popis je uspješno realizovan, a naš dalji rad nastavljao profesionalno i u skladu sa zakonom“, rekao je Pejović.
On je kazao da sada slijede unos i obrada podataka.
Pejović je naglasio da su podaci podložni su promjeni do objavljivanja konačnih rezultata.
Monstat press
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković je kazala da je broj stanovnika u odnosu na 2011. porastao dva odsto.
Ona je navela da je rast broja domaćinstava još veći nego kada je u pitanju stanovništvo, a kod stanova je zabilježen rast od 26 odsto.
Remiković je istakla da je najveći broj stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju.
“U ove četiri opštine je skoncentrisano nešto više od 50 odsto stanovništva”, rekla je Remiković.
Remiković je kazala da je najmanje stanovnika u Šavniku, a slijede Plužine i Žabljak.
Ona je istakla da je porast broja stanovnika zabilježen u 13 opština.
Kako je kazala, u Podgorici je broj stanovnika povećan za oko 22 hiljade, a toliki je ukupan rast u svim drugim opštinama.
Remiković je rekla da je u Plužiniama zabilježen najveći pad broja stanovnika u odnosu na konačne podatke iz 2011. godine, od 31 odsto.
Ona je navela da je najveći rast broja domaćinstava zabilježen u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, dok je najamnju broj u Šavniku, Plužinama i na Žabljaku.
„To povećanje je najverovatnije uslovljeno cijepanjem nekih tradicionalnih višeporodičnih domaćinstava, pa je za očekivati da u konačnim podacima, kada budemo govorili o karakteristikama domaćinstava, imamo više jednoporodičnih domaćinstava“, kazala je Remiković.
Ona je navela da je, prema preliminarnim podacima, u Crnoj Gori prosječan broj članova domaćinstva 2,9.
„Najveći broj je u Tuzima, gdje je prosječno 4,2 člana po domaćinstvu, dok je u Budvi najmanje 2,5“, dodala je Remiković.
Ona je, govoreći o stanovima, kazala da je tu zabilježen najveći rast, što je moguće rezultat veoma intenzivne gradnje.
„Najveći broj stanova u odnosu na postojeći bio je u Tivtu, Ulcinju i Budvi. A u svega tri opštine imamo mali pad broja stanova“, rekla je Remiković.
Ona je ocijenila da je do smanjenja broja stanova u tim opštinama došlo zbog napuštanja i manjeg broja popisanih stambenih jedinica.
Remiković je navela da u Crnoj Gori postoji 277 naselja koja imaju manje od deset stanovnika, a samo 95 koja imaju više od hiljadu stanovnika.
Na pitanje da li je nešto promijenjeno u metodologiji popisa u odnosu na 2011. godinu pa je broj stanova mnogo veći, ili je to rezultat povećanje gradnje, Remiković je rekla da nije bilo promjene metodologije i da se to tumači intenzivnom izgradnjom.
Ona je kazala da nije bilo promjene metodologije ni u dijelu stanovništva, dok je promjena bilo samo kod domaćinstava.
Upitana da li mogu reći procenat stranaca, Remiković je rekla da je to jedna od karateristika stanovništva i da je, da bi imali bilo koju karakteristiku stanovništva, neophodno prvo unijeti i obraditi podatke.
„U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom koliki je uticaj stranaca na broj stanovnika, već će taj podatak biti dostupan nakon unosa i obrade podataka“, kazala je Remiković.
Na pitanje da li mogu da pretpostave da je to jedan od razloga za porast broja stanovnika, Remiković je kazala da mogu da pretpostave, ali da na broj stanovnika utiču i prirodni priraštaj, migraciona kretanja u Crnoj Gori, ali i međunarodne migracije.
„Svaki od tih faktora sigurno ima uticaj na promjenu broja stanovnika“, rekla je Remiković.
Na pitanje da li brojka od 633.158 uključuje i dijasporu, ona je rekla da taj broj ne obuhvata dio dijaspore i ponovila da su popisane 673.203 osobe.
„To znači da ta razlika može, ali ne mora, biti dijaspora, jer se tokom obrade mogu utvrditi određeni slučajevi duplikata“, navela je Remiković.
Upitana kako se objašnjava rast od deset hiljada stanovnika u Crnoj Gori, jer država ima negativan prirodni priraštaj i velike migracije, Remiković je kazala da će analize na osnovu konačnih podataka ukazati u kojoj mjeri stranci utiču na taj broj.
Pejović je, odgovarajući na isto pitanje, kazao da u ovom momentu ne mogu reći da je došlo do porasta broja stanovnika.
„Stranci se uključuju u ovaj broj 633 hiljade, samo što u ovom momentu ne možemo izdvojiti broj stranaca. Sačekaćemo unos i obradu podataka“, istakao je Pejović.
Na pitanje zašto danas nema podataka o naciji, vjeri i jeziku i jesu li ti podaci obrađeni, Pejović je rekao da su današnji preliminarni rezultati na bazi rezultata izvedenih po popisnim krugovima.
„Nemoguće je izvesti nijednu drugu karakteristiku stanovništva, a da pritom podaci nijesu unešeni“, kazao je Pejović.
On je istakao da je u srijedu izvršen izbor kandidata za operatere, koji će započeti unos podataka 1. februara.
„Unos podataka može trajati do šest mjeseci, što ne znači da će nužno trajati toliko, možda ćemo završiti i za tri mjeseca. I tek nakon unosa podataka, sprovedenih statistisčkih kontrola i obrada i uparivanja sa svim ostalim raspoloživim administrativnim izvorima podataka imaćemo konkretne podatke i o drugim obilježjima stanovništva“, naveo je Pejović.
On je kazao da će podatke sukcesivno objavljivati u drugom dijelu godine.
Pejović je naglasio da su danas predstavljeni „sirovi“ podaci koji nijesu u potpunosti uporedivi sa konačnim podacima iz 2011. godine.
Upitan zašto je specifikacija za izradu softvera proglašena tajnom i na koji način je moguće da dođe do curenja podataka tako, Pejović je rekao da u specifikaciji postoji algoritam i da ne bi bilo poželjno da taj algoritam postane javan, kako se ne bi davala prednost hakerskim napadima.
„To je jedini razlog zašto je specifikacija označena oznakom tajnosti“, kazao je Pejović.
On je naveo da je tenderska dokumentacija za izradu softvera spremna i da će, nakon što bude usvojen plan javnih nabavki krajem mjeseca, tender biti raspisan.
Pejović je naveo da ima informaciju da će narednih dana opozicija predložiti novog predsjednika komisije za popis.
Na pitanje zašto nekim instruktorima i popisivačima nijesu isplaćeni honorari, on je kazao da su popisvači i instruktori svoj posao odradili maksimalno profesionalno i pošteno i podsjetio da budžet za novu godinu postaje operativan u drugom dijelu januara.
On je rekao da je više od 50 odsto opština dostavilo konačne finansijske obrasce Monstatu i apelova na ostale opštine da te obrasce dostave Monstatu.
„Vjerujem da će do kraja ove, ili početkom sljedeće sedmice, budžet biti operativan, i mi ćemo za opštine koje su svoj posao obavile prebaciti sredstva i moći će da se započnu isplate“, rekao je Pejović.
Kako je kazao, kasnije isplate su uslovili tehnički problemi državne administracije.
Pejović je rekao da najviše finansijskih obrzaca fali iz Glavnog grada.
