Na graničnom prijelazu Karasovići carinici su u saradnji s policijom zaplijenili 702.435 eura skrivenih u automobilu kojim je upravljao albanski državljanin, izvijestila je u subotu Carinska uprava, dodavši kako je riječ o najvećoj takvoj zapljeni na hrvatskim granicama.
Zapljenu su obavili carinici službe za suzbijanje krijumčarenja i istrage te mobilne jedinice Dubrovnik tokom pojačanog nadzora granice pri izlasku vozila iz Republike Hrvatske prema Crnoj Gori.
Pregledom vozila utvrđeno je da albanski državljanin nije ispunio obvezu prijave gotovine Carinskoj upravi odnosno graničnoj policiji, nego je novac bio skriven u automobilu.
Pronađena gotovina je oduzeta, a osumnjičeni je zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela uhapšen i predan pritvorskom nadzorniku.
Berba maslina na gazdinstvu Ivana Ilića - Lepetane 2025. - foto M.D.P.
1 od 15
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina - ručak
Posadili maslinu
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina
Berba maslina
Od 9 do 12 sati učesnici mobe Maslinarskog društva Boka ubrali oko 700 kilograma prvoklasnih plodova masline
Sadnjom mlade masline na imanju doktora Ivana Ilića u Lepetanima danas (subota, 18. oktobra) je “ovjerena” moba berbe masline, kojom Maslinarsko društvo Boka simbolično obilježava početak berbe maslina u Boki Kotorskoj. U mobi je učestvovalo oko 30 berača/beračica masline “od Buljarice do Bijele”- maslinari, prijatelji, komšije, a naravno i članovi porodice dr Ilića. Berba je odisala radinošću, druženjem, uzajamnim pomaganjem, razmjenom iskustava i veselim raspoloženjem, koje je kulminiralo zajedničkim objedom u sred maslinjaka. Tmurni oblaci i kišne kapi prekinuli su druženje na livadi, te je ono uz zvuke harmonike i pjesmu nastavljeno u staroj porodičnoj konobi. U duhu tradicije starih Bokelja, učesnici manifestacije mogli su da osjete šta znači podrška zajednice, koliko je važan osjećaj pripadnosti kolektivu i šta sve vrijedne ruke mogu kad se udruže i slože.
Berači/ce su imali priliku, pored ručne berbe, koja je najprirodnija i “najbezbolnija”, da koriste i savremene alate – električne berače, koji su bili od velike pomoći za prikupljanje plodova sa visokih grana.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Neki su plodove sa nižih grana brali ručno, dok su drugi, koristeći “tresilice” otresali masline na velike mreže, prethodno postavljene ispod stabala. Plodove su skupljali u kašete, a kasnije su ih pretakali u mašinu za odvajanje lišća i grančica od plodova, da bi tako očišćene, u večernjim satima bile transportovane u mlin Maslinarskog društva Boka, stacioniran u gazdinstvu Đukića u Radanovićima.
Kakav će biti kvalitet ulja od ovih prvoubranih maslina tek ćemo da vidimo, a doktor Ilić je obećao da će nam javiti rezultate laboratorijske analize, čim je tehnolozi budu uradili. Ispoštovane su sve savremene procedure za berbu maslina.
Berba je održana na jednom od tri maslinjaka porodičnog gazdinstva Ilić, na površini od oko 10 hiljada kvadratnih metara, sa oko 200 zasađenih stabala (multikultivari) od koji su oko 100 njih bila u rodu.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
– Okupili smo se danas na našem gazdinstvu da obavimo promotivnu berbu MD “Boka”, koja se održava svake godine u nekom drugom domaćinstvu. Dugo nije bila u Opštini Tivat- prva berba je bila na Plavim horizontima, kada je to krenulo prije 15 godina, a ovo je sada drugi put od tada. Zadovoljstvo mi je, prvo, što nas je poslužilo vrijeme da oberemo plod, dolazi kiša, ali mi smo praktično završili. Zadovoljan sam urodom, na ovom dijelu maslinika ubrali smo oko 700 kilograma. Plod je kvalitetan, održan, zdrav, prinos je dobar za kondiciju u kojoj se stabla nalaze i očekujem da će uz primjenu agrotehičkih mjera svake godine i prinos biti veći jer se radi o mladim stablima koja tek stasavaju, kazao je dr Ilić za Boka News.
Obim posla nije toliko veliki, jer su masline još mlade, nisu u punom rodu, ali su domaćini Ilići htjeli da naprave ovo druženje, da provedu lijepi dan u prirodi.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
-Drago mi je što su učesnici svih generacija, od trogodišnjaka do ljudi u poznijim godinama, koji i dalje imaju entuzijazam za maslinarstvo, te i dalje sade masline, iako znaju da neće uživati u njima. To me podsjeća na mudrost koja kaže: “Čovječanstvo počinje tamo kada posadiš stablo, iako znaš da nikada nećeš uživati u njegovom hladu”, što je ideja vodilja u radu ka opštem dobru, kaže Miho Ilić, koji je uz brata Marka Ilića, veliki oslonac ocu Ivanu u poslovima na gazdinstvu.
Berba maslina – ručak
-Ovo nam je za sada hobi, ali vremenom smo zavoljeli maslinarstvo, “ušlo nam je u krv” i postoje neki nagovještaji da se ovim ozbiljnije pozabavimo i da to postane zanimljiva priča, kaže Marko.
Učesnik berbe je i Đorđe Ivetić iz sela Prijeradi, Grbalj, koji je prošle godine bio domaćin ove lijepe manifestacije.
-Došli smo da damo podršku i da pomognemo domaćinu, sve je krenulo kako treba – vidimo da su zdravi plodovi, što znači da će biti kvalitetno ulje, kaže Ivetić i najavljuje svoje učešće i očekuje učešće doktora Ilića u regionalnoj maslinarskoj manifestaciji “Noćnjak” u martu u Hrvatskoj.
Turisti se svakodnevno žale da ne mogu ni proći od nelegalno postavljenih objekata na novom i starom putu, a mi koji imamo legalan smještaj trpimo posljedice – gosti nam svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo i pitaju da li iko u ovom gradu uopšte kontroliše šta se dešava, pita mještanin/ka Perasta (ime poznato redakciji)
U Perastu danas nijedan privredni subjekat nema izdate UT uslove, odnosno dozvolu za postavljanje privremenih objekata. Ipak, stvarnost na terenu pokazuje potpuno suprotno – najmanje jedanaest objekata postavljeno je na opštinskom zemljištu i u putnom pojasu, bez ikakvog odobrenja. Sve to uz potpuno znanje nadležnih službi, kaže mještanin/ka Perasta koji/a legalno obavlja privrednu djelatnost i redovno izmiruje obaveze prema državi i Opštini Kotor.
Nadležni inspekcijski organi godinama zatvaraju oči pred ovim haosom. Povremeno napišu poneku kaznu, ali efekta nema – isti objekti ostaju, a nelegalni rad cvjeta. Takvim nepostupanjem, inspekcija je faktički legalizovala bezakonje i poslala jasnu poruku:
„Radite kako hoćete, zakon za vas ne važi.“
Bezbroj puta smo slali prijave putem sistema 48, ali nijedna nije realizovana, odnosno nije se po njoj reagovalo. Umjesto da institucije zaštite javni interes i poštuju propise, sve se završava na praznim obećanjima i formalnim odgovorima.
Perast – foto čitalac
Turisti se svakodnevno žale da ne mogu ni proći od nelegalno postavljenih objekata na novom i starom putu. Mi koji imamo legalan smještaj trpimo posljedice – gosti nam svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo i pitaju da li iko u ovom gradu uopšte kontroliše šta se dešava.
Da apsurd bude veći, sve se ovo dešava u Perastu – gradu pod zaštitom UNESCO-a, u srcu Boke Kotorske, biseru svjetske baštine. Umjesto da bude primjer očuvanog kulturnog nasljeđa, Perast je danas pretvoren u vašar, bez reda, plana i zakona. Svojim izgledom i atmosferom sve više podsjeća na Sutomore u najgoroj sezoni, dok nadležni organi nijemo posmatraju kako propada ono što bi trebalo da čuvaju.
Perast – foto Boka News
Vrijeme je da se neko napokon zapita – ko koristi opštinsko zemljište bespravno, i po čijem odobrenju?
Ako se ovakva praksa nastavi, Perast neće izgubiti samo svoj izgled, nego i dostojanstvo i status UNESCO baštine, kaža u razgovoru za naš portal Peraštanin/ka.
Prva sa Balkana u globalnoj zajednici lidera destinacijskog menadžmenta
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore postala je članica Destinations International, vodeće globalne organizacije koja povezuje destinacijske organizacije i stručnjake iz cijelog svijeta.
Destinations International okuplja veliki broj članica i omogućava pristup međunarodnoj mreži edukacija i najboljih praksi. Udruženje je prepoznato kao ključni partner u jačanju kapaciteta, razmjeni znanja i uvođenju savremenih pristupa u razvoj destinacija. Članstvo omogućava razmjenu znanja i iskustava sa vodećim profesionalcima iz oblasti turizma, s ciljem jačanja kapaciteta i unapređenja konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.
Boka Kotorska – foto Boka News
Direktorica za evropsku saradnju u organizaciji Destinations international Džejn Kaningem (Jane Cunningham) poručila da je da joj je zaista drago što je Crna Gora član organizacije.
“Crna Gora je prva zemlja na Balkanu koja je postala članica organizacije Destinations International, i zaista nam je zadovoljstvo što je zemlja sa tolikim prirodnim bogatstvima i raznovrsnim turističkim mogućnostima dio naše zajednice. Destinations International je globalno udruženje destinacijskih organizacija. Sve što radimo ima za cilj da ojačamo ulogu destinacijskih organizacija u svojim zemljama i zajednicama, ne samo kroz ekonomske, već i društvene i ekološke benefite. Naš rad se zasniva na četiri stuba: Prvi je zajednica od preko 750 destinacijskih organizacija i 10.000 turističkih profesionalaca. Drugi su alati koji pomažu članicama da pokažu svoj uticaj i unaprijede poslovanje. Treći je zastupanje i promocija, kroz koje podržavamo destinacije u komunikaciji njihove vrijednosti. Četvrti stub su istraživanja i razvoj, poput globalne studije DestinationNEXT Futures Study, koja donosi uvid u trendove i resurse za profesionalni razvoj članica“, poručila je Kaningem.
Kao dio članstva, predstavnica NTO Crne Gore imala je priliku da učestvuje na radionici Destinations International u Roterdamu, gdje su analizirani nalazi studije DestinationNEXT Futures Study 2025, fokusirajući se na globalne trendove i strategije u razvoju turizma.
Kotor – foto Boka News
Ova studija, koju sprovodi organizacija Destinations International, pruža uvid u ključne promjene koje transformišu turističku industriju, od ubrzanog razvoja tehnologije i vještačke inteligencije, preko promjena u ponašanju putnika, do sve većeg fokusa na društvenu odgovornost, održivost i uključivanje lokalnih zajednica.
Prema nalazima DestinationNEXT Futures Study 2025, destinacijske organizacije širom svijeta suočavaju se sa novom realnošću u kojoj se njihova uloga značajno proširuje. Pored promocije i brendiranja, one sve više preuzimaju vodeću ulogu u oblastima kao što su razvoj proizvoda, upravljanje podacima, saradnja sa lokalnim zajednicama, zaštita životne sredine, te upravljanje krizama.
Studija pokazuje da se definicija uspjeha u turizmu mijenja na način što se više ne mjeri samo brojem posjeta i turističkom potrošnjom, već i društvenim uticajem, zadovoljstvom stanovnika, dobrobiti lokalnih zajednica i doprinosom održivom razvoju destinacija.
U okviru članstva u Destinations International, NTO Crne Gore će u narednom periodu imati priliku da koristi savremene alate i resurse za unapređenje rada, učestvuje u međunarodnim edukativnim programima i istraživanjima, razmjenjuje iskustva sa vodećim destinacijama svijeta i time dodatno ojača konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.
Herceg Novi i Konjic nastavljaju dugogodišnju saradnju kroz konkretne projekte javnih komunalnih preduzeća „Čistoća“ i „Standard“. Najnoviji rezultat te saradnje je donacija komunalnog vozila za odvoz i zbrinjavanje otpada, koje je uručeno Javnom komunalnom preduzeću „Standard“ Konjic.
U prisustvu gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića, direktora JKP „Standard“ Samira Memića i zaposlenih, vozilo je preduzeću uručio Milovan Benderać, zamjenik izvršnog direktora preduzeća „Čistoća“ DOO Herceg Novi.
-Kao komunalna preduzeća sarađujemo već sedam godina kroz rad Udruženja ANIN Balkan i dobro poznajemo potrebe Konjica, posebno kada je riječ o većim komunalnim vozilima. Zahvaljujući zajedničkim projektima, bili smo u prilici da doniramo jedno takvo vozilo, uz podršku Opštine Herceg Novi i predsjednika Stevana Katića. Radi se o voziluScania 21, namijenjenom radu na dužim relacijama, koje omogućava efikasniji odvoz otpada sa većih područja. Grad Konjic je pobratim Opštine Tivat, našeg prvog komšijskog grada, pa je i ta veza dodatno učvrstila ovu saradnju. Nadamo se da će se ona u budućnosti samo razvijati i jačati, kazao je Benderać.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić zahvalio se predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, kao i direktorima oba komunalna preduzeća, istakavši značaj konkretne saradnje između prijateljskih gradova.
-Trudimo se da odnosi sa bratskim i prijateljskim gradovima ne ostanu samo na papiru, već da ih pretočimo u konkretne projekte i zajedničke aktivnosti – kako gradske uprave, tako i javnih preduzeća. Vidjeli smo koliko su prijateljske veze značajne u trenucima prirodnih nepogoda, kada jedni drugima pružamo podršku. Upravo takva saradnja danas se ogleda i kroz ovu donaciju komunalnog vozila, koja će u velikoj mjeri pomoći radu našeg JKP ‘Standard’ i doprinijeti kvalitetnijem održavanju čistoće u gradu, istakao je Ćatić.
Direktor JKP „Standard“ Konjic, Samir Memić, takođe je izrazio zahvalnost „Čistoći“ DOO i Opštini Herceg Novi na razumijevanju i podršci.
-Količina komunalnog otpada koju svakodnevno zbrinjavamo stalno raste, pa nam svako pojačanje u voznom parku mnogo znači. Vozilo veće kubikaže koje smo dobili biće od izuzetne koristi jer će nam omogućiti veće uštede i efikasniji odvoz otpada, poručio je Memić.
U Zavali u opštini Ravno u petak je svečano otvorena dionica nove moderne ceste od Ravnog do hrvatske granice, tačnije do Slanog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Cesta je duga oko deset kilometara i vrijednost projekta je nešto veća od 14 miliona KM.
Ovom dionicom put od Ravnog do Slanog skraćen je na svega dvadesetak minuta vožnje.
Načelnik Ravnog Andrija Šimunović kazao je kako je ovo projekt od iznimnog značaja za ovu najjužniju općinu Federacije BiH.
– Ovo je strateški projekt za našu lokalnu zajednicu koja ima nemjerljiv učinak na perspektivu i budućnost ukupnog kraja, koju će vjerujem mnogi prepoznati u smislu ukupne ekonomske aktivnosti koja je pred nama, prvenstveno mislim na turizam, poljoprivredu i ostalo. Ovo je cesta koja nas otvara u ovom dijelu općine prema Jadranu, osigurava najbržu, najkvalitetniju i najkraću vezu što će se u godinama pred nama pokazati u ukupnom broju gostiju koji će dolaziti. Sama Zavala, gdje se nalazimo, je blago kulturnog i prirodnih sadržaja, vjerujem da će ljudi sve to prepoznati, i da će oni procesi koje najviše očekujemo tj. demografski, u idućim godinama biti znatno bolji – izjavio je načelnik Šimunović.
Šimunović je najavio da su u toku pripreme za potpisivanje ugovora o izgradnji ceste od Ravnog do Hutova, koja će se povezati na pravac Stolac–Neum, također financiran sredstvima Republike Hrvatske. Time će, kako je istaknuo, općina Ravno dobiti bolju povezanost s Jadranskim morem, dolinom Neretve i Mostarom, što će u budućnosti doprinijeti većem broju investicija u tom području.
Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić naglasila je koliko je ovo velik infrastrukturni projekt.
– Deset kilometara moderne prometnice će uvelike značiti za razvoj općine Ravno, i ne samo Ravnog, nego i za razvoj HNK i Dubrovačko-neretvanske županije. Samim time benefiti su višestruki i za Federaciju BiH, s ekonomskog, razvojnog, privrednog, turističkog, a na kraju krajeva i demografskog.
Hvala Vladi RH, ministru Butkoviću čiji je doprinos za realizaciju ovog projekta bio ogroman, posebno jer su osigurana sredstva u budžetu RH u iznosu od oko 14 miliona KM. I Općina Ravno je pokazala da može iznijeti na svojim leđima velike projekte.
Sljedeći projekt koje realiziramo s Općinom Ravno i Općinom Neum je magistralna cesta Ravno-Hutovo, koja se onda spaja na cestu Stolac-Neum. Nadam se da će realizacija tog projekta biti uspješna kao što je bila i ova – istaknula je federalna ministrica Katić.
Ministar mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Oleg Butković rekao je kako je ova prometnica, od bitnog značaja i za BiH i za Hrvatsku, koštala malo više od sedam miliona eura i kako je u potpunosti finansirana sredstvima Vlade RH.
– Ta odluka donijeta je 2023. godine i Općina Ravno je ovaj projekt realizirala za dvije godine. Projekt je hvale vrijedan i veoma je bitan za ovu općinu, bitan je za prometnu povezanost između RH i BiH, budući da spaja Dubrovnik i zaleđe s ovim krajem, koji je u turističkom smislu sve zanimljiviji. Mislim da smo napravili dobru stvar, a u tom smislu nastavljamo s podrškom brojnim projektima u BiH. Jedan od njih je i cesta Ravno-Hutovo, koja će se vrlo brzo početi raditi, a druga je obnova ceste Vir-Aržano, koja je bitna za prometno povezivanje tog dijela Hercegovine s Hrvatskom. Negdje oko 32 miliona eura su izdvajanja Vlade RH u obnovu i izgradnju prometne infrastrukture na području BiH – izjavio je Butković.
Predsjednica Vlade HNK-a Marija Buhač izrazila je veliko zadovoljstvo, ponos i zahvalnost za ovaj projekt.
– Danas smo otvorili novu, savremenu prometnicu koja povezuje Ravno s Hrvatskom, odnosno naš kanton s Republikom Hrvatskom, a predstavlja svojevrsnu razvojnu revoluciju za ovaj kraj koju ćemo još dodatno osnažiti izgradnjom prometnice Zavala-Hutovo-Dračevo, čime ćemo u potpunosti povezati južni kraj HNK-a s ostatkom kantona, ali i još snažnije ojačati veze s Hrvatskom.
Za ovu prometnicu Vlada HNK-a je osigurala projektnu dokumentaciju, eksproprijaciju i sve druge preduslove dok je izvođenje projekta u potpunosti financirano do strane Vlade Republike Hrvatska, na čemu im veliko hvala. Oni prepoznaju potrebe ovih ljudi te snažno podupiru sve projekte Hrvata u BiH – zaključila je Buhač.
Direkcija za investicije raspisaće tender za sanaciju parapetnih zidova od Donje Lastve do Lepetana iako je riječ o poslu koji je u nadležnosti JP za upravljanje Morskim dobrom – dogovoreno je na sastanku predstavnika lokalne uprave i mještana Lepetana povodom planiranja budžeta Opštine za narednu godinu.
Kako je saopšteno juče iz lokalne uprave neophodna je sanacija 165 metara dužnih parapetnih zidova i ta aktivnost biće finansirana iz budžeta grada.
Instrumenti sa žicama još u Bibliji se spominju kao instrumenti koji imaju moć umiriti dušu, dati jednu blagost, smiriti duhove, stišati, podići raspoloženje
Tiha kiša, bonaca u Kotorskom zalivu, pravo vrijeme za slušanje blagozvučnih melodija lutnje, žičanog ranog instrumenta, koji je u svom virtuoznom nastupu u prepunoj Crkvi Sv. Marije od Rijeke – Koleđati, u petak, 17. oktobra u najljepšem svjetlu predstavio Pol Kifer. U meditativnoj, atmosferi hrama u kome se čuvaju moći Blažene Ozane, hrama čija su teška metalna vrata štitila unutrašnjost od upliva buke vanjskog svijeta, publika je pomno slušala melodije i ritmove južnoitalijanske tradicije 16. vijeka. Koncert koji su umjetnički kreatori programa Festivala “Tollite Portas” nazvali „Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa“, posvećen je muzici slijepog italijanskog lutnjiste i kompozitora Giacoma Gorzanisa (oko 1520–1575), jednog od najznačajnijih renesansnih majstora za ovaj instrument. Kieffer je izveo izbor njegovih plesnih komada, ričerkara i fantazija, a pošto je publika bila uporna u aplauzu na kraju, izveo je još jedan komad. Dok su zvona sa Crkve Marije Koleđate zvonila za osam ura on je ugrabio trenutak da publici pokaže lutnju, svoj omiljeni instrument, isaknuvši njen kruškasti oblik sa ukrasnom rozetom u središtu, te njenu savršenu izradu od tisovine.
-Lutnja je instrument tišine, ona se svira i sluša upravo kad je vrijeme ovako kišovito, kao što je ove večeri, rekao je Kifer. Za Boka News kaže da je uživao u izvođenju, da mu je velika čast nastupati u ovom sakralnom prostoru u okviru Festivala, te poželio još takvih koncerata.
Tollite Portas – Naklon umjetnika
– Kotor mi je ostao u srcu od kad sam prvi put ovdje došao kao 12-godišnjak. Prošle godine sam prvi put nastupio na Festivalu, a radujem se što sam sada ponovo tu. Lutnja je moj izbor, nakon pet-šest instrumenata koje sam svirao, ona je moja najveća ljubav, kaže Pol i dodaje da će idućeg mjeseca nastupiti u Draču u Albaniji.
Paul Kieffer, rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, po majci porijeklom Srbin, diplomirao je na Schola Cantorum Basiliensis u Bazelu, Švajcarska. Svoju životnu strast prema lutnji otkrio je kao tinejdžer, nakon studija klavira, roga, gitare, mandoline, bendžoa. Iza sebe ima više od hiljadu koncerata širom svijeta. Sarađivao je sa najpoznatijim imenima rane muzike.
Nije sliučajno što je umjetnički tim Festivala odabrao da se ovaj program izvede upravo u prostoru Crkve Sv. Marije od Rijeke- Koleđate.
-Jedna od misija našeg festivala je da jasno prikažemo ljudima tu srednjovjekovnu umjetnost, koja nije samo muzika, nego je i arhitektura. Nekad su to bili neodvojivi elementi, jer muzika se svirala u određenim prostorima. Drugi razlog zašto je program izveden baš u ovoj crkvi je taj što je lutnja tih instrument, a ova crkva ima savršenu akustiku, ovdje se puno bolje može doživjeti izvedba na ovakvom instrumentu nego u katedrali koja je ipak prevelika za tako mali instrument, objasnio nam je don Robert Tonsati, “spiritus movens” Festivala.
Tollite Portas – publika
Izbor je pao na renesansnog umjetnika Đakoma Gorcanisa (Giacomo Gorzanis) koji je zanimljiv zasto što je jako dugo vremena proveo na Balkanu, bio je veliki putnik. Gorcanis je zapravo Grk iz Južne Italije koji je putovao i po Srednjoj Evropi i po Balkanu. Svirao je i bio je profiljen kompozito, veoma tražen u svoje doba.
Ovo je, kaže don Robert, bilo jedno od festivalskih muzičkih putovanja koja su povezali s temom hodočaša, a htjeli su da lutnja bude na repertoaru i ove godine, s obzirom da se ovaj žičani instrument svirao u Kotoru.
Zvuci lutnje u čast Bl. Ozane
-Lutnju imamo prikazanu u Kotorskoj katedrali u Relikvijaru. Na neki način, u ovoj crkvi Blažane Ozane, kada je služila u kući Buća, ona je morala slušati zvuke ovog instrumenta. U Kotoru je to bio instrument koji se koristio, tako da mi uvijek nastojimo naći te neke poveznice, kaže don Robert, objasnivši da se instrumenti sa žicama još u Bibliji spominju kao instrumenti koji imaju moć umiriti dušu, dati jednu blagost, smiriti duhove, stišati, podići raspoloženje.
Uz žičane instrumente su se pjevali psalmi, himne, dok se u crkvenoj ikonografiji prikazuju anđeli kako sviraju lutnje. Zbog tih lijepih zvukova i učinka koje imaju, smatra se da su to instrumenti “i za nebo i za zemlju”.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru i Nikšići po četiri, a Kotoru, Cetinju i Rožajama po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Tivtu, Bijelom Polju, Beranama, Plavu/Gusinju i Pljevljima.
Izdato je 465 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 36 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Broj migranata koji se vode kao nestali u brodolomu u vodama nadležnosti malteške zone traganja i spasavanja popeo se na najmanje 20, dok je najmanje jedna osoba poginula.
Do sada je spaseno 11 ljudi, a operacija spasavanja je još uvijek u toku, javlja italijanska novinska agencija Ansa.
Akciju koordinira Centar za koordinaciju spasavanja (RCC) Malte, nakon što je plovilo uočeno tokom noći, na oko 50 nautičkih milja jugoistočno od italijanskog ostrva Lampeduza.
Do sada je spaseno 11 osoba, dok je pronađeno tijelo jednog stradalog migranta, a prema izjavama preživjelih, još oko dvadeset lica vodi se kao nestalo.
Akcija je pokrenuta kada je izviđački avion italijanske obalske straže “Manta 10-03”, angažovan u redovnim patrolama, uočio prevrnuto plovilo i odmah spustio čamac za spasavanje.
U operaciji učestvuju italijanske jedinice s ostrva Lampeduza, malteški patrolni avion, teretni brod koji je preusmjeren u zonu nesreće, kao i avion Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks).
Teretni brod je prvo spasao četvoro migranata, koji su potom prebačeni na patrolni čamac italijanske obalske straže.
U zonu nesreće uskoro treba da stignu i patrolni brodovi italijanske i malteške obalske straže, uz dodatnu podršku aviona italijanske obalske straže.
Operacija potrage i spasavanja nastavlja se pod koordinacijom malteških vlasti.
