Medicinski timovi 23 jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore pregledali su u periodu od 09. do 15. oktobra 2023. godine 4,560 pacijenata u ambulantama.
Dnevni prosjek pregleda u ambulantama na teritoriji države je 650 pacijenata. U Podgorici je pregledano 180 pacijenata, Bijelom Polju 60 i Baru 35″, saopšteno je iz Zavoda.
U istom periodu medicinski timovi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore obavili su 806 kućnih posjeta i 265 transporta.
“Pomoć je ukazana i licima iz saobraćajnih nezgoda, kojih je u posljednjih sedam dana bilo 35”, navodi se u saopštenju.
Policija u Schaerbeeku Foto: Bart Biesemans / REUTERS
Muškarac osumnjičen za ubojstvo dvojice švedskih navijača i ranjavanje vozača u Briselu ustrijeljen je i ranjen u četvrti Schaerbeek, prenose mediji u utorak iz belgijske prijestolnice.
Belgijska televizija VRT objavila je da je napadač pronađen u kafiću. Ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden ranije je rekla kako se sumnja da je ranjenik napadač.
– Oružje kojim su počinjeni napadi pronađeno je jutros na mjestu gdje je muškarac priveden u Schaerbeeku. To povećava vjerojatnost da je počinitelj uhvaćen, rekla je.
– Provjeravamo otiske prstiju kako bismo bili 100 posto sigurni, dodala je.
Verlinden je rekla da je muškarac na intenzivnoj njezi u bolnici.
– Izgleda da je osumnjičenik uistinu neutraliziran, rekao je gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close.
🚨BREAKING: The face of the Brussels terrorist has been disclosed. He’s identified as Abdesalem Lassoued.
Belgija je podignula stupanj pripravnosti u prijestolnici na najvišu razinu, posebno za švedske državljane i institucije i upozorila javnost da bude na oprezu i da se što manje kreće. Muškarac, koji se proglasio pripadnikom Islamske države, preuzeo je odgovornost za napad videosnimkom koju je objavio na internetu.
Napadač, koji je neuspješno tražio azil u Belgiji u studenom 2019. bio je poznat policiji kao krijumčar ljudi i kao osoba koja nezakonito boravi u zemlji, rekao je ministar pravosuđa Vincent Van Quickenborne na konferenciji za novinare ranije u utorak.
Švedska je podignula stupanj pripravnosti na drugu najvišu razinu u kolovozu nakon spaljivanja Kurana što je izazvalo gnjev muslimana diljem svijeta i rezultiralo prijetnjama džihadista.
Osumnjičeni napadač zvao se Abdesalem Al Guilani, a u videosnimci na društvenim mrežama tvrdio je da je borac u ime Alaha.
Pucnjava se dogodila u vrijeme pojačane zabrinutosti u nekim europskim zemljama zbog sukoba između Izraela i Hamasa iako belgijsko državno odvjetništvo kaže kako nema dokaza da je napadač imao bilo kakvih veza s tim sukobom.
Video snimke briselskog napada u ponedjeljak navečer koje je objavio portal dnevnika Het Laatste Nieuws pokazuju muškarca u narančastoj jakni na skuteru na križanju ulica s puškom iz koje je isprva ispalio pet metaka, a zatim prati ljude koji bježe u zgradu i tada ponovno puca.
Prema medijskim transkriptima videoporuke koju je snimio prije napada, počinitelj je rekao da je ubio Šveđane kako bi osvetio ime muslimana.
Napad se dogodio nekoliko sati prije početka utakmice kvalifikacija za EURO 2024. između Belgije i Švedske.
Belgijski premijer Alexander de Croo potvrdio je na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru, da su žrtve švedski državljani.
– Upravo sam izrazio iskrenu sućut švedskom premijeru nakon večerašnjeg strašnog napada na švedske državljane u Bruxellesu, objavio je Croo te izrazio sućut obiteljima žrtava i istaknuo da je borba protiv terorizma zajednička.
Poruka upozorenja švedskog premijera
Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je Šveđane u Belgiji da budu oprezni te da prate upute belgijskih vlasti.
– Svi Šveđani u Belgiji primit će na telefon poruku u kojoj ih se poziva da budu oprezni te da slijede upute belgijskih vlasti, rekao je Kristersson.
Švedski ministar pravosuđa Gunnar Strommer istaknuo je da je švedska vlada u kontaktu s belgijskim vlastima kako bi dobila što više informacija.
– Večeras smo primili strašne vijesti iz Bruxellesa. Vladin ured i nadležni intenzivno rade kako bi se dobilo više informacija o tome što se dogodilo, rekao je Strommer.
Policija pojačala kontrolu aerodroma u Bruxellesu s kojeg odlaze Šveđani
Belgijski policajci naoružani automatskim puškama kontroliraju zračnu luku Zaventem nastojeći osigurati odlazak navijača švedske nogometne reprezentacije. Dopisnik Hine od ranog jutra zajedno s kolegama s belgijske nacionalne televizije bio je na aerodromu gdje se promet putnika normalno odvijao, ali uz pojačan nadzor policije. Ljudi u žutim dresovima Švedske nije bilo.
– Pretpostavljam da se boje, pa ne pokazuju obilježja, rekao je novinar belgijske televizije koji je ondje satima čekao goste iz te nordijske zemlje.
Tivat – plaža Seljanovo – foto Roko Stjepčević Boka News
Služba za kontrolu morskog dobra odigrala je ključnu ulogu u praćenju stanja na crnogorskim plažama tokom turističke sezone. Prema riječima načelnika Službe za kontrolu morskog dobra Srđana Radića, sva kupališta su bila otvorena tokom sezone, osim nekoliko slučajeva gdje su raskinuti ugovori zbog nepoštovanja tehničkih uslova.
Radić je posebno pohvalio opštinu Budva, gdje su zakupci plaža ozbiljno shvatili njihov apel i ispunili svoje obaveze tako što su otvorili kupališta 1. maja, kao što je i bilo ugovoreno.
“Kontrole službe bile su redovne tokom sezone, a najčešći problemi bili su povezani sa plažnim mobilijarom i brojem spasilaca na terenu. Takođe, istaknuto je da su ležaljke smjele biti naplaćivane samo prije 17 sati, a kršenje ovog pravila rezultiralo je opomenama”, kazao je Radić gostujući u Jutrom iz Budve.
Kako je istakao, na terenu je bilo angažovano 30 inspektora iz Službe za kontrolu morskog dobra, koji su pažljivo pratili i evidentirali sve nepravilnosti. Najčešće prekršene obaveze bile su povezane sa gabaritima privremenih objekata na šetalištima, a načelnik je napomenuo da korisnici često zauzimaju više površine nego što im pripada po ugovoru.
Na pitanje kako služba reaguje na evidentirane nepravilnosti, Radić je objasnio da nemaju upravnu nadležnost za kažnjavanje prekršilaca, već sve prijave prosleđuju nadležnim službama, uključujući građevinsku inspekciju i komunalnu policiju. Rezultati odgovora na prijave su se postupno poboljšavali tokom godina, a sada iznose 60%.
Najviše prekršaja, kako je naveo Radić, bilo je u opštini Ulcinj, posebno u vezi sa divljom gradnjom.
Plava zastavica – Mcm-beach
“Međutim, ostale primorske opštine takođe su se suočavale sa sličnim problemima, kao što su nedostatak spasilaca i problemi sa plažnim mobilijarom. Izuzetak je bila opština Budva, koja se istakla u prvom krugu kontrola, ali je tokom sezone imala povećan broj divljih objekata, koji su kasnije bili suzbijeni zajedničkim akcijama sa Komunalnom policijom”, naveo je on.
Građani i turisti aktivno su učestvovali u prijavljivanju nepravilnosti, slanjem prijava putem e-maila i telefonom.
Radić je najavio da će uskoro biti raspisan javni poziv za sve lokacije u zoni morskog dobra. Korisnici koji su se pridržavali svojih ugovornih obaveza neće imati razloga za brigu, dok će oni koji nisu ispunili svoje obaveze biti isključeni iz konkurencije.
Očekuje se da će nova pravila i planski d
okumenti biti objavljeni početkom naredne godine, što će preciznije odrediti uslove za buduće korisnike na crnogorskom primorju.
Mošti Svetog Spiridona Čudotvorca sa Krfa bile su izložene u ponedjeljak, 16. oktobra do 18 sati u kapeli Svetog Spiridona u sklopu crkve Sv. Luke u Kotoru, gdje su , blagoslovom Mitropolita Joanikija brojni vjernici Kotorske parohije, a i oni sa strane, imali priliku da ih cjelivaju. U prisustvu sveštenstva svi su primili blagoslov Svete ruke Svetoga Spiridona i bili pomazani svetim uljem.
Praćene poklonicima i sveštenicima od kapele do gradske rive, svečeve mošti su u večernjim satima prenesene u Bar.
-Vjerni narod Kotora kojem su u pohod došle mošti ovog svetitelja čudotvorca, danas je imao veliki blagoslov Božiji svetitelja kojem se mi molimo ovdje u Kotoru redovno u ovoj maloj, ali divnoj crkvi Svetoga Spiridona. Danas smo imali priliku da se blagoslovom Božjim poklonimo njegovim Svetim moštima, a dobrotom naše braće iz Grčke, prije svega Mitropolita Nektarija sa Krfa i dva sveštenika. Blagodarni smo im od srca i neka im Bog uzvrati svakim dobrom, a vama neka Bog usliši molitve, poručio je protojerej Nemanja Krivokapić, arhijerejski namjesnik kotorsko – tivatski, paroh kotorski.
Ispraćaj moštiju iz Kotora za Bar
Sveti Spiridon je zaštitnik i slava zanatskih esnafa obućara i prerađivača kože. Rođen je na Kipru 270. godine u selu Askija i smatra se zaštitnikom tog ostrva. Živio je u vrijeme cara Konstantina Velikog i sina mu Konstantija. Otac i majka su mu bili seljaci, koji su ga vaspitali u duhu vrlina jednostavnosti i prostodušnosti, koje su ga pratile i kada se uzvisio do episkopa u mjestu Trimifuntu i Tremetusiji (po turskom Erdemli).
Oženio se u mladosti, od čobanina postao mirski svještenik i imao ćerku Irenu (Irinu). Kad mu je žena umrla, on i ćerka su se predali službi Bogu. Učestvovao je na Prvom saboru u Nikeji, gdje se istakao jasnim i jednostavnim ispovijedanjem vjere, kao i čudesnim moćima kojima je povratio mnoge jeretike u hrišćanstvo.
Umro je u dubokoj starosti 348. godine, a njegove mošti se čuvaju na Krfu u gradu Krf. Prije toga su vekovima bile u Konstantinopolju, u crkvi Sv. Apostola. U Trstu od 1869. godine postoji velelepni hram posvećen ovom svetitelju, i pripada Srpskoj Pravoslavnoj crkvi.
Pobjednik Viške regate je jedrilica All For One, dok je titula najbržeg pripala Polet Furiosu, priopćili su organizatori najprestižnijeg krstaškog jedriličarskog spektakla u Hrvatskoj.
Na regati od Splita do Visa i natrag sudjelovala je flota od 170 brodova i više od 1500 jedriličara, a ukupni pobjednik i pobjednik 79. Viške regate po ORC premjeru je brod All For One s kormilarom Karlom Kuretom iz splitskog Labuda.
Titula najbržeg broda regate ove je godine pripala Polet Furiosu također iz JK Labud.
Viška regata 2023. foto FB
Ove su godine po prvi puta pod nazivom Splitski Festival Jedrenja objedinjene najprestižnije i najpopularnije regate, koje u razdoblje od sredine rujna do sredine listopada organiziraju na području Splita i Dalmacije, uključujući Višku i Mrduju. Za iduću jesen organizatori najavljuju još bogatiji program za sve stanovnike i goste Splita i Visa, kao i sudionike ovih regata.
Iz Boke Kotorske na regati su učestvovali jedriličar J.K. “Lahor” Nikša Truš i Zvjezdan Šantić sa jedrilicom Chita.
I Dubrovnik je shvatio kako od iznajmljivanja apartmana korist imaju samo vlasnici, a teret nosi čitava zajednica. Ali i najava gradonačelnika je tek prazna priča jer alternativa se ne nudi.
Zadnje dane babljeg ljeta u Dubrovniku je dočekao nemali broj turista riješenih da maksimalno iskoriste produženu sezonu kupanja u moru. Oni vjerojatno nisu čuli za nedavnu izjavu tamošnjeg gradonačelnika Mata Frankovića da njegova vlast namjerava smanjiti broj apartmana za trećinu. Misli se pritom na smještaj u pojedinačnim stanovima i kućama, kod manjih iznajmljivača koji u tom gradu posjeduju otprilike jednu trećinu ukupnog smještaja. Razlog same takve intencije jest kritičan turistički pritisak na dubrovačku komunalnu i prometnu infrastrukturu, lokalnu društvenu zajednicu i ekosustav.
Rijeke turista sustavno uništavaju upravo ono čemu su se došli diviti: urbanu cjelinu i kulturu gradova. Instrumenata za obuzdavanje te najezde ima – ali to se u Hrvatskoj očito ne želi.Foto: Grgo Jelavic/Pixsell/picture alliance
Što može, to neće
S druge strane, Franković se nije sam dosjetio gradske potrebe za rasterećenjem, jer su na to već duži niz godina upozoravali razni drugi politički i civilno-aktivistički subjekti. Štoviše, gradonačelnikova stranka HDZ na razini države nije učinila ništa – kao ni druge partije koje su vodile Vladu RH – da fiskalnim mjerama utječe na nekontrolirano bujanje apartmanske ponude u čitavoj zemlji. Naprotiv, apartmanizacija je faktično poticana tek simboličkim oporezivanjem te vrste turističke djelatnosti, a tako će i ostati do daljnjeg, po svemu sudeći. Ostaje pitanje postoji li uopće mogućnost za redukciju smještaja o kojoj govori Franković, ili bi se dubrovačka vlast morala okrenuti nekim drugim, realnijim metodama upravljanja tim sektorom?
„Gradonačelnikovu izjavu vidim kao sad već uhodani obrazac po kojem on javno istupa“, rekao nam je o tome Enes Ćerimagić, pravnik organizacije Zelena akcija. On tako uočava da Mato Franković najprije reagira na već postojeće opće mjesto, kao što je primjer bio i s planiranom apartmanizacijom brda Srđ iznad Dubrovnika. Franković je godinama podržavao projekt i okrenuo mu leđa kad je postalo jasno da investitor gubi pravnu bitku s aktivističkim oponentima.
„A u drugom koraku“, inzistira Ćerimagić, „on fingira radikalnost stava, pozirajući kao političar koji se ne libi sukoba, ali čini sve da sukob izbjegne.“
I sam Dubrovčanin, naš sugovornik bio je dijelom građanske inicijative za obranu Srđa od profiterskog udara. Ističe da je gradonačelnik u novije doba zaoštrio retoriku, ali nije potom učinio ništa da trajno eliminira taj problem. Tako je, po njegovu mišljenju, i s primjerom turizma: „On fingira sukob s privatnim iznajmljivačima, nastojeći ostaviti dojam hrabrog političara spremnog na nepopularne poteze, a zna da do sukoba neće doći jer – nema ovlasti donijeti odluku koju najavljuje. Ali, nada se da će ostati sjećanje na ‘hrabrost i beskompromisnost’ tzv. ‘čeličnog Mata’. S druge strane, ima ovlasti povisiti paušalni porez za iznajmljivače, ali to odbija učiniti.“
Ovdje treba napomenuti da je nadimak „čelični Mato“ zacijelo izum gradonačelnikove PR-službe te je svojedobno forsiran u manjem dijelu lokalnih medija. „A što se tiče turističkog pritiska“, nastavlja Ćerimagić, „jedan od njegovih značajnih uzroka je liberalizacija sektora uslijed nemogućnosti da se ponude drugi modeli stvaranja vrijednosti pa čak i unutar turističke ponude. Na lokalnoj razini, na kojoj bi Franković mogao intervenirati, tu je cijeli niz mjera: od donošenja plana upravljanja, širenja tzv. buffer-zone, već spomenutog većeg oporezovanja kapitala u kombinaciji s poticanjem lokalne privrede poput primjerice energetskog i poljoprivrednog zadrugarstva, javnih radova s ciljem prilagodbe na klimatske promjene, itd.“
Dubrovnik foto Boka News
„Sve to imalo bi funkciju omogućavanja većeg i lakšeg stvaranja vrijednosti u djelatnostima koje nisu puko iznajmljivanje. Međutim, za to je potrebno odmaknuti se od teze koju podjednako zagovaraju i Franković i njegov prethodnik Andro Vlahušić, a to je da je upravljanje gradom prije svega operativni posao. Izbori su borba za viziju razvoja, a ne natječaj za posao“, zaključio je ovaj pravnik Zelene akcije. S takvom negativnom ocjenom načelno se slaže i njegova sugrađanka Ana Žuvela, istraživačica kulturnih politika i praksi kulturnog razvoja te upravljanja na zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Najavu o ograničenju broja apartmana ona tumači kao nastavak populističke politike lokalne administracije koja se odlikuje nasumičnim i kontradiktornim pristupima i procesima donošenja odluka. „Dok poruke gradonačelnika o svjesnosti negativnih odlika apartmanizacije medijski bujaju, istovremeno se lokalne politike o upravljanju prostorom, upravljanju imovinom, kulturom itd., skoro isključivo rukovode – nemuštim – varijacijama menadžerske, odnosno korporativne logike i kratkovidnim usmjerenjima koji potiču i podržavaju brisanje urbanih kvaliteta grada u korist njegove potpune transformacije u ljetovalište, ili popularno rečeno, destinaciju“, rekla nam je Žuvela.
„Izostaje preuzimanje odgovornosti“, dodala je ova analitičarka s IRMO-a, „za napravljenu štetu u degradiranju Dubrovnika u mjesto koje grca pod pokušajima servisiranja lokalnih, nacionalnih i međunarodnih protoka kapitala zbog čega nepovratno gubi urbani identitet, javni integritet te društveno-kulturološku prepoznatljivost.“ Ona ujedno drži kako bi pokušaj ograničavanja apartmanizacije bio dobrodošao kad bi bio analitički informiran i utemeljen u iskrenim namjerama rehabilitacije Dubrovnika. Osim toga, ona ističe da je to ograničavanje zaista prijeko potrebno – da ne bi bilo zabune s odmjeravanjem prioriteta.
„Međutim, ne vidimo da se gradske javne politike usklađuju prema tom cilju, niti da se događaju promjene koje bi indicirale da postoji snažna politička volja i umješnost upravljanja kojom će se dosljedno provoditi deturistifikacija i društveno-ekološki odgovorna urbanizacija Dubrovnika“, riječi su Ane Žuvele. Ostaje tako vidjeti hoće li dubrovački gradonačelnik Mato Franković u predstojećem razdoblju poduzeti išta od onog što bi bilo i korisno i moguće u pogledu upravljanja turizmom, nasuprot onome što je gromko najavio, ali što posve izvjesno – nije izvedivo.
Video-prezentacijom sa hronološkim pregledom aktivnosti Udruženja paraplegičara Kotora, uz zabavni program i večeru u kafani Dojmi, članovi i članice ovoga Društva su, zajedno sa prijateljima, rodbinom i predstavnicima Opštine, obilježili svoj jubilej- 20 godina od osnivanja. Bila je to prilika da se sumiraju dosadašnji rezultati postignuti kroz razne projekte na planu poboljšanja položaja OSI, ostvarivanja njihovih ljudskih prava i prevazilaženja arhitektonskih i komunikacijskih barijera u lokalnoj i široj zajednici.
Pored brojnih zajedničkih izleta (Ulcinj, Grahovo, Trebinje, nedavno žičarom do Kuka, te busom do Cetinja), uobičajenih novogodišnjih proslava i okupljanja za Međunarodni dan OSI, kao i raspodjele humanitarne pomoći UNDP za vrijeme pandemije, od značajnijih aktivnosti izdvajamo rad na izradi Lokalnog plana akcija u oblasti invalidnosti 2008. godine, više edukativnih seminara za OSI u Herceg Novom, Trebinju, Baru, formiranje Koalicije invalidskih organizacija Kotora (2009.), projekat “Vodič kroz Kotor za OSI” (2012. i 2016. god.), otvaranje poslovnog prostora Udruženja 2013. godine. Posebno važno im je stavljanje u funkciju rampe u pothodniku Luke Kotor (2022.), te otvaranje Dnevnog centra ove godine u Rakitama, a kao najznačajniji za zdravlje članova/članica ističu projekat “Fizioterapeut u svakom domu” koji treba da se završi krajem ove godine. Prije par godina je isti projekat sproveden tako što su OSI odlazile na fizioterapiju u „zonu“, ali sada je situacija za njih mnogo povoljnija, jer fizioterapeut dolazi njima u kuću.
-Najvažnije je da su naši članovi/ce zadovoljni, a Udruženje paraplegičara drži do toga i zato smo podržani od svih lokalnih ustanova. Ove godine opština je kroz podršku našim projektima izdvojila oko sedam ipo hiljada eura. Fizioterapeut u svakome domu je velika pomoć onima koji se slabije kreću, koji su ili na štake ili su vezani za krevet, a mi na spisku ove godine imamo takvih 18 ljudi. Stručnjak za fizioterapiju, Emil Luković nam dolazi iz Doma starih „Grabovac“ Risan, svi su korisnici izuzetno zadovoljni njegovim učinkom, što se vidi iz upitnika koji svako od njih popunjava. Proces tretmana su prošle dvije grupe, u toku je rad sa trećom grupom, objasnio je za Boka News Miloš Todorović, predsjednik Udruženja paraplegičara. Ističe da ovo malo udruženje čini sve da poboljša status svojih 40 članova, ali time i turistima koji su u sličnoj situaciji. Mnogo toga su uradili što se tiče arhitektonske pristupačnosti u kontakt- zoni grada. Na inicijativu Udruženja se stanje dosta popravilo, jer su stalno kontaktirali Luku, Dom zdravlja, Centar za socijalni rad…, gdje god imaju potrebu da pošalju dopis u vezi potreba članova (i šire), oni to i urade. Najveću zaslugu u tome, naglašava Todorović, ima Zoran Radimir, predsjednik Skupštine Društva.
Sa proslave u kafani Dojmi
Cijeneći doprinos informatičara Dubravka Stamatovića u obuci članova Udruženja za rad na računarima, vrednujući plemenite gestove dobročinstva brodovlasnika Steva Dabinovića i doktora Ivana Ilića, kao i svesrdnu podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti i njegove sekretarke Tatjane Kriještorac, zahvalnice im je uručio Zoran Radimir, predsjednik Skupštine Udruženja.
-Inicijativa za osnivanje potekla je od pokojnog Zorana Rajkovića, tadašnjeg predsjednika Saveza Udruženja paraplegičara Crne Gore. U to vrijeme postojalo je udruženje u Podgorici, te su tada počela osnivanja Udruženja po opštinama, da bi taj broj porastao na 14. Uz pomoć kolega iz Podgorice i Budve, koji su već imali udruženja i mi smo formirali osnivački odbor, potsjetio je Radimir u svom osvrtu na protekle dvije decenije rada Udruženja.
Povodom ovog jubileja slikar Veljko Vulović, poklonio je svoj rad matičnom Udruženju. Prisutni su uživali uz pitku pjesmu Lakija Vujičića i smijali se šaljivim dosjetkama stend-ap komičara Dragana Buzdovana.
Sa proslave u kafani Dojmi
Uskraćeni za kupanje u moru i kulturni život
Kao loše sprovedene projekte možemo navesti neispravni lift kod Crkve Sv. Pavla, postavljanje rampe za more (2013.) i nove mehaničke ruke i kabine za potrebe OSI, što nikada nije zaživjelo među članstvom. Malo članova koristi termin za bazen (nedjeljom od 11-12.30 sati), s obzirom da su za opsluživanje jedne osobe sa invaliditetom, za njeno bezbjedno ukrcavanje u korpu i spuštanje u vodu, potrebne tri osobe i jedan spasilac. Već niz godina se govori i o potrebi izgradnje prilaznih rampi kroz Kulturni centar „Nikola Đurković“ i lifta za OSI za ulazak u veliku salu. Stalna „boljka“ što se tiče kotorske opštine je i parkiranje pojedinih vlasnika automobila na parking-mjesta rezervisana za OSI.
Dvije osobe ubijene su iz vatrenog oružja u belgijskom glavnom gradu Briselu u ponedjeljak navečer, javljaju strani mediji.
Kako prenose mediji, počinitelj je nedaleko od Place Sainctelette navodno sišao s motora i otvorio vatru iz automatskog oružja usmrtivši dvije osobe za koje se navodi kako su bile u dresovima švedske reprezentacije.
Švedska nogometna reprezentacija večeras igra protiv Belgije kvalifikacijsku utakmicu za Euro 2024.
Zna se da su dvije ubijene osobe Šveđani. Prvo poluvrijeme je završeno, a čini se da se utakmica neće nastaviti. Navodni počinitelj je to učinio automatskom puškom. Policija potvrđuje da su najmanje dvije osobe ubijene, a taj dio grada je blokiran.
Prekinuta utakmica Belgija – Švedska zbog sigurnosnih razloga
Utakmica F skupine kvalifikacija za EURO 2024. između nogometnih reprezentacija Belgije i Švedske prekinuta je na poluvremenu nakon što je u Bruxellesu ubijeno dvoje Šveđana.
Obje momčadi su postale svjesne situacije u poluvremenu, dok je predsjednik Švedskog nogometnog saveza bio evakuiran. Šveđani su odbili nastaviti utakmicu, što su “Crveni vragovi” prihvatili.
U trenutku prekida rezultat je bio 1-1. Gosti su poveli u 15. minuti golom Viktora Gyokeresa, a izjednačio je Romelu Lukaku iz jedanaesterca u 31. minuti.
Navijači na stadionu kao i novinari trenutno su zatvoreni unutar ograđenog prostora zbog sigurnosnih razloga.
Pucnjava se dogodila oko 19 sati u četvrti Molenbeek. Kako prenose mediji, počinitelj je navodno sišao s motora i otvorio vatru iz automatskog oružja usmrtivši dvije osobe za koje se navodi kako su bile u dresovima švedske reprezentacije.
🚨 Belgium-Sweden game has been suspended as players are now refusing to emerge for the second half.
This happens after two Swedish football fans were shot dead in Brussels ahead of tonight’s game.
Predsstavnici Turističke organizacije Tivat prisustvovali su Game Changer konferenciji u Zagrebu. Svojim jedinstvenim konceptom Game Changer ima za cilj da destinaciju postavi na evropsku kartu digitalnih destinacija.
U zagrebačkom Z Centru, 12. oktobra održana je druga po redu Game Changer konferencija sa više od 100 govornika. Game Changer pokazao je velike mogućnosti povezivanja Game industrije i WEB3, sa poljima e- trgovine, kibernetičke sigurnosti, vještačke inteligencije i marketinga.
Na konferenciji je 1.100 posjetilaca imalo priliku dobiti najnovije informacije o trendovima, ali i inspiraciju za oblikovanje i usmjeravanje sopstvene karijere.
Game Changer konferencija u Zagrebu
Ovogodišnje izdanje konferencije karakterišu tri riječi: primjenjivo, novo i korisno, a veliki broj panelista podijelili su svoja bogata znanja i iskustva. Posjetioci su imali priliku uživati u govorima Davora Bruketa, Sandra Mura, Roberta Barcellana, Mislava Combaja, Stipe Plejića, Aleksandra Gavrilovića, a na konferenciji su pozicije govornika zauzele i uspješne žene među kojima su Hajdi Ćenan, Ida Pandur, Ivanka Mabić Gagić, Dr Vanja Ljevar, Marijana Šarolić i mnoge druge.
Turistička organizacija Tivat je prisustvovala konferenciji kako bi se upoznala sa konceptom Game Changer konferencije i na primjerima dobre prakse naredne godine realizovala nešto slično i u Tivtu.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u četvrtak 19. oktobra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju promociju drugog toma trilogije Herbarijum ̶ Šjor Ante, koji potpisuje Liberto Slovinić, odnosno poznati crnogorski umjetnik Slobodan Bobo Slovinić.
Djelo je nastalo na osnovu stvarnih ličnosti, događanja i kreativne fikcije, a bavi se uglednom starom primorskom porodicom, tokom nekoliko generacija.
”Dvojica porodičnih predaka Juraj i Ivan su prije više od dva stoljeća doplovili gaetom na jedra iz Postire, sa otoka Brača u malo primorsko mjesto Budvu, koju su prema legendi, osnovala antička božanstva prije nove ere. Moždanik knjige je školski herbarijum, koji je formirao sveštenik Don Đuro u mladosti, stariji brat glavnog protagoniste romana, a koji posjeduje istorijske, kulturne i osobito estetske vrijednosti. Glavna ličnost knjige je ugledni profesor i novinar Šjor Ante, o kome na osnovu dokumenata, fotografija, pripovijesti i saznanja, svjedoči njegov unuk Saša, inženjer informatike, savremenik Novog doba”, ističe se u opisu.
Iako je crnogorskoj, ali i evropskoj stručnoj javnosti i ljubiteljima umjetnosti poznat kao arhitekta i likovni stvaralac, Slovinić je i publicista, a prošle godine je objavio prvi tom ove trilogije “Herbarijum 1899 – Don Đuro”.
Ranije je kazao da je dugo nosio u sebi želju i ideju da o svom ocu šjor Antu (1900-1970), profesoru, novinaru, sekretaru Matice iseljenika i prvom šefu protokola države Crne Gore, sačini jednu brošuru kao zahvalnost precima, a na podsjećanje potomcima, posebno djeci, unucima i praunucima
”Sačinio sam jednu faktografsku, suvu brošuru o ocu šjor Antu. Međutim, kada sam sasvim slučajno, došao u posjed školskog herbarijuma iz 19. vijeka, moga strica don Juraja, koji je on sačinio kao učenik sa 12 godina, otvorili su mi se sasvim novi horizonti. Herbarijum moga strica, iz 1899. godine opčinio me je ljepotom, arhaičnošću, dokumentarnošću i istorijskom vrijednošću. To je autentični dokument iz tog vremena, dokument moga srodnika, koji sobom nosi pregršt izuzetnih poticajnih asocijacija. Herbarijum me je inspirisao da konačno pređem u sferu pisanja i literature. Otpočeo sam realizaciju sopstvenog projekta: Porodične trilogije”, rekao je Slovinić tada.
U pripremi je i treći tom koji će biti nazvan “Pitore Liberto”.
Slovinić
Liberto Bobo SLOVINIĆ rođen je (1943) u Budvi. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao je (1961) u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici. Diplomirao je (1966) na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, na odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi profesora Đorđa Krekića. Prvi put se predstavio (1961) na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Za vrijeme studija izlaže sa prijateljima u kafani “?” u Beogradu. Prvu samostalnu izložbu priredio je (1965) u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu.
Prvo priznanje, Zlatnu plaketu za slikarstvo, dobio je (1969) na izložbi u kafani “?” u Beogradu. Dobitnik je mnogih drugih nagrada i priznanja, među kojima: Nagrada oslobođenja Titograda za slikarstvo (1977); Prva nagrada Zimskog salona, Herceg Novi (1980); Nagrada za slikarstvo grada Breseja, Francuska (1983); Nagrada Fonda Moša Pijade, na XVIII Likovnom salonu 13. novembar, Cetinje (1984); Prva nagrada salona 13. novembar, Cetinje (1987); Počasna nagrada za slikarstvo, Saveza francuskih umjetnika, Pariz (1988); Nagrada za slikarstvo Le Franc Bourgeois, Bresej (1989); Novembarska nagrada za slikarstvo, Budva (1990); Trinaestojulska nagrada Crne Gore (1990); Plaketa Beli anđeo za slikarstvo, Prijepolje (1995). Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za grafički dizajn, spomenike i likovne kreacije.
Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. Izabran (1978) za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU. Postao (1983) član “Maison des Artistes” u Parizu. Jedan je od osnivača i član Crnogorske panevropske unije. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Kreirao je preko 400 projekata unutrašnjeg uređenja prostora i brojne druge projekte, od kojih je većina realizovana. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.
Autor je knjiga: Pariski zapisi (Putopis) (1996); Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore (Izbor iz zbirke i likovno-kritički pregled) (2010); Ars Libris (Likovna kritika) (2013). Pariske Reminiscence (Putopis) (2020); Herbarijum ‐ Don Đuro (Prvi tom trilogije) (2021) ; Herbarijum ‐ Šjor Ante (Drugi tom trilogije) (2023). Povodom (60) godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju, priređena je 2017. retrospektivna izložba i objavljena monografija. Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom. Živi i stvara u Podgorici i Budvi.
