HSF: Milo Manara dolazi u Herceg Novi

0
HSF: Milo Manara dolazi u Herceg Novi
Sa izložbe u Puli

Jedan od najvećih strip autora svijeta, italijanski maestro Milo Manara biće gost Devetog Strip vikenda koji će se u Herceg Novom održati u martu 2024. godine. Strip vikend je druga po važnosti manifestacija koju organizuje Hercegnovski Strip Festival, a posvećena je samo jednom gostu ili temi i održava se u zimskom i proljetnom terminu u zavisnosti od raspoloživih termina glavnog gosta.

„Milo Manara je živa legenda i već dugo vremena pokušavamo da ga dovedemo na naš festival. Sada je i pravi trenutak jer je ove jeseni završio prvi dio ilustrovane verzije remek djela Ime ruže svog velikog prijatelja genijalnog italijanskog pisca Umberta Eka. Knjiga je za sada izdata samo na italijanskom jeziku i promovisana je samo na Apeninskom poluostrvu i u Francuskoj, a prethodnog vikenda i u okviru Sajma knjiga u Puli. Upravo na tom Sajmu sreli smo se sa Manarom i precizirali i definitivno njegov dolazak u Herceg Novi na Strip vikend koji će biti posvećen njemu i njegovom posljednjem djelu. Nadamo se da će do marta biti objavljen i drugi dio Imena ruže i da ćemo praktično imati kod nas i premijerno predstavljanje tog djela prevedenog na nekom od ovdašnjih jezika, jer je najavljeno iz Zagrebačke izdavačke kuće Fibra da će prevedenu verziju štampati kada bude urađen i drugi dio“, najavljuju organizatori iz Hercegnovskog Strip Festivala (HSF) objašnjavajući da će i Deveti Strip vikend imati sve program na koje smo navikli na svim njihovim manifestacijama, ali da spremaju i jednu izuzetno značajnu novinu.

Sa izložbe u Puli

„Za Deveti Strip vikend spremamo i izložbu originalnih radova Mila Manare, u okviru koje će biti izložene originalne table i crteži iz Imena ruže, te njegove originalne radove za film kroz saradnju sa Felinijem, ali i radove koji su svojevrsna reprodukcija Karavađovih (Caravaggio) slika a kroz koje je Manara rekonstruisao slikarev burni život. Ta izložba sastavljena je iz tri segmenta i nazvana Manara između stripa, književnosti i filma, trenutno se nalazi u Puli i zaista djeluje impresivno, a cijela postavka će se u martu iz Istre preseliti u Boku. Naravno, za jedan ovakav projekat nam je neophodna sva moguća podrška svih resornih institucija i na državnom i na lokalnom nivou“, objašnjavaju iz HSF-a, dodajući da će dodatne pojedinosti i tačne termine i program saopštiti tokom predstojećih dana.

Herceg Novi – Šetalište Pet Danica u novom ruhu najkasnije do aprila

0
Herceg Novi – Šetalište Pet Danica u novom ruhu najkasnije do aprila
Šetalište pet Danica foto – Arhiv Opštine HN

Druga faza rekonstrukcije šetališta Pet Danica u Herceg Novom počela je krajem oktobra, a u lokalnoj upravi očekuju da će radovi ukupne vrijednosti 3,46 miliona eura biti završeni najkasnije krajem aprila naredne godine.

Druga faza rekonstrukcije, koju radi firma “Briv construction”, odnosi na potez od hotela “Palmon bay” do “Galeba”, a da je rok za završetak radova četiri mjeseca, sa mogućnošću produženja radi kišnih dana, praznika i drugih okolnosti.

“Očekujemo da će najkasnije do kraja aprila biti završeni i ovi radovi, a Herceg Novi imati uređeno šetalište duž Igala”, stoji u odgovoru.

Osim popločavanja, biti zamijenjena kompletna vodovodna, hidrantna, kanalizaciona i atmosferska mreža, rekonstruisana rasvjeta i obogaćen biljni fond, čime će biti završen kapitalni projekat i sređeno kompletno šetalište.

Briv construction” kao najpovoljniji izvođač dobio radove na tenderu početkom decembra prošle godine, nakon čega je 14. decembra potpisan ugovor.

Ukupna vrijednost radova u prvoj i drugoj fazi iznosi 3.469.811 eura sa uračunatim PDV-om.

Projektom planirano i popločavanje platoa oko zgrade Pošte u Igalu i uklanjanje privremenih objekata kao i sadnja drveća na pojedinim dionicama, kako bi se obogatio gradski biljni fond.

Prva faza ovog projekta završena je tokom ljeta kada je urađena rekonstrukcija šetališta od Titove vile do hotela “Palmon bay”.

Tokom ove i sljedeće godine u rekonstrukciju šetališta u Herceg Novom biće uloženo pet miliona eura, čime će kako očekuju iz Opštine, ono biti u potpunosti sređeno od Igala do Meljina.

Među projektima koje rade sa Vladom, naveli su izgradnju nove autobuske stanice, vodovodnu i putnu infrastrukturu na poluostrvu Luštica, ali i da će, u saradnji sa Morskim dobrom, urediti šetalište od hotela “Plaža” do Meljina, čija je vrijednost oko 1,5 miliona eura.

Vizija je da Herceg Novi infrastrukturno urede i povežu gradsko jezgro sa zaleđem grada, te da prihodi koje su ostvarili tokom 2023. ukazuju na sve veći investicioni potencijal poručuje prvi čovjek Optine Herceg Novi, Stevan Katić.

A capella Tivat: Na humanitarnom koncertu “Pjesmom za osmijeh” prikupljeno 655 eura

0

Humanitarni koncert dječjih klapa “Pjesmom za osmijeh” koji je Bokeljska udruga muzičara “A capella Tivat” organizovala protekle nedjelje u okviru Novembarskih dana, a u saradnji sa JU Muzičkom školom Tivat i Opštinom Tivat, privukao je veliku pažnju ljubitelja klapske pjesme.

Na koncertu je prikupljeno 655 eura za Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Nastupilo je pet klapa iz Crne Gore i to dječje ženske klape “Tora” iz Herceg Novog,  “Anderba satis ” Nikšić te “Vokalni nonet JU Muzičke škole Tivat “,  mješovita dječja klapa iz Nikšića “Anderba kantores” kao i mlada muška klapa “Štiglići” iz Podgorice.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Posebni gosti bili su “Matačićevi slavuji” mješovita dječja klapa Osnovne glazbene škole “Lovro plemeniti Matačić ” iz Omiša.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Iznenađenje ove raspjevane nedjeljne večeri bio je i nastup učenicka gitare Tivatske muzičke škole  iz klase profesora Davida Martona, Uroš Proročić i Martin Petković.

Zagađenje zraka finim česticama prouzročilo je smrt 253.000 ljudi u Evropskoj uniji 2021.

0
Zagađenje zraka finim česticama prouzročilo je smrt 253.000 ljudi u Evropskoj uniji 2021.
Zagađenje vazduha

“Najmanje 253.000 smrtnih slučajeva u EU-u 2021. može se pripisati izloženosti zagađenju finim česticama (PM 2,5) većem od 5 µg/m3 koliko preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)”, navodi EEA u saopštenju.

Ta brojka veća je u odnosu na 2020. kada su fine čestice prouzročile preranu smrt 238.000 ljudi.

Povećanje se objašnjava većom izloženosti onečišćenju i blagom povećanju mortaliteta, uglavnom zbog covida-19, navodi EEA.

PM10-i-PM2.5-čestice

Tendencija ipak ostaje općenito pozitivna kada se promatra dulje razdoblje jer se od 2005. do 2021. broj prerano umrlih zbog finih čestica smanjio za 41 posto, ističe se u istraživanju.

Unatoč “velikom napretku” zadnjih godina, “utjecaj onečišćenja zraka na naše zdravlje i dalje je prevelik”, rekla je izvršna direktorica EEA-e, Leena Ylä-Mononen, po priopćenju.

EEA je upozorila da je onečišćenje zraka i dalje najveća ekološka prijetnja za zdravlje Europljana.

Izrael i Hamas postigli dogovor o produženju primirja za 48 sati

0
Izrael i Hamas postigli dogovor o produženju primirja za 48 sati
Izraelski tenkovi

Izrael i Hamas postigli su dogovor o produženju primirja za još 48 sati. Četverodnevno primirje istjecalo je večeras u ponoć. Tako bi se još dva dana trebala nastaviti razmjena izraelskih talaca i palestinskih zarobljenika te doprema humanitarne pomoći u Gazu u koju je od petka ušlo više od 250 kamiona s osnovnim životnim potrepštinama.



Katar je u ponedjeljak izvijestio kako je postignut dogovor o produljenju primirja između izraelskih i Hamasovih snaga u Gazi koje će trajati dodatnih 48 sati.

– Postignut je dogovor o produženju humanitarnog primirja za dodatna dva dana u pojasu Gaze, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova u objavi na platformi X.

Hamas je također rekao da je dogovorio dvodnevno produljenje primirja s Katarom i Egiptom, koji su omogućili neizravne pregovore između dviju strana. Nije bilo komentara iz Izraela.

– Postignut je dogovor s braćom u Kataru i Egiptu o produljenju privremenog humanitarnog primirja za još dva dana, uz iste uvjete kao u prethodnom primirju, rekao je dužnosnik Hamasa u telefonskom razgovoru za Reuters.

Prije izjava, voditeljica egipatske Državne službe za informiranje Diaa Rashwan rekla je da je produljenje sporazuma blizu i da će uključivati oslobađanje 20 izraelskih talaca među onima koje je zarobio Hamas tijekom napada u južnom Izraelu 7. oktobra.

– U zamjenu će biti oslobođeno 60 palestinskih zatvorenika koji su u izraelskim zatvorima, rekla je.

Uprava policije: Za vikend uhapšeno 37 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola

0
Uprava policije: Za vikend uhapšeno 37 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola
Policija

Iz Uprave policije je saopšteno da su za vikend na crnogorskim putevima evidentirane 43 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe teže povrijeđene, a 17 lakše.

Navodi se da je podnijeto 155 prekršajnih prijava i izdato 840 prekršajnih naloga.

Dodaje se da su oduzeta 24 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključeno iz saobraćaja.

Iz policije su kazali da je, od 37 vozača uhapšenih zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, deset uhapšeno u Podgorici, a po četiri u Baru i Budvi.

„U Budvi je uhapšen B.T.D. (41), turski državljanin sa boravkom u Budvi, koji je alkotestiran i utvrđeno je da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.01 grama po kilogramu“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u Budvi uahšen i I.I.O. (39), takođe turski državljanin sa boravkom u toj opštini, koji je upravljao vozilom sa 2,20 promila alkohola u krvi.

„Oni su od sudije za prekršaje kažnjeni kaznom zatvora od po 15 dana“, dodaje se u saopštenju.

Iz policije su kazali da je u Podgorici uhapšen T.J. (27), koji se nije zaustavio nakon što ga je zaustavljao policijski službenik.

„On je nakon toga, za deset minuta, prošao dva puta dok je semafor pokazivao crveno svijetlo“, rekli su iz policije.

Kako su naveli, kontrolom je utvrđeno da je T.J. upravljao vozilom sa 1,6 promila alkohola u krvi.

„Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost“, kazali su iz policije.

Oni su kazali da je, u mjestu Kamenica, saobraćajnu nezgodu izazvao R.A. (44) iz Podgorice, koji je vozilom kojem je registracija istekla 2019. godine, upravljao sa 2,78 promila alkohola u krvi.

U saopštenju se navodi da je zbog upravljanja vozilom sa više od dva promila alkohola u krvi u Bijelom Polju uhapšen H.M. (46), koji je izazvao saobraćajnu nezgodu koja je za posljedicu imala materijalnu štetu na vozilima.

„Takođe je policija u tom gradu uhapsila vozača R.N. (35) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.01 g/kg“, kaže se u saopštenju.

Iz policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

BiH: Na području Hercegovine afrička kuga prešla na divlje svinje, zabranjen lov

0
BiH: Na području Hercegovine afrička kuga prešla na divlje svinje, zabranjen lov
Divlje svinje – foto armeria.hr

Lovci su na području Hercegovine pronašli više divljih svinja koje su uginule zbog zaraze virusom afričke kuge, zbog čega je naložena obustava lova na ove životinje.

Po navodima veterinara Zorana Damjanca, uginulo je najmanje sedam divljih svinja na lovištima između Nevesinja i Gacka u istočnoj Hercegovini, koje su pronašli lovci protekloga vikenda.

Nakon analize uzetoga mesa potvrđena je zaraza afričkom svinjskom kugom za koju ne postoji lijek. Ta je bolest poharala brojne farme domaćih svinja, a zaraza je sada prešla i na divlje životinje.

“Poslali smo uzorke u Institut Vaso Butozan u Banju Luku, nakon čega je potvrđena prisutnost afričke kuge svinja”, rekao je Damjanac za lokalne medije.

Nakon pronalaska leševa životinja na tome području poduzete su potrebne mjere. Uginule životinje su odstranjene, a lovištima je zabranjen pristup.

Lokalno udruženje također je lovcima naložilo zabranu lova na širem lokalitetu gdje su pronađene uginule životinje.

Promocija knjige eseja “Sa okusom soli” autora dr Zorana Živkovića

0
Promocija knjige eseja “Sa okusom soli” autora dr Zorana Živkovića
Sa okusom soli

Knjiga eseja dr Zorana Živkovića Sa okusom soli biće predstavljena u srijedu, 29. novembra u holu Akademije znanja u Budvi. Organizator promocije koja počinje u 18 časova je Narodna biblioteka Budve, a učestvuju dr Zoran Živković, autor i Stanka Stanojević, moderator.

“U naslovu ove knjige je i zaista zvuk, i to čuvene pesme poznatog italijanskog kantautora Đina Paolija „Sapore di sale, sapore di mare”. Ta pesma, koja je prepoznatljivi muzički lajtmotiv italijanskih filmova koji evociraju sećanje na duh Italije i Mediterana, posebno u šezdesetim godinama prošloga veka, kod nas je poznata zahvaljujući Arsenu Dediću i njegovom popularnom prepevu „Sa okusom soli”.

I Felini, i Stanić, kao i Dedić, čine mediteranski trio čiji uticaj, ako ga je zaista bilo, sad bih želeo da je bio i veći i značajniji. I to ne samo na mene samog, i ne samo na svet koji znam.

I kao što sam Mediteran predstavlja jedinstveni i magični mozaik svih svojih nebrojenih različitosti, tako iz dela ove trojice umetnika, na originalan, različito pojedinačan način, isijava to suštinsko mediteransko, kao najdublje u njima, što se sobom samim podrazumeva, i ne prevodi, i ne objašnjava.” – bilježi autor u odjeljku Umesto predgovora.
Zoran Živković je rođen 1958. godine u Novom Sadu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na kojem je magistrirao i odbranio doktorsku disertaciju na temu: Mediteranski svet u srpskoj književnosti.

U posljednjoj deceniji proteklog vijeka obavljao je u Vladi Savezne Republike Jugoslavije dužnosti u oblasti prosvjete, kulture i informisanja, a 1993. bio je i sekretar Jugoslovenskog odbora za obilježavanje sto godina od rođenja Miloša Crnjanskog.

Od 2001. godine do 2007. bio je rukovodilac novinsko-izdavačkog sektora Službenog lista SRJ, da bi potom sve do novembra 2011, bio i glavni i odgovorni urednik Nolita.
Obavljao i dužnost predsjednika Upravnog odbora NJegoševe zadužbine u Beogradu. Objavio je više naučnih radova u stručnim časopisima, kao i veći broj članaka u dnevnim i nedjeljnim listovima u Srbiji i Crnoj Gori.

Objavio je knjige: Mediteranski svetionik, za koju je 2020. dobio nagradu Vukove zadužbine za nauku, a godinu kasnije i knjigu eseja Sa okusom soli.
Urednik je u Zavodu za udžbenike.

Izdali upozorenje zbog obilnih padavina i jakog vjetra

0
Izdali upozorenje zbog obilnih padavina i jakog vjetra
Vrijeme – Boka Kotorska – foto Boka News

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za utorak, 28. novembra upozorenje na opasnost, zbog rizika od obilnih padavina, jakog južnog vjetra i talasa na moru.

Iz ZHMS saopštili su da se jače padavine i jak južni vjetar očekuju ponovo u petak i subotu.

„U utorak će ciklon sa centrom na sjeveru Evrope usloviti nestabilne vremenske prilike u našem području, koje se nalazi u jugoistočnom sektoru“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ZHMS.

Ciklon će, kako su kazali iz ZHMS, usloviti intenzivnije padavine i mjestimično pljuskove i grmljavinu.

Oni su rekli da su ponegdje moguće umjerene do obilne količine padavina, a lokalno i kratkotrajne vremenske nepogode.

Iz ZHMS su naveli da će krajem dana i tokom noći intenzitet padavina oslabiti.

„Duvaće jak, na udare i veoma jak vjetar, južnih smjerova. More talasasto do jače talasasto“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su, kao posljedica obilne kiše, lokalno mogući kratkotrajni problemi sa obilnom količinom vode – flashflood efekti, posebno u urbanim sredinama, na bujičnim tokovima i duž saobraćajnica koje presjecaju planinske kosine.

Kotor – Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

0
Kotor – Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka
Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

Treća po redu međunarodna konferencije iz oblasti pomorstva i pomorskih nauka pod nazivom “Kotor International Maritime Conference (KIMC 2023)” svečano je otvorena danas u Kotoru. Konferenciju organizuje Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Opštinom Kotor a u okviru proslave 64. godišnjice od osnivanja ove visokoškolske ustanove  i Dana opštine Kotor.

Otvarajući konferenciju, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić , istakao je da da je dva milenijuma istorije  Kotora sa 20 različitih uprava, uvijek povezivala jedna nit- pomorstvo.

Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

“Iz ovog grada su krećale promjene u pomorstvu, ne samo u našem regionu, već su pomorci iz Kotora uticali i na promjene u svjetskom pomorstvu. Zanimljivost je da je pomorstvo u dalekoj Argentini upravo svoje temelje postavilo zahvaljujući kapetanu iz Kotora, da je ruska flota utemeljena u Perastu, da je crnomorska trgovina organizovana od strane našeg Oravčanina, da je Trst značajno napredovao zahvaljujući Bokeljima.

Jokić – Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

On je kazao da danas kada Crna Gora ima najviše pomoraca po glavi stanovnika na cijeloj planeti naša Pomorska privreda ne bilježi najsjajnije dane.

“Ovakve konferencije i skupovi ljudi koji se bave ovom granom  prirode, daju nadu da ćemo u narednom periodu barem odškrinuti vrata svjetlu koje smo nekad bacali”, rekao je Jokić.

Ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Filip Radulović, poručio je da je Vlada  kroz organizaciju državne uprave, vraćanjem pomorstva u naziv Ministarstva, pokazala namjeru da pomorstvo u Crnoj Gori ponovo dobije zaslužno mjesto.

Radulović – Jokić – Otvorena treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

“Kao jedan od prioriteta koje sam zajedno sa svojim timom postavio, jeste osnaživanje saradnje sa akademskom zajednicom, sa strukovnim udruženjima i civilnim sektorom. U tom smislu, raduje me prisustvo ovom događaju, imajući u vidu značaj same Konferencije, kao i činjenicu da su se njeni organizatori potrudili da Crna Gora po treći put bude domaćin ovog događaja”, kazao je između ostalog Radulović.

Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Tatijana Dlabač navodi da je ova visokoškolska ustanova, konferencijom željela da predstavi grad, Univerzitet i Crnu Goru u najljepšem svjetlu.

Dlabač – Treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

“Uz veliku podršku Rektorata i Opštine Kotor uspjeli smo da organizujemo treći po redu naučnu konferenciju, međutim zahvalila bih se timu Pomorskog fakulteta koji je zajednički radio na realizaciji ovog projekta. Mi smo 64. godišnjicu proveli radno pripremajući ovu konferenciju, stoga zahvalujem se akademskom osoblju, saradnicima u nastavi, stručnim saradnicima i studentima na nesebičnoj podršci”, istakla je Dlabač.

Obraćajući se prisutnima presjedavajući KIMC 2023, prof. dr Špiro Ivošević kazao je da na Pomorskom fakultetu Kotor već skoro 25 godina formalno baštine sistem kvaliteta.

“Jedna od glavnih opredjeljnica je između ostalog i kontinualno usavršavanje i napredovanje što radimo u dijelu obrazovanja, nauke i istaraživanja. Statistika ove godine govori da imamo veći broj radova i autora, a da tematske oblasti koje su prethodnih godina bile dominantne kao brodomašinstvo i nautika su i dalje prisutne, kao i one koje se odnose na strateško opredjeljenje Evropske unije, a to su digitalizacija, dekarbonizacija, automatizacija, plava ekonomija kao i robotika i vještačka inteligencija”, navodi Ivošević.

Ivošević – Treća međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka

Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović je istakao da nije jednostavno izgraditi konferenciju međunarodnog karaktera.

,,Treba imati određenu viziju i ideju. Graditi tradiciju u Kotoru koji je sinonim za kulturu i tradiciju u Crnoj Gori možde izgleda lako ali zapravo nije, time je napor kolega sa Pomorskog fakulteta veći. Univerzitet treba da bude jedno veliko gradilište, ne mislim pritom na krupne infrastrukturne projekte, već na izgradnju izuzetne akademske institucionalne kulture koja se na najbolji način izražava na ovakvim događajima”, navodi Božović.

O istorijatu Bokeljske mornarice i vezi između istorije i aktuelnih postulata pomorstva govorio je kapetan duge plovibe, mr Igor Petrović dok je kapetan duge plovidbe Vladimir Šparović, govorio je o apliciranju za domaćina jedne od etapa The Ocean Race Europe 2025. Moderatorka programa je bila prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor, doc. dr Zorica Đurović.