Pavle Đurović sa nagradama – Foto Svetlana Gradinac
Pavle Đurović, još uvijek gimazijalac, nakon osvojenog drugog mjesta u besjedništvu na prestižnoj ovogodišnjoj manifestaciji kakva je Nušićijada, nastavio je da niže uspjehe, pa je i na netom okončanom 32. Festivalu besjedništva Sirmim Lux Verbi, svojom besjedom “Pohvala Boki”, osvojio čak dvije nagrada.
Drugo mjesto u besjedništvu u kategoriji Izabrana besjeda i Specijalnu nagradu “Nagrada Ciceron”, advokatske kancelarije “Jakić” iz Beograda. Oba priznanja podrazumijevaju i novčane nagrade.
Đurović kaže da je takmičenju bila veoma jaka konkurencija i da je veoma zadovoljanuspjehom koji je postigao zahvaljujući svojoj mentorki prof.retorike Svetlani Gradinac.
– Bilo je 14 takmičara, različitih životnih dobi, od gimnazijalaca Srpske gimanzije “ Nikola Tesla” iz Budimpešte, Filološke gimnazije iz Beograda, te studenata glume i prava iz Prištine. Na takmičenje sam dospio, jer me je na Nišićijadi zapazila direktorka Fesivala i pozvala. Na ovogodišnjoj Maloj školi retorike u Herceg Novom, snimili smo video zapis moje besjede “ Pohvala Boki” i poslali u Sremsku Mitrovicu. Tako sam prošao kvalifikacije i učestvovao. Trema je bila prisutna, ali ona pozitivna, motivišuća. Veoma sam zadovoljan uspjehom, ali i prijemom i dobrodošlicom koju sam tamo imao, kazao je Đurović.
Njegova mentorka, prof. Gradinac, takođe nije krila zadovoljstvo.
Pavle Đurović na takmičenju Foto Svetlana Gradinac
– Pavle je izuzetan mladi čovjek i on je zaista pobrao oduševjenje porisutnih i veliki aplauz. Takmičenje je otvorenog tipa i nije limitirano godinama učesnika niti njihovom profesijom. On je besjedu izgovorio dijelom i na dijalektu bokeškog govora, što je posebno impresioniralo žiri. Takmičilo se u tri kategorije, koje su učesnici sami birali : Izabrana besjeda, Interpretacije i Improvozovana besjeda.
Žiri je radio u sastavu Andrijana Videnović, glumica i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, Olivera Jelkicćč, advokat i pisac i mr Zoran Levajac, advokat iz Sremske Mitrovice, kazala je prof. Gradinac.
Podsjetićemo, da je Pavle Đurović, svoj put ka uspjehu započeo prošle godine, na Maloj školi retorike u Herceg Novom, čiji je organizator Ksenija Matović, a stalni profesor Svetlana Gradinac. Malu školu retorike Matović organizuje treću godinu zaredom, a zahvaljujući njenim naporima, potpisan je Protokol o saradnji sa Nušić fonadcijom koja omogućava đacima i studentima grada besplatan boravak i učešće na takmičarkom programu u besjedništvu na Nušićijadi, a umjetnicima i naučnicima učešće u kulturnom odnodno naučnom dijelu programa ove manifestacije.
Za osumnjičenim bila raspisana Interpolova potjernica
Policija je u Tivtu uhapsila državljanina Srbije N.L. (45) koga traži Interpol zbog pokušaja teškog ubistva, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako navode, NCB Interpol Podgorica je 24. novembra primio obavještenje da se u jednom hotelu u Tivtu nalazi osoba koja se potražuje na međunarodnom nivou.
– Naime, N.L. (45) iz Republike Srbije je pokušao da se sakrije u unutrašnjosti ovog objekta, a nakon toga je pokušao i bjekstvo iz istog, međutim, u tome je spriječen i u noći između 24. i 25. novebra oko 02.35 čsati kontrolisan je od strane policijskih službenika NCB Interpol-a Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Tivat u blizini pomenutog hotela u tom gradu – kazali su iz policije.
Provjerom je utvrđeno da je riječ o osobi za kojom je NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja izvršeno 2016. godine.
– Lišen je slobode i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor – zaključuje se u saopštenju.
Kuća Masline porodice Kolari - foto M.D.P. Boka News
1 od 12
Kuća Masline porodice Kolari
Hasan i Sadija pored masline stare hiljadu godina
Kuća Masline porodice Kolari
Diploma Noćnjak
Kuća Masline porodice Kolari
Sadija uređuje pult sa proizvodima
Dvije linije prerade masline
Zahvalnica
Dvorište sa 40 starih maslina
Diploma
Naser u pogonu
Kuća Masline porodice Kolari - Hasan i Sadija
Usluge prerade maslina i hladnog cijeđenja ulja koriste brojni maslinari iz Primorja, a mušterija iz Bijele već niz godina redovno iz Uljare Kolari nabavlja po 400 litara maslinovog ulja
Trudoljubivi i radni članovi porodičnog poljoprivrednog gazdinstva sa uljarom „Kolari“ u selu Kruče podno brda Možura, uz magistralni put ka Ulcinju, nakon što su ubrali masline sorte žutica iz sopstvenih maslinjaka i od njih napravili ulje vrhunskog kvaliteta, posvetili su se djelatnosti pružanja usluga prerade plodova i cijeđenja maslinovog ulja za potrebe mušterija, kojih ima iz cijelog Primorja. Dolaze ljudi sa ubranim maslinama iz Budve, Herceg Novog, Sutomiora, sa Sv. Stefana… Pored 80-godišnjeg Hasana Kolarija i njegove 75-godišnje supruge Sadije, koji su ovdje tokom cijele godine, na ovo imanje dolaze i nihova tri sina, tri snahe i sedmoro unučadi. Svi se sinovi sa porodicama uključuju u rad uljare, iako se ljeti primarno bave turizmom, izdavanjem soba.
-Lijepo je raditi zajedno – svako od nas braće ima svoj posao, radimo za svoje porodice, a svi se lijepo slažemo kada skupa radimo na porodičnom gazdinstvu, zajedno sa roditeljima- oni su glavni, kaže Naser Kolari, koji je najviše angažovan u procesu prerade maslina i proizvodnje maslinovog ulja. Njegov otac Hasan, osnivač gazdinstva, objašnjava da ljeti u uljaru dolaze turisti autobusom, najviše Francuzi i to preko agencije iz Ulcinja. Domaćin ih ugosti, oni šetnjom prolaze kroz maslinjak, a Naser im u prostorijama sa mlinovima demonstrira metodologiju prerade i cijeđenja maslinovog ulja. Dolaze im mušterije stalno, rado kupuju ulje, kao i suvenire od maslinovog drveta koje izrađuje Hasanov sin Skender. A treći sin Senad, direktor je JP Komunalno u Ulcinju dolazi u Kruče da održava uljaru.
Jedna od redovnih mušterija koje dolazi iz Bijele, svake godine, pa i sada, „rezerviše“ po 400 flaša ulja iz Uljare „Kolari“. Ima ljudi iz Boke Kotorske koji naručuju ulje i dolaze direktno po njega u mlin, a dosta je turista koji putujući od Bara ka Ulcinju zastanu uz magistralu u potrazi za flašom kvalitetnog djevičanskog maslinovog ulja, teglom konzumnih maslina, a tražeći zanimljive suvenire izrađene od debla masline, naiđu i na domaći sapun na bazi maslinovoga ulja, kreaciju Skendera Kolarija.
Hasan i Sadija pored masline stare hiljadu godina
U maloj radnji povezanoj sa mlinom-uljarom, mogu pronaći i džem o smokava, a ugostiće ih ljubazna domaćica Sadija Kolari, zajedno sa suprugom Hasanom Kolarijem, najstarijm članom domaćinstva i glavom porodice. U zavisnosti od kvaliteta, ulje se direktno iz uljare može nabaviti po cijeni od 10 do 15 eura, a kasnije, kada se flašira, tokom sezone se cijena litre ulja ustaljuje na 15 eura. Uljara je otvorena prije 15 godina, a Kolari se maslinarstvom na ovom mjestu bave više od 50 godina, prije no što je 1972. godine probijen magistralni priobalni put preko Kruča.
-Ovdje oko kuće imamo preko 40 stabala masline starih preko hiljadu godina, a u Briskoj Gori imamo novi maslinjak od 130 mladih maslina novih sorti iz Italije i Hrvatske, koje smo zasadili prije 12 godina. Stare masline smo zatekli kad smo kupili imanje prije no što je izgrađena magistrala, kada ovog puta za Ulcinj nije bilo. Zadovoljni smo ukupnim rodom – ove sezone ubrali smo oko jedne tone ploda (10 kvintala), a od 100 kilograma “žutice” prosječno se iscijedi 10 litara ulja. Imamo vodu, na vrh brda iskopali smo bunar dubine 180 metra, sad se svaka maslina navodnjava sistemom „kap po kap“, što je važno za zrenje plodova.
Kuća Masline porodice Kolari
Sezona prerade maslina traje od septembra i oktobra, ponekad sve do marta, ali ove godine neće trajati toliko, jer urod nije najboljeg kvaliteta, što utiče i na kvalitet ulja. Uglavnom, nije dobra sezona, ali kod onih koji imaju dobre masline -neoštećene mušicom, koje su trešene na mrežu i odmah odnešene u mlin na preradu, ulje je dobrog kvaliteta. Ove naše su sasvim prirodne, neprskane, jer nije bilo toliko mušica, koje su se razvile kasnije, kaže Hasan Kolari za Boka news i dodaje da prodaju ulje tokom čitave godine, a u obrađivanju maslinjaka pomažu im plaćeni radnici.
-Tu smo tokom cijele godine, održavamo masline i čitavo ljeto prodajemo ulje, suvenire, imamo posla dosta. Nas dvoje radimo tokom cijeloga ljeta, a sad smo već i ostarjeli, pa bilo bi lijepo da dođe koji unuk da tu sa nama radi tokom sezone. Stranci vole da kupuju maslinovo ulje, a naročito im se sviđa pašteta od Maslina bez konzervansa- sa bijelim lukom i peršunom, kaže Sadija.
Od dvije proizvodne linije za hladno cijeđenje maslinovog ulja kapaciteta prerade od 250 i 500 kilograma ploda na sat, jednu su finansirali sami, a drugu uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, koje je učestvovalo sa 50 % sredstava u iskopavanju bunara na novoj plantaži maslina, kao i u nabavci 120 novih sadnica.
-Koštice za sada ne odvajamo, pošto se radi o velikoj količini, mi to bacamo. Komina je dobra za đubrivo, ali tek nakon treće godine, kad odstoji, jer je puna kisjeline, koja može da izgori stabla. Planiramo, ukoliko budemo u mogućnosti da sljedeće godine nabavimo mašinu za odvajanje koštica iz maslina, za proizvodnju peleta. U Italiji takva mašina košta 40 hiljada eura,bilo bi dobro da apliciramo za podršku kod Ministarstva poiljoprivrede Crne Gore, da nam pomognu bar sa polovinom ulaganja, ističe Hasan.
Dvije linije prerade masline
Perspektiva
-Počela su sada neka sela kod Vladimira da razvijaju maslinarstvo, imaju po 200- 300 korjena, sve novi rasadnici. Sad su ljudi počeli da rade, jednom je zapuštena maslina, malo je rađeno oko nje, pa su sada vidjeli da je dobra zarada, država daje rasad i to je povoljnost i podstrek da se mladi bave ovim poslom. Sadio sam mlade sadnice masline sorte žutica, ona je zahtjevna jer treba čekati oko 10 godina da bi počela da rađa. Kad se mladica očepi od stabla sa korom i posadi, odmah se prima, ali ja nabavljam žuticu iz Instituta u Baru, kako bi one brže počele da rađaju, kaže Hasan.
Dvorište sa 40 starih maslina
Recept za čišćenje organizma
– Litar maslinovog ulja, kilogram dobrog meda, kilogram limuna samljeti sa korom i sve izmiješati. Svako jutro po dvije kašike pojesti. Skinuo sam kamen u bešici nakon mjesec ipo dana. Nakon pregleda kod doktora, kamen je nestao. Ovo su me naučili drugi ljudi, a sada ja i žena jednom godišnje redovno primjenjujemo ovu terapiju za svoje zdravlje i ovaj recept rado dijelimo svima koji žele da isprobaju prirodni način liječenja, podijelio je Hasan svoje iskustvo sa pratiocima našega portala.
Privilegija maslinara
Sadija je kao domaćica svoj način života uskladila sa radom u maslinjaku. Ogroman trud i rad stoji iza uspješnog poslovanja gazdinstva, žena tui ma svoje istaknuto mjesti, a tu su i neke male „privilegije“ za ukućane koji se bavi maslinarstvom.
-Svako jutro uzmem i popijem malu čašicu maslinovog ulja, ispržim jaja na maslinovom ulju, na sir sipam maslinovo ulje – to je lijek. Tučene crne, zelene masline preliješ maslinovim uljem, za svaku salatu ga koristimo, moja familija upotrebljava samo maslinovo ulje, ne trošimo nijedno drugo, kaže Sadija, koja kapi maslinovog ulja koristi i za njegu lica i ruku.
Diploma Noćnjak
Unuci poželjni u maslinjaku
-Malo-pomalo uče se i unuci, jedan studira u Dubrovniku, drugi je bio u Podgoricu, imaju apartmane u sezoni i sad malo vremena imaju da se uključe, ali dolaze i oni. Ko hoće da radi može i da zaradi, a imaju od koga i što da nauče, kaže Sadija.
I u Šušnju slab rod
– Što se tiče kvaliteta, svi maslinari kažu da je rod ove sezone slab. To bolje znaju ovi koji melju, ali kažu da su masline crveljave. Gore u selu u mom maslinjaku nije bilo maslina, ali ovdje niže ih je bilo. U Šušnju oko kuće i poviše nje imam oko 140 korjena žutice, ubrao sam oko tonu ipo, a svake godine urod donosim na preradu u uljaru Kolarija. Zadovoljan sam uslugom, sad kad je iscijeđeno, ulje treba da se staloži, da talog padne na dno, a tečnost da se razbistri, kaže Ivo Paović, korisnik usluga Kolarija.
Foto Reuters Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta
Hamas je predao 13 izraelskih talaca i četiri stranca Međunarodnom odboru Crvenog križa u subotu navečer, saopštilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova, nakon odgode do koje je, kako tvrdi Hamas, došlo zbog nepoštivanja dogovora
“Trinaest Izraelaca i četiri stranca primio je ICRC i na putu su za Rafah”, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed Al Ansari na platformi društvenih medija X, ranije poznatoj kao Twitter.
Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta.
Oslobađanje talaca bilo je privremeno odgođeno zbog spora oko slanja pomoći na sjever opkoljene enklave, koji je prevladan uz posredništvo Katara i Egipta.
Palestinski dužnosnik upoznat s diplomatskim naporima rekao je da će Hamas nastaviti s četverodnevnim primirjem dogovorenim s Izraelom, što je prvi prekid u borbama u sedam tjedana rata.
Među puštenim izraelskim taocima očekuje se da će biti osmero djecei pet žena, rekao je Al Ansari. Bit će razmijenjeni za 39 Palestinaca, od kojih 33 djece i šest žena.
Park prirode Orjen je važan segment turističke ponude Herceg Novog. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena počeli su aktivne pripreme za predstojeću sezonu, potvrdio je za RTHN novi direktor Đorđe Stanojlović, koji je na toj funkciji od 10. novembra.
“Na osnovu podataka kojima raspolažemo, kada smo u prethodnom periodu sarađivali sa Turističkom organizacijom Herceg Novi, možemo da radimo uporedne analize, kako bi sagledali najvažniju stavku, a to je broj posjetilaca, konzumenata. Smatram da je vrlo važno da od posjetioca napravimo konzumenta, bez obzira o kojem je obliku turističke ponude riječ. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena vrlo je važno, što će se ovo zaštićeno područje, valorizovati i oplemeniti”, smatra Stanojlović.
Sa valorizacijom Parka prirode Orjen biće nastavljen kontinuitet upravljanja zaštićenim područjem:
“Nastavljanje kontinuiteta je vrlo važno za promociju grada i za ukupni doživljaj koji imaju turisti, gosti i domaće stanovništvo, kada posjećuju ovu destinaciju, kakav je Orjenski masiv i generalno Herceg Novi. Sa ljudima sa kojima sarađujem imamo za cilj da iznesemo i turističku ponudu i pokažemo taj prirodni ambijent i svo prirodno bogatstvo koje nosi Orjen”, kazao je Stanojlović.
Stanojlović ukazuje da je riječ o simbiozi turističke ponude mora i zaleđa.
“To je na neki način simbioza između turizma i turističke ponude grada, rivijere i neka vrsta kohabitacije sa ponudom planine, ponudom Orjena”, osvrnuo se Stanojlović.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena broji 17 zaposlenih. Sjedište Agencije u kancelarijama u gradu gdje obavljaju promociju i ugovaranje različitih aranžmana i zaštitare na Orjenu. Određeni broj zaposlenih je angažovano u Avanturističkom parku na Vrbanju, koji je važan segment i ponuda Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Kako Stanojlović ističe preduzeće aktivnosti kako bi imali veći stepen samofinasiranja u poslovanju i upravljanju zaštićenog područja.
Cavtata – nova riva – foto Boka News novembar 2023.
Nakon što je u ožujku ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo odluku o dodjeli sredstava za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata u lukama otvorenim za javnim promet kojom je projektu Sanacije dijela obale i izgradnje gata u luci Cavtat dodijeljeno milion i 160 hiljada eura, novom odlukom i preraspodjelom sredstava za ovaj vrijedan projekt osigurano je dodatnih milion i 394 hiljada eura, piše DuList.
Ukupno financiranje projekta od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ovoj godini tako iznosi dva miliona i 554 hiljada eura.
Podsjetimo, projekt obuhvaća sanaciju dijela cavtatske rive, gradnju novog obalnog zida i ojačanje nosivog tla.
Nositelj projekta je Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije.
Gradska skupština Venecije saopštila je da će 29 dana tokom 2024. godine zbog masovnog turizma primeniti potpuno novu taksu od 5 EUR za turiste koji dođu samo na jedan dan u posetu.
Taksa će biti primenjena tokom turističke sezone, od 25. aprila do 5. maja, zatim će na red doći vikendi maja (11. i 12, 18. i 19, i 25. i 26.), juna (8. i 9, 15. i 16, 22. i 23. i 29. i 30.), kao i dva vikenda u julu (6. i 7, i 13. i 14.).
Taksa, čija je primena nekoliko puta odlagana, cilja samo na turiste koji ulaze u stari grad između 8.30 i 16 sati po lokalnom vremenu, navele su gradske vlasti.
– To je eksperiment čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života u gradu, za one koji tamo žive i za one koji tamo rade navele su vlasti.
Taj projekat, najavljen u septembru, ima za glavni cilj da odvrati dnevne posjetioce koji doprinose zakrčenju grada poznatog širom svijeta po svojim umjetničkim djelima, mostovima i kanalima.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović najavio je da će naredne godine lokalna uprava početi sa realizacijom više većih i za grad značajnih kapitalnih ulaganja, poput izgradnje nove marine sa komunalnim vezovima za Tivćane na Seljanovu, Vatrogasnog doma i Policijske stanice, kao i novog objekta gradske pijace.
Gostujući u programu Radio Tivta u sklopu aktuelne javne rasprave o nacrtu Odluke o budžetu Opštine za 2024. koji je planiran na do sada rekordan iznos od nešto preko 29 mil EUR, Komnenović je kazao da je za kapitalni dio budžeta od toga opredijeljeno nešto manje od 50%, odnosno iznos od preko 14,4 mil EUR.
On je najavio da će se dogodine graditi tri značajnije nove lokane saobraćajnice: Pod Kuk vrijedna 700.000 EUR, prva faza saobraćajnice u Ruljini vrijedna 800.000, te nova ulica u Mažini od 850.000 EUR. U asfaltiranje i popravke drugih ulica na području cijele opštine uložiće se dodatnih milion eura.
Nakon završetka prve faze koja se sada privodi kraju, dogodine će se drugom fazom radova vrijednom 800.000 EUR, nastaviti i projekat izgradnje obale i šetališta od Belana prema Župi.
– Na nivou lokalne uprave donijeli smo odluke da od naredne godine krenemo sa rješavanjem pitanja sidrišta za plovila koja se sada sidre svuda po Tivatskom zalivu. Formiraćemo i sidrište kod ostrva Sveti Marko koje smo dobili u pregovorima sa Ministarstvom uređenja prostora, a ono što je bitno je namjera da gradimo nove komunalne vezove i da izgradimo potpuno novu komunalnu marinu za mala plovila za sport i rekreaciju stanovnika Tivta, na Seljanovu gdje smo dogovorili da određeni broj priveznih plutajućih pontona ustupimo i Jedriličarskom klubu Delfin – kazao je Komnenović.
On je najavio izradu dokumentacije za gradnju novog objekta Policijske stanice i Vatrogasnog doma na mjestu sadašnjeg objekta Odjeljenja bezbjednosti. Za ta dva objekta predviđena je parcela površine 6.500 kvadrata.
Za objekat nove pijace projektna dokumentacija bi trebalo da bude završena do kraja ove godine, a pijaca će se graditi dogodine na platou iza zgrade hotela Pine, u neposrednoj blizini istoimene gradske rive. Preduslov za to je i rješavanje određenih imovinsko-pravnih pitanja, odnosno izmještanje tridesetak privatnih garaža koje su sada na dijelu prostora namijenjenog za novu gradsku tržnicu.
U Herceg Novom će naredne sedmice biti održan svojevrstan pozorišni maraton, tokom kojeg ćemo prikazati četiri predstave, a priliku da uživa imaće publika svih generacija.
Korifej teatar iz Kolašina startuje 28. novembra i to sa dvije predstave, na osnovu razmjene koju realizujemo sa pozorištima u regionu.
Po tekstu Todeta Nikoletića, jednog od najpoznatijih pisaca za djecu u regionu, predstava “Luckasti klovnovi” je interaktivna predstava za djecu od 3 do 9 godina i govori o neobičnim klovnovima Totu i Tatiju koji se kroz šašave borbe nadjačavanja, spletki, smicalica dokazuju publici u luckastoj borbi za titulu najboljeg. Sukob u kome se djeca dovode do spoznaje da koliko god ima tuge na svijetu, sreća i radost treba da osvoje naša srca i da je za dobru zabavu potrebno ne jedan, ne dva, nego 1000 klovnova. I, naravno, da je prijateljstvo važnije od takmičenja.
U predstavi igraju Sanja Vujisić i Anđelija Rondović, a izvođenje je zakazano za 17 časova.
Luckasti klovnovi
Druga predstava koja dolazi sa ovim nezavisnim teatrom nosi naziv “Suton u javorovom vrtu” i biće izvedena istog dana u 20 časova.
Premijerno izvedena u februaru ove godine, ova predstava govori o političkoj promjeni, ili, uopšteno, o njenoj mogućnosti. To je dnevno-politička tema kojom se bagateliše još od početka devedesetih, ali i posljedica brojnih društvenih konflikata u koje su društvo gurale “elite”. U njenom središtu je zapitanost – kakvo je nasljeđe jednog razorenog sistema i ljudi koji su preživjeli traumatično rušenje jednog svijeta za koji su mislili da je vječan.
Pisac komada je Vasko Raičević, a dramatizaciju je uradila Milana Matejić. Predstavu koja je nastala uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore potpisuju reditelj Zoran Rakočević i scenograf Ivanka Vana Prelević.
U predstavi igraju crnogorski glumci mlađe i srednje generacije: Petar Novaković, Jelena Đukić, Nemanja Todorović, Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Dejan Ivanić.
Narodno pozorište Sombor gostuje sa predstavom “Svaka divna stvar”, 30. novembra u 20 časova.
Ovaj neobičan komad, pun emotivnog naboja, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a suze i smijeh smjenjuju su se tokom cijele predstave. Predstava nam je preporučena od strane grupe hercegnovskih srednjoškolaca koji su je gledali u Somboru.
Dankan Mekmilan je engleski dramski pisac i reditelj. Njegove najpoznatije drame su Pluća, Ljudi, mjesta i stvari, Svaka divna stvar, kao i dramatizacija knjige Džordža Orvela 1984. Njegove drame se uglavnom bave savremenim socio-političkim temama. Pluća se bave roditeljstvom i ekološkom osvješćenošću, Ljudi, mjesta i stvari tretiraju bolesti zavisnosti i proces ozdravljenja, Svaka divna stvar preispituje temu depresivnosti i samoubistva.
U ovom komadu uz Mekmilana potpisan je i Džoni Donahju.
Reditelj predstave je prvak Narodnog pozorišta Sombor Ninoslav Đorđević, koji ovu interaktivnu kamernu predstavu igra uz Leu Jevtić i učešće malog gudačkog ansambla. Pretvaramo dolazak u pozorište u neobično iscjeljujuće iskustvo. Ne možemo dovoljno da preporučimo!!!
U završnici maratona, ugostićemo predstavu “Dve žene i jedan rat” fascinantnu priču o dvije srpske dobrotvorke iz vremena Velikog rata.
Komad koji se izvodi u beogradskoj kulturnoj ustanovi “Dom Jevrema Grujića” progovara o prijateljskom odnosu dva naroda, srpskog i američkog, a koja se ogleda kroz sudbinu dvije žene, koje su višegodišnjim, strastvenim zalaganjem za Srbiju širile diplomatsku misiju širom svijeta. Jedna je Amerikanka – Mabel Grujić zvana „srpska Jovanka Orleanka“, udata za diplomatu Slavka Grujića, a druga Srpkinja – Jelena Lozanić, kasnije udata za najvećeg američkog dobrotvora srpskog naroda Džona Frotingama.
Po tekstu Jelene Кajgo i u režiji Aleka Conića, uloge tumače Vjera Mujović, Marija Bergam i Danilo Babović.
Ulaznice za sve predstave se mogu kupiti na blagajni Dvorane PARK u periodu od 9 do 20 časova, radnim danima i subotom.
Cijene ulaznica za predstave:
“Luckasti klovnovi” 4 eura, “Suton u javorovom vrtu” 5 eura, “Svaka divna stvar” 7 eura i “Dve žene i jedan rat” 7 eura.
Izražavajući solidarnost sa svim ženama koje žive u zonama sukoba, ali i sa onima u Crnoj Gori, koje trpe nasilje u porodici, aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje „Anima“ iz Kotora održale su ćuteći antiratni-feministički protest u crnini “Za život bez nasilja i rata“.
Okupljene ispod Kule od Sata – na Trgu od oruižja povodom 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poslale su poruke mira i nenasilja i time se pridružile protestima aktivističkog pokreta „Žena u crnom“ na ulicama Rima, Verone, Padove, Torina, Udina, Madrida, Toleda, Beograda, Tuzle.
Prepoznajući se u vezama sestrinstva, feminističkog aktivizma, internacionalističke solidarnosti, aktiviskinje „Anime“ su izrazile empatiju prema ženama Gaze koje proživljavaju ratni pakao, rađaju na ulici, među ruševinama, sa izraelskim ženama koje uništava nasilje Hamasa, sa ženama u Izraelu i Palestini, ženama u Ukrajini i Rusiji i onima u Avganistanu, djevojkama i ženama u Iranu koje koje se bore protiv fundamentalističkog režima , sa izbjeglicama i migrantkinjama koje odbacuju logiku granica. Solidarisale su se i sa ženama koje su svjesne da je „zaborav zločina – zločin“ i u svojim zemljama se bore za pravdu nakon rata, ratnih zločina, silovanja i genocida.
-Nasilje nad ženama u Crnoj Gori uzima sve dramatičnije dimenzije. Širi se lista područja u kojima se ženski resursi destruiraju, iskorištavaju i zloupotrebljavaju. U periodu od 1. januara 2001. do 28 feburara 2017. u Crnoj Gori su se dogodila najmanje 73 femicida. U periodu od 2018. do kraja 2021. godine ubijeno je 12 žena, a do jula 2022. još dve žene. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U kontinuitetu vladajuće institucije verbalno daju podršku borbi protiv nasilja nad ženama ali u realnosti zločinci/zlostavljači ostaju nekažnjeni ili neadekvatno kažnjeni dok je sve prisutnije i intenzivnije nasilje.
ANIMA – foto M.D.P.
Uprkos diskriminaciji, teškim okolnostima potlačenosti i negacije njihovih prava, žene na svim meridijanima, pružaju otpor, grade i jačaju odnose solidarnosti, odbacujući da budu žrtve i da budu podređene seksističkim i autoritarnim režimima, poručile su iz Anime povodom Međunarodog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
