Vaterpolisti Crne Gore su današnjom pobjedom protiv Japana – 13:11, u posljednjem kolu grupne faze, osigurali plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u osmini finala Svjetskog prvenstva igraće sa Rumunijom, ovakav epilog je najbolji mogući za naš tim koji je izbjegao duel sa Italijom i to nakon što je Srbija, u posljednjem kolu naše grupe, savladala SAD 14:12.
“Ajkule“ su sa druge pozicije stigle do meča protiv realno slabije ekipe od sebe i ako pobijede u neđelju obezbijediće vizu za Olimpijske igre.
Iz ove grupe Srbija je izborila direktan prolaz među osam najboljih, samim tim i put u Pariz, dok će Sjedinjene Američke Države sa treće pozicije na megdan Italijanima, koji su u D grupi osvojili drugo mjesto.
Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.
Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.
Četiri petine površine jezera su u opštini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 odsto, pripada nikšićkoj opštini u rejonu centralne Crne Gore.
Na tim vodama je ’70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.
Brojni pokušaji Crne Gore prethodnih decenija, da se sa Bosnom i Hercegovinom dogovori šta joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.
Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je “krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje taj potencijal.”
“Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom”, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.
U Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS), koje gazduje akumulacijom Bilećkog jezera, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.
Šta se zna o Bilećkom jezeru?
Zbog formiranja Bilećkog jezera, površine 33 kvadratna kilometra, potopljeno je više od pet miliona kvadratnih metara crnogorske teritorije, kada je izmješteno nekoliko nikšićkih naselja.
Hidroenergetski sistem Trebišnjica, koji je izgrađen na jezeru, ima četiri hidroelektrane, od kojih su tri u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, dok se proizvedena struja iz četvrte dijeli sa Elektroprivredom Hrvatske jer je ta država učestvovala u izgradnji sistema.
Njihova ukupna godišnja proizvodnja je oko 2,7 hiljade gigavat časova električne energije, što je skoro 90 odsto ukupno proizvedene struje u Crnoj Gori 2022.
Šta kažu u Ministarstvu?
Crna Gora, za razliku od Hrvatske, nije učestvovala u izgradnji sistema Trebišnjica.
Crnogorsko ministarstvo podsjeća da država nikad nije dala pisanu saglasnost za njegovu realizaciju i potapanje dijela svoje teritorije.
To odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane saglasnosti crnogorske strane.
Kada je hidroenergetski sistem završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervisao je pravo da Crna Gora “naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa”.
U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.
Prethodnih decenija urađene su brojne procjene o udjelu koji treba da pripadne Crnoj Gori u trouglu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora.
Procjene crnogorske strane su da joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.
Šta je do sada urađeno
Ministarstvo navodi da se ovo ”složeno pitanje” tiče tri države, više resora i institucija, te navodi da će djelovati u tri pravca.
“Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište”, stav je Ministarstva.
Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu da nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesaglasja o djelu koji joj pripada.
Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.
“Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori”, navodi Ministarstvo.
Ističu da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, “po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima”.
Pozivaju se na Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka.
Ocjenjuju da bi sudski proces bio skup i da se rješenje mora tražiti pregovorima.
Šta kažu u Elektroprivredi Republike Srpske
Za razgovor je spremno i rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.
“Upoznati smo sa inicijativama i predlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti”, navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.
Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio da Crna Gora “nema šta da traži jer nije učestvovala u izgradnji elektrana”.
Da li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.
Istovremeno, iz te kompanije pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede da razgovaraju o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći da bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.
Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nijesu odgovarali na upit RSE
Oprečna mišljenja struke
Crnogorski hidrolog Slavko Hrvačević u razgovoru za RSE iznosi podatke koji su skoro identični sa procjenama Ministarstva energetike.
“Ne rješavanjem ovog pitanja Crna Gora je gubitnik”, ističe on.
S druge strane, beogradski univerzitetski profesor Branislav Đorđević, stručnjak za prirodne resurse Evropskog savjeta, za RSE kaže da se ovo pitanje ne može izmijestiti iz vremena kada je nastalo.
Ističe i da Crna Gora nije učestvovala u njegovoj izgradnji, iako joj je bilo ponuđeno.
Za njega su, kaže, nerealni proračuni da je Crna Gora izgubila milijarde dolara.
“Sada je, po meni, to otvaranje Pandorine kutije i ne vidim da ima mnogo smisla. Brine me i što su ugledni ljudi iz Crne Gore zastupali tezu da ona učestvuje u vodnom potencijalu jer je sliv sa koga voda dotiče u Trebišnjicu jednim dijelom i u Crnoj Gori”, riječi su Đorđevića.
On smatra da takvi proračuni hidroinženjera nijesu utemeljeni.
“Prema toj logici, za HE Đerdap na Dunavu (Srbija i Rumunija) sve zemlje koje su uzvodno, Njemačka, Slovačka, Austrija trebale bi Srbiji da ispostave račun na osnovu tog navodno njihovog vodnog potencijala”, kaže Đorđević, koji je učestvovao realizaciji najvećih hidroenergetskih objekata u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Hrvačević podsjeća da je Đorđević za beogradski Energoprojekat ranije iznio drugačije mišljenje o podjeli vodnog potencijala između Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske na dijelu Bilećkog jezera.
On je za RSE citirao Đorđevićev nalaz u kome se kaže da je “ukupni hidroenergetski potencijal Bilećkog jezera, koji pripada Crnoj Gori, 20,21 odsto.”
Đorđević, međutim, navodi da je Badinterova komisija stavila tačku na ovakva pitanja, stavom da državi pripada ono “što je u njenim granicama”, te da se u skladu sa tim donose i međunarodne odluke.
Kako do rješenja?
“Treba razgovarati da se uradi neka kompenzacija, ali nikako sa tim radikalnim mjerama da Crna Gora dobije neke milione ili kilovat sate. To sada, prema mom mišljenju, ne bi bilo moguće, te milijarde koje su pominjane. Ja sam bio, prosto, zatečen nelogičnošću takvih proračuna”, kaže Đorđević.
On je stava da Crna Gora ima pravo na nadoknadu za potopljeno zemljište i kompenzaciju za 18 odsto površine Bilećkog jezera na njenoj teritoriji.
Đorđević ističe da bi međunarodna arbitraža u ovom slučaju bila “velika greška”, koja bi skupo koštala, a ne bi se ništa postiglo.
Hrvačević, pak, smatra da bi svaki stručni obrađivač, zajednička komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža, raspodjelu riješila u korist Crne Gore.
“Crna Gora, kao titular pripadajućeg dijela vode hidroakumulacije Bilećko jezero, kao javnog dobra, već šest decenija nije ostvarila pripadajuća prava”, naglašava Hrvačević.
On podsjeća da su proračuni prethodnih decenija bili različiti, ali da to pitanje konačno treba riješiti.
Nije prihvaćen predlog koji je Željko Komnenović uputio Vladi u januaru da se odobri sanitarni odstrijel tih životinja
Građani i turisti mogu da odahnu, problem tzv. lutajuće stoke biće riješen do početka turističke sezone – poručuje državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Krsto Rađenović.
On kaže da će se za to pobrinuti tim koji je formirao ministar Vladimir Joković ove sedmice.
Tri faze
– Na sastanku sa ministrom, na kojem su prisustvovali predsjednici opština Tivat i Bar, Željko Komnenović i Dušan Raičević, predstavnici Opštine Budva, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), formiran je tim koji će koordinirati planiranim aktivnostima.
Jednoglasno je zauzet stav da se stoka ukloni sa javnih prostora, odnosno prostora gdje joj nije mjesto. Planirane mjere podrazumijevaju tri koraka – prvi je da se stoka uhvati i sakupi na jednom mjestu (svaka opština će na svojoj teritoriji odrediti lokaciju za tu namjenu), drugi da veterinar pregleda stoku kako bi utvrdio u kakvom je zdravstvenom stanju i treći korak je transport u karantin u Spužu, u okviru UIKS-a – kazao je Rađenović.
Problem stoke koja se kreće bez nadzora postoji godinama, najviše je zastupljen u opštinama na Crnogorskom primorju, ali je ima i na Cetinju, u manjoj mjeri Bijelom Polju i Beranama. Kreće se Jadranskom magistralom, upada u maslinjake, voćnjake, vrtove, a osim što ugrožava bezbjednost saobraćaja (događale su se nesreće) pravi štetu na privatnoj i državnoj imovini i stvara ružnu sliku.
– Procijenjeno je da u Crnoj Gori ima oko 150 takvih grla. Riječ je većinom o “ničijoj“ stoci, dakle bez naušnice. Postoji sumnja da su neka grla obilježena lažnom naušnicom što će komisija provjeriti – kaže Rađenović.
On naglašava kako je apsulutno siguran da će akcija čija će realizacija početi tokom ovog mjeseca uspjeti, te da će stoka biti sklonjena. Preduzeće sve mjere da ne bude ometanja.
– Bilo je ometanja akcija sakupljanja koje su ranije sprovođene. Nećemo dozvoliti da se to dešava, tokom akcija biće obezbijeđena asistencija policije – kazao je Rađenović.
Ombdusman
Slučajem lutajuće stoke bavio se Zaštitinik ljudskih prava i sloboda Crne Gore na zahtjev mještana budvanskih naselja Brajići, Bečići, Sveti Stefan, Reževići, Petrovac i Buljarica. Ombudsman je u septembru 2022. godine, naložio Opštini Budva, Komunalnoj policiji i Komunalnoj inspekciji, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da ,,uz saradnju, u skladu sa zakonskim obavezama, bez odlaganja, preduzmu sve dodatne mjere i radnje u cilju rješavanja problema“.
Ombudsman je konstatovao da je došlo do kršenja člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
– Potreba za kontrolom kretanja lutajućih životinja motivisana je zabrinutošću o javnoj bezbjednosti i javnom zdravlju. Sve veći broj lutajućih goveda predstavlja značajan problem za javno zdravlje i dobrobit ljudi i životinja. Opasnost koja prijeti građanima, stvarna je i ozbiljna, kojom sve institucije moraju sa dužnom pažnjom da se bave. Ovaj rizik krši njihova prava i slobode, u rasponu od sigurnosti, tjelesnog integriteta do zdravlja. Ignorisanje potrebe zajedničkog pristupa u rješavanju ovog problema i nerazumijevanje i nesagledavanje svih okolnosti konkretnog slučaja, kao i odsustvo zajedničkog djelovanja, što predstavlja njihovu zakonsku obavezu, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti države, ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava. U tom pravcu je Sud već utvrdivao povrede pozitivne obaveze države da garantuje i zaštiti pravo podnosilaca predstavki na poštovanje njihovog tjelesnog i psihičkog integriteta zbog neadekvatnog rješavanja permanentnog problema lutajućih životinja kao što je to urađeno u slučaju Georgel and Georgeta Stoicescu protiv Rumunije – navedeno je u rješenju ombudsmana.
Hitno rješavanje tog problema je 2022. godine tražilo nekoliko turističkih preduzeća – zahtjev je upućen tadašnjem Koordinacionom tijelu za pripremu turističke sezone.
O trošku opština u karantinu boravi 50 goveda
Prve akcije uklanjanja životinja sa javnih površina sprovedene su u Budvi i Tivtu 2021.godine. Uhvaćeno je oko 50 grla koja su zatečena bez nadzora na javnim površinama i transportovana u karantin u Spužu, gdje se i danas nalaze. Troškove zbrinjavanja pokrivaju opštine, Budvu je, na primjer, boravak “ničije“ stoke koštao 50.000 eura, a Tivat 15.000 eura.
Do sada se, kaže Krsto Rađenović, niko nije prijavio da preuzme stoku.
– Tražimo najbolje rješenje za postupanje sa životinjama koje su i dalje u karantinu. Najvjerovatnije će predsjednici opština donijeti odluku da se goveda poklone UIKS-u ili kao što je ranije predlagano domaćinstvima koja su slabijeg imovnog stanja – kazao je Rađenović.
Profesori Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Stanko Bajčetić, Andrea Nađ i Predrag Živanović predstavili su čelnicima Opštine Tivat Studiju javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika, koja je izrađena od strane ove obrazovne ustanove na zahtjev Opštine i Sekretarijata za saobraćaj i komunalne djelatnosti. Prisutni su mogli čuti sve o rezultatima studije, detaljnom presjeku trenutnog stanja i predlozima unapređenja javnog transportnog sistema u vidu poboljšanja mreže linija.
„Dobili smo vrlo kvalitetnu i sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja uz jasne predloge kako i na koji način unaprijediti postojeći sistem javnog prevoza putnika u Tivtu. Studijom su definisani i određeni problemi na koje ne možemo uticati, poput geografskog položaja, zakonske regulative ove vrste djelatnosti, ali i limita u smislu veličine tržišta. Ipak studija pokazuje da je veliki broj građana zainteresovan za korišćenje javnog transportnog sistema i u tom smislu možemo razmatrati ulaganje u njegov dalji razvoj“ – ističe predsjednik opštine Željko Komnenović.
Studija je pokazala da trenutno javni prevoz u Tivtu koriste u najvećem broju djeca školskog uzrasta i zaposlene osobe ženskog pola između 31 i 50 godina starosti. Ocjena postojećeg sistema je nezadovoljavajuća, a ocjena svojstava kvaliteta usluga koju pruža prevoznik je pak viša, između dovoljne i dobre. Lošima su ocijenjeni oni aspekti poslovanja koji se odnose na dostupnost prodajne mreže karata, učestalost polazaka, tačnost i redovnost, dok su pozitivnije ocjenjene: cijena prevoza, dostupnost u prostoru, kompetentnost osoblja.
„Ovom smo studijom dobili, ne samo predlog već i detaljnu razradu linija koje mogu dovesti do veće pokrivenosti opštinske teritorije, učestalijeg i samim tim kvalitetnijeg prevoza putnika, a da isti odgovara zahtjevima i očekivanjima građana koji su prikupljeni u anketnom postupku“, navodi sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Mirela Jarić. Ona ističe da je pred Sekretarijatom i Opštinom period u kojem će se detaljno razmotriti svi rezultati studije, donijeti određene strateške odluke i definisati kratkoročne i dugoročne aktivnosti.
„Jedno je sigurno, rad na unaprjeđenju javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika je veoma kompleksan, i nastavlja se sa željom da u perspektivi udovoljimo potrebama građana, te promjenimo njihov stav o ovom vidu prevoza, na način da, koliko to bude moguće, pomjerimo fokus sa putničkih automobila na održivije vidove transporta. Naravno, u isto vrijeme ključan je rad na poboljšanju putne infrastrukture, jer ona direktno utiče na kvalitet usluge prevoza.“ – dodaje Jarić.
Nakon što lokalna uprava razmotri detaljno sve rezultate studije, te sagleda sve resursne mogućnosti, pristupiće se izradi tenderske dokumentacije koja će sadržati i ažuriran Plan linija, te će u narednim mjesecima biti objavljen novi javni poziv za pružanje usluga javnog linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika. Opština Tivat poziva sve zainteresovane prevoznike licencirane za javni gradski i prigradski prevoz putnika da prate rad Sekretarijata i objavu javnog poziva u narednom periodu.
Prezentaciji Studije prisustvovali su potpredsjednik opštine Jovan Brinić i predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković. Opština Tivat zahvaljuje svima koji su učestvujući u anketi pomogli realizaciji ove studije, a samim tim dali doprinos i procesu unaprjeđenja sistema javnog prevoza putnika u Tivtu.
Povodom obilježavanja godišnjice pobune mornara u Boki 1918. godine, predjsednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potredsjednik Opštine Siniša Kovačević položili su vijenac na spomenik strijeljanim mornarima u Škaljarima.
Vijence su položili i ataše Ambasade Republike Češke Lukas Maudr, predstavnici Bokeljske mornarice i OBNOR Tivat i Kotor.
Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte 2024. godine nastavljaju se ovog vikenda “Pašticadom” na Prčanju u Domu Slobode, subota 10. februara od 19 sati.
Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani su pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba, to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.
Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak” 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana, sa jednom pauzom ratne 1991.godine.
Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.
Pašticada je dio tradicije mjesta, a ovaj običaj iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti, donijeli su pomorski kapetani.
Crna Gora se polako, ali sigurno pozicionira na svjetskoj gejming mapi, a takvom napretku u velikoj mjeri doprinosi Savez elektronskih sportova Crne Gore koji već deceniju predano radi na razvoju gejminga i elektronskih sportova u našoj državi.
Savez je značajnim uspjesima i projektima priveo prošlu godinu kraju, a još ambicioznije su započeli 2024. godinu. Januar mjesec je obilježio prvi Global Game Jam u organizaciji SESCG i Turističke organizacije (TO) Bar.
“Game Jam je globalni turnir u pravljenju igrica i iskreno veliko iznenađenje za nas u Crnoj Gori. Mi smo očekivali četiri do pet timova, a na kraju je bilo blizu 30 timova koji su se prijavili i blizu 100 takmičara. Naravno takmičili su se ljudi koji žive u Crnoj Gori, a osim Crnogoraca tu su bili Rusi, Ukrajicni, Turci. Veliki broj igrica je nastao od 27 prijavljenih timova, završeno je nekih 14 projekata. O tome koliko je veliki Game Jam projekat na globalnom nivou govori da je učestvovalo preko 35.000 takmičara na 793 virtuelne lokacije i napravljeno je preko 6.000 različitih igrica u ta dva dana,” objasnio je predsjednik Saveza elektronskih sportova Crne Gore, Filip Šoć.
Značajna prekretnica za e-sportove i predane i talentovane crnogorske gejmere nedavno je napravljena kada je prvi put u istoriji crnogorskog sporta za nagradu Sportista godine kandidovan e-sportista, Pavle Bošković.
“Iskreno, to je veliki značaj, prvo za Savez elektronskih sportova Crne Gore, a onda i za cijeli Adria region, Evropsku i Svjetsku federaciju jer je COK drugi Olimpijski komitet u svijetu koji je nominovao e-sportistu za Sportistu godine. Pavle to i zaslužuju za svu njegovu popularnost i karijeru,” kazao je Šoć.
Ipak, potrebno je napraviti još više koraka kako bi se šira javnost upoznala sa svim potencijalima crnogorske gejming indistrije i mogućnostima da se upravo kroz turnire u e-sportu i konvencije za izradu video igara da veći doprinos crnogorskoj ekonomiji i turizmu.
“To mislim da Bar trenutno najbolje radi. Rade na tome da se targetiraju kao IT gejming grad. Crna Gora ima veliki značaj kao bootcamp destinacija. Fenomenalna turistička sezona u Crnoj Gori traje nekih dva mjeseca, a mi možemo da je sigurno produžimo na šest, sedam mjeseci. Mimo toga, ona je odlična kao festivalska destinacija gdje se mogu održavati različiti turniri. U martu bi Crnu Goru trebao da posjeti direktor BLAST-a, jednog od najvećih Counter-Strike turnira i u planu je da Crna Gora iduće godine bude domaćin BLAST-a,” najavio je predsjednik SESCG.
Za ovu godinu SESCG će sprovesti četiri velika projekta, jednan je bio Game Jam koji je završen, u maju će biti održan E-fudbal turnir i European Gaming Summit gdje će biti govornici iz cijelog svijeta, u oktobru će biti upriličena dva turnira, a za decembar najavljuju OGM.
“U narednom periodu prvo kreću kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Rijadu, poslije toga će biti kvalifikacije za drugo GEF Svjetko prvenstvo koje će se održati u Pekingu, trenutno je aktuelno FIFA Evropsko prvenstvo – EA Football 24 na kojem nas predstavlja Luka Manojlović, zatim će biti nacionalne kvalifikacije, nacionalni turniri, zatim ovaj EA Football koji će se održati u maju. Sigurno nas kao i svake godine očekuje raznolik program dešavanja. Biće par Game Jam-ova ove godine, biće tu i edukativni dio, tako da ćemo sigurno posjetiti šest do sedam gradova u Crnoj Gori gdje ćemo organizovati panel diskusije i edukaciju o programiranju, pravljenju igrica, o tome što je e-sport, što je gejming industrija i kako Crna Gora može da iskoristi sve te potencijale,” najavio je Šoć.
Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kazao je da će zimska sezona biti značajno lošija u odnosu na prošlu godinu zbog vremenskih uslova. Zabrinjavajuće je, kaže, da iz godine u godinu imamo kašnjenje snijega, a da infrastrukturno nijesmo uradili ništa kako bi se skijališta pripremila za taj scenario.
– Zimska sezona je veoma loše krenula jer nismo imali vremenske uslove koji bi donijeli snijeg a samim tim i turiste u našim ski centrima – kazao je Golubović gostujući u “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG.
Naglašava da mnogo gubimo zbog toga što nemamo sistem vještačkog osnježavanja, te da je crvena lampica odavno upaljenja povodom ovog probelma.
Podsjetio je na podatak da smo za period decembar i januar, ostvarili svega 20% prihoda u odnosu na prošlu godinu.
– Ono što je zabrinjavajuće je da iz godine u godinu imamo kašnjenje snijega, ali infrastrukturno nijesmo uradili ništa kako bi ta skijališta pripremili za ovaj scenario. Nismo pripremili sistem za vještačko osnježavanje – kazao je Golubović.
Da imamo sistem vještačkog osnježavanja imali bi, dodaje Golubović, veće prihode i nove kapacitete da ugostimo nove ljude u smješajima.
Naglasio je da je sistem vještačkog osnježavanja dugoročno isplativa investicija.
– Mnogo je veći gubitak kada nemate skijaša nego kada imate makar djelimično dio staza pripremljen. Nije neophodno kompletno skijalište da bude pokriveno sistemom vještačkog osnježavanja, već dvije, tri staze koje su glavne i da imate u tim u donjim djelovima staze gdje ima manje snijega generalno bolji ssitemosnježavanja – objašnjava Golubović.
– Staze u Kolašinu su jako dobre i atraktivne za turiste, ali situacija je sada takva da ne možemo da im pružimo ono što žele. Ne smijemo zanemariti situaciju početkom januara, a u pitanju je negativan PR koji je poslao poruku da nema snijega ali da je zato kačamak 30 eura – naglasio je Golubović.
Imali smo situaciju, podsjetio je Golubović, da su svi domaći i regionalni mediji brujali o tome kako je Kolašin skuplji nego da odete da skijate u švajcarskim Alpima.
– Ta informacija nam je nanijela mnogo štete jer kada nemate kontra PR službu ili službu koja će negativni PR da amortizuje na način što će izaći sa adekvatnim i objektivnim infomacijama – napomenuo je Golubović.
Desilo se to da se, kako kaže, cijena iz jednog ugostiteljskog objekta preslikala na cjelokupnu destinaciju i time je Kolašin mnogo izgubio.
Ukoliko bude snijega u narednom periodu, Golubović smatra da ima prostora da se koliko toliko ublaže posljedice loše zimske turističke sezone.
– Sezona će biti značajno lošija u odnosu na prošlu godinu, ali možda se neko nakon ovoga probudi i odradi ono što je neophodno – zaključio je Golubović.
Kolumbijski istraživački brod ARC Simon Bolivar krenuo je u siječnju iz Punta Arenasa, najjužnijega grada Čilea, u misiju na Antarktiku.
Na njemu su se okupili znanstvenici i istraživači iz raznih zemalja svijeta koji surađuju na projektima vezanim uz antarktičke ekspedicije. Ove inicijative uključuju analizu trenutnog stanja antarktičkog mora, proučavanje atmosferskog tlaka i praćenje vrsta koje nastanjuju ovu regiju. Između ostalog, proučavat će morske sisavce s posebnim naglaskom na grbave kitove.
– Ako se led na Antarktici i dalje bude topio, more će se podići 10 metara, a to znači da će mnogi obalni gradovi u svijetu, uključujući one u Kolumbiji, biti u opasnosti, ako ne uspijemo zaustaviti ovu klimatsku krizu – izjavio je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro koji podupire ovu ekspediciju.
Iz BIG Shopping Centers-a naglasili su da su spremni i za početak radova u Radanovićima i Nikšiću
BIG Shopping Centers će novim investicijama stvoriti više radnih mjesta u Podgorici, Budvi i Nikšiću, saopšteno je na sastanku delegacije te kompanije i premijera Milojka Spajića, ministra prostornog planiranja i urbanizma Janka Odovića i gradonačelnice Podgorice Olivera Injac.
Delegaciju BIG Shopping Centers predvodio je predsjednik kompanije Eitan Bar Zev.
Iz Spajićevog kabineta rekli su da je tokom sastanka prezentovan plan rekonstrukcije BIG Fashion tržnog centra u Podgorici.
„Spajanjem dva postojeća objekta i dogradnjom stvoriće se dodatnih, preko 17 hiljada kvadratnih metara korisnog prostora, što znači veći broj objekata i radnih mjesta u tržnom centru“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, razgovarano je i o rješavanju problema parkinga, a planirana je izgradnja velike podzemne garaže na više nivoa.
Dodaje se da se razgovaralo i o daljim koracima, koji će dovesti do početka radova.
„Istaknuto je da rekonstrukcija neće, na bilo koji način, ugroziti rad tržnog centra, i da će on biti otvoren cijelim tokom trajanja radova“, navodi se u saopštenju.
Iz BIG Shopping Centers-a naglasili su da su spremni i za početak radova u Nikšiću i Radanovićima.
Ulaganja od 40 miliona EUR otvoriće i više stotina radnih mjesta.
„Zaključeno je da je neophodno administrativne procedure riješiti najefikasnije moguće, kako bi radovi mogli da počnu tokom godine“, kaže se u saopštenju.
