Izvršni direktor Andermatt Swiss Alps-a u Švajcarskoj, Raphael Krucker, preuzima dodatnu ulogu izvršnog direktora Luštica Bay-a, saopšteno je iz Orascom Development Holdinga.
Krucker je vodio Andermatt Swiss Alps od 2020. godine, vodeći ga ka statusu Prime Alpine Destination, sa iskusnim timom koji ubrzava rast destinacije, tokom cijele godine.
– Pod Kruckerovim vođstvom, Orascom Development vidi ogromne poslovne potencijale za Andermatt Swiss Alps i Luštica Bay, s fokusom na integraciju obje destinacije, i razvoju obje pojedinačno. Ovaj strateški potez povrđuje, još jednom, viziju Orascom Development-a u stvaranju globalno priznatih destinacija – navodi se u saopštenju kompanije.
Izvršni direktor grupacije Orascom Development, Omar El Hamamsy, rekao je da je izuzetno ponosan na impozantan razvoj koji je Orascom Development ostvario na transformacionom putu od porodičnog preduzeća do globalno priznate kompanije, koja se pozicionirala i uživa atribut jedne od vodećih na svijetu.
– Sa dodatkom 250 novih članova tima u visokom menadžmentu širom naše kompanije, ne samo da smo unapredili tim, već smo postigli i značajne poslovne uspjehe – prodajući dvije hiljade domova i ugostivši 2,5 miliona gostiju u hotelima, samo u protekloj godini – naveo je El Hamamsy.
Novi operativni model definisan je u cilju jačanja naredne poslovne faze, na tri evropske destinacije Orascom Development-a.
– Naša posvećenost u privlačenju i ulaganju u izuzetne talente, podizanju korisničkog iskustva, unapređenju komercijalnih i operativnih aktivnosti, povećanju efikasnosti i saradnje, i unapređenju naših održivih praksi, pokreće putanju rasta. Uvjereni u naše zajedničke napore, pozicionirani smo za još veći uspjeh u budućnosti, kao razvojni partner u Evropi, Bliskom Istoku i Severnoj Africi – dodao je El Hamamsy.
Luštica Bay – foto Boka News
Krucker je naveo da je veoma zadovoljan što može preuzeti dodatnu odgovornost unutar Orascom Development-a.
– U Luštica Bay-u, cilj je ubrzati kvalitetan model rasta destinacije, kao što smo isti uspješno realizovali u Andermatt-u – dodao je Krucker.
ECOBOS, kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, osnovana je 2010. godine između Orascom Developmenta i Imerys-a, izgradila je prve domove u West Carclaze Garden Village-u prošle godine.
Maher Maksoud će, kao izvršni direktor ECOBOS-a, svoje djelovanje usredsrediti na dalji razvoj tog projekta.
Iz kompanije su kazali da je njegov doprinos Luštica Bay-u, od imenovanja za izvršnog direktora 2020. godine, duboko cijenjen.
Maksoud je dodao da se raduje vođenju sljedeće faze za ECOBOS, dok napreduju u razvoju i privlačenju više investitora.
– Uz naše partnere, kreiramo trajne uspjehe u Velikoj Britaniji – zaključio je Maksoud.
Opština Herceg Novi će tokom ove godine sufinansirati uređenje fasada osam zgrada koje su ispunile uslove javnog poziva, a budžetom je u ove svrhe opredjeljeno 150 hiljada eura. Na fasadi zgrade u ulici Mića Vavića radovi su u toku, dok će ostale biti obnovljene poslije ljetnje sezone.
Kako za RTHN kaže Nikola Samardžić iz Agencije za izgradnju i razvoj, ovogodišnji javni poziv naišao je na veliko interesovanje, a realizacija je započeta na zgradi u Ulici Mića Vavića, dok će ostale biti završene nakon ljetnje sezone.
– Na tom javnom pozivu prijavilo se 10 zgrada, odnosno 10 skupština stanara ispunilo je prijemni obrazac, od čega osam ispunjava uslove. Najvažniji uslov je da se skupi 50% sredstava, jer Opština učestvuje sa drugih 50%. Tako da je osam zgrada ispunilo te uslove i one će biti urađene ove godine – navodi on.
Na prošlogodišnjem pozivu, kako je informisao, uslove je ispunilo šest stambenih zgrada.
– U prethodnoj godini urađene su tri, dvije početkom 2024. Ostala je još jedna u okvoru projekta iz 2023. godine. Zadovoljni smo odzivom. Ljudi se već interesuju za narednu godinu, kako bi uredili svoje fasade, uljepšali ambijent u kojem žive, kao i cijeli grad – ističe Samardžić.
Za sufinansiranje se uglavnom prijavljuju skupštine stanara zgrada koje su starije od 35 godina.
– Mogu reći da je to jako dobra praksa koja će biti nastavljena i u budućem periodu. Apelujem na sve građane koji žive u zgradama, a nisu zadovoljni svojim fasadama, da se organizuju i skupštine stanara da prikupe sredstva. Opština je tu da tih 50% dotira, tako da svi zajedno uredimo fasade i uljepšamo grad. Moram istaći da je bilo dosta pitanja za demit fasade, gdje ide stiropor, ali to ne radimo, samo mrežica, ljepilo i fasadni materijal, odnsno krečenje – pojasnio je on.
U 2023. godini su obnovljene fasade zgrada u ulicama Pete crnogorske brigade br. 7, Prve bokeške brigade 64, ul. Novo mesto br. 13. Takođe su završene dvije fasade koje su prešle iz 2023. godine i to u ul. Prve bokeške brigade 34, Pete crnogorske brigade br. 5 i uskoro će biti završena obnova fasade u ul. Braće Pedišića 29 u Meljinama ,koja je takođe prešla iz 2023. godine.
Novi izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) biće Roko Tolić iz Hrvatske.
Tolić je bivši direktor Aerodroma Dubrovnik.
On je bio i zamjenik gradonačelnika Dubrovnika prije dvije decenije, dok je direktor aerodroma u Dubrovniku bio ukupno devet godina, od 2009. do 2018. godine.
Tolić trenutno obavlja funkciju direktora Sektora trgovine u dubrovačkoj zračnoj luci.
Roko Tolić -foto DuList
Na konkurs za direktora Aerodroma su se prijavili aktuelni vršilac dužnosti izvršnog direktora Vladan Drašković, bivši direktor Aerodroma Tivat Rade Marić, bivša savjetnica izvršnog direktora Aerodroma Biljana Knežević i izvršni direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Sjeverne Makedonije, Ljube Stamenkovski.
Tokom vikenda, od 3. do 6. maja, na crnogorskim putevima evidentirano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice smrtno stradalo, dok su tri lica zadobila teške, a 24 lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
– U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 155 prekršajnih prijava, izdali 985 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja, dok su lišili slobode 23 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja – navodi se u saopštenju UP.
Od tog broja 15 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, dva vozača su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i šest vozača je lišeno slobode zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
– Od ukupnog broja lica lišenih slobode 10 vozača je lišeno slobode u Podgorici i tri vozača su lišena slobode u Pljevljima – navode iz UP.
Sve su češće pritužbe građana zbog zloupotrebe parking mjesta koja su namijenjena vozilima osoba sa invaliditetom. Sve je više vozila sa lažnim znakovima pristupačnosti, falsifikovanim naljepnicama, i takva vozila zloupotrebljavaju gore navedena parking mjesta.
Bokeški forum apeluje na Komunalnu policiju i službenike Parking servisa da aktivno rade na suzbijanju ove pojave i da adekvatno kazne nesavjesne građane sklone krivotvorenju.
Parking – Foto Boka News
Takođe, kao dio koalicione vlasti zalagaćemo se da kazne za falsifikatore i korisnike njihovih usluga, budu drakonske.
Takođe, apelujemo i na suzbijanje i kažnjavanje parkiranja Taxi vozila na parking mjestima namijenjenih građanstvu, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Naš najbolji plivač Miloš Milenković osvojio je zlatnu medalju na 100 metara delfin, a srebrnu na duplo kraćoj dionici na međunarodnom plivačkom mitingu Zlatni Orlando u Dubrovniku.
Milenković je oborio i državni rekord na 100 metara kraul – novo najbolje vrijeme je 52,07 sekundi.
Dobre rezultate na mitingu ostvarile su i naše plivačice, članice mlade nacionalne selekcije.
Jovana Vučetić je osvojila srebrnu medalju u disciplini 50 delfin, dok su bronzana odličja pripala Miji Đurđić (50 delfin), Mariji Terzić (200 mješovito) i Jovani Kuljači (50 kraul).
Na mitingu su učestvovala 43 kluba iz 10 zemalja.
Naša mlada reprezentacija je nastupila sa devet plivača i plivačica.
U Dubrovniku su nastupili i takmičari iz Budve, Kotora i Herceg Novog.
„Od ove ljetnje sezone očekujemo mnogo i činićemo sve što možemo da se ona odvija neometano…“
Brojni predstavnici lokalnih i državnih službi i preduzeća prisustvovali su prvom ovogodišnjem sastanku Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu, kojim je predsjedavao predsjednik Opštine Željko Komnenović.
„Od ove ljetnje sezone očekujemo mnogo i činićemo sve što možemo da se ona odvija neometano“, poručio je na sastanku Komnenović dodajući da je lokalna uprava upoznata sa svim izazovima i mogućim problemima koji postoje ili se mogu pojaviti na različitim nivoima.
„Zabrana izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 1. juna, a odobrenja za izvođenje radova biće potpisana samo kada su u pitanju javni radovi, izgradnja hotelskih kapaciteta i radovi u okviru velikih investicionih projekata“ – potvrdio je Komnenović. U toku su radovi na izgradnji bulevara Jaz-Tivat, a predsjednik opštine je najavio mogućnost da se do ljeta, za saobraćaj osposobe dodatne dvije trake od aerodroma do krtoljskog kružnog toka.
Dostatno elektro-energetsko i vodosnabdijevanje grada predstavljaće izazov, pa se za narednu sedmicu planira sastanak sa rukovodstvom Regionalnog vodovoda, kako bi se razmotrila mogućnost pribavljanja dodatnih količina vode za Tivat. Po riječima Alena Krivokapića, direktora Vodovoda i kanalizacije Tivat, ovo preduzeće je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježilo 10% rasta u fakturisanju usluga vode i kanalizacije, dok je u protekle tri godine evidentirano 1000 novih priključaka.
Trend rasta broja dolazaka u Tivat bilježe i na Aerodromu Tivat, pa je tako u aprilu i maju ostvaren veći promet putnika nego u istom periodu 2019. godine. Uvedene su nove avio linije ka Izmiru i Birmingemu, a u junu se planira otvaranje Terminala 2. Na redovnost procesa rada utiče nedovoljan broj službenika granične policije. Sa istim problemom suočava se i Odjeljenje bezbjednosti Tivat, a najavljena je ispomoć tokom ljetnjih mjeseci.
Po evidenciji JP za upravljanje morskim dobrom u Tivtu postoji 50 kupališta od kojih je šest novoregistrovanih. Predsjednik opštine naložio je službenicima Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor da zajedno sa kontrolorima Morskog dobra obiđu ova kupališta i sačine zabilješku o pristupačnosti ovih lokacija i njihovoj dostupnosti građanima. Na sastanku je bilo rječi o lošem stanju na plažama Kalardovo i Plavi horizonti, te je upućena molba da se zakupci kontaktiraju od strane Morskog dobra i da se urgira njihovo privođenje namjeni.
Iz tivatskog Parking servisa najavili su angažovanje dodatnog, drugog specijalnog vozila pauk, koje će tokom ljeta biti aktivno u Radovićima i na Luštici. Parking prostor u Arsenalskoj ulici dobiće parkomate i novi sistem video nadzora, a u planu je postavljanje pametnih parking semafora na dvije lokacije na ulasku u grad, koji će posjetioce Tivta obavještavati o slobodnim parking mjestima na određenim parking poizicijama u gradu.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević podjestila je prisutne na inicijativu određenog broja lokalnih turističkih organizacija da izmjenom Zakona o boravišnoj taksi dođe do povećanje ovog davanja. Tokom sastanka prisutni su upoznati da je Vlada oformila radnu grupu koja radi na izmjeni i dopuni postojećeg zakonskog rješenja. TO Tivat prethodnih je dana Tivat predstavila u Beogradu, a nedavno je objavljen i kalendar događaja za 2024. godinu.
U radu Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone učestvovala je i Ljiljana Vuksanović, šefica odsijeka za strateško planiranje u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Svoj doprinos dali su i predstavnici Komunalnog preduzeća, Službe zaštite i spašavanja, Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, Sekretarijata za privredu, Doma zdravlja Tivat, Muzeja i galerije Tivat i Radio Tivta.
Na kotorskoj rivijeri tenutno odmara 3.16 hiljada gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Kotora.
Od ukupnog broja gostiju, u privatnom smještaju boravi 2,1 hiljadu, hotelskom 981, hostelima 43, a u kampovima 40.
Iz TO Kotor su naveli da su u privatnom smještaju najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine i Njemačke. U hotelskom smještaju najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Francuske, Izraela, Turske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Prema podacima sa Turističko-informativnog centra, Kotor je prošle sedmice obišlo 19,68 hiljada izletnika, od čega 3,29 hiljada za vikend.
Najbrojnije su bile grupe iz Turske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, SAD, Poljske i Kine.
“Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja” u Pomorskom muzeju
Povodom Noći muzeja, 15. maja 2024. u 19 sati JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje predavanje i prezentaciju na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”.
Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji. Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena.
Pomorski muzej Kotor – foto Boka News
Kod naših susjeda, u Konavlima, Republika Hrvatska, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umIjeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.
Predavanjem o svilarstvu u Boki Kotorskoj i prezentacijama pokušaćemo da pobudimo interesovanje za plemenitu vještinu uzgoja i proizvodnje svilene niti.
Hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj iz Dubrovnika, akademik Luko Paljetak umro je u nedjelju u 81. godini, nakon teške bolesti.
Paljetak je rođen 1943. godine u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Luko Paljetak objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih ‘Miševi i mačke naglavačke’, te grafičko-pjesničkih mapa, dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj.
Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako napisao je i veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku.
Luko Paljetak Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode.
Povodom Noći muzeja, 15. maja 2024. u 19 sati JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje predavanje i prezentaciju na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”. Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji. Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena.
Kod naših susjeda, u Konavlima, Republika Hrvatska, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umIjeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.
Predavanjem o svilarstvu u Boki Kotorskoj i prezentacijama pokušaćemo da pobudimo interesovanje za plemenitu vještinu uzgoja i proizvodnje svilene niti.
Gospođa Olja Fatić iz NVO Edukativni centar Bar i Antonia Rusković – Radonić vlasnice umjetničkog obrta AR Atelier i Jelena Karadžić, etnološkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, koje se bave izučavanjem i istraživanjem svilarstva, podsjetiće nas na ovu nekada značajnu privrednu granu koja je nepravedno zaboravljena i zapostavljena, u slučaju Crne Gore, a dobra praksa u Konavlima.
