Uoči očekivane kopnene invazije izraelska vojska gomila tenkove u blizini pojasa Gaze. Izraelci su pozvali civile grada Gaze, više od milijun ljudi, da se presele na jug. Istodobno je Hamas pozvao Palestince da ne napuštaju svoje domove u Gazi te da se suprotstave izraelskim snagama.
Produžen rok za pokretanje kopnene ofenzive
23:01
Izraelske snage večeras su produžile rok za pokretanje kopnene ofenzive za barem još šest sati.
– Pozitivno su odgovorili na molbe čelništva Palestinske samouprave koje je kazalo da se njihova tamošnja najveća bolnica ne može evakuirati u roku, odnosno do nešto iza pola noći. Zatražili su produljenje toga roka, stoga je on pomaknut do oko 6.30 ujutro po lokalnom vremenu, izvjestio je novinar HRT-a Petar Vlahov.
Premijer Benjamin Netanyahu, kaže Vlahov, u svom obraćanju večeras je rekao da izraelske snage provode i čišćenje i vraćaju pod suverenitet dio teritorija uz pojas Gazu, ali da im je cilj prije svega pronaći i osloboditi taoce te pronaći i one koji su počinili napad prije sedam dana.
SAD je potvrdio da je uz granicu s Izraelom stiglo 2.000 američkih marinaca kao potpora.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz mngoih žanrova: popularne književnosti, bokeljologije, istorije, globalizma, psihologije, mitologije i knjiga za djecu.
Književni klub knjigomrzaca sjajna je komedija autorke Grečen Entoni. Čim je ostala bez Eliota, harizmatičnog suvlasnika knjižare Iznad duge, bezdušna poslovna partnerka Irma odlučuje da ušuškau knjižaru proda građevinskim investitorima. Međutim, ta odluka užasnula je njene kćeri kao i Toma, Eliotovog parntera. Oni će se udružiti da sačuvaju knjižaru po svaku cijenu pa će moraju da se služe i ogovaranjima, stinim sabotažama, kao i zabijanjem noseva u tuđe poslove. Prepun humora, porodičnih spletki i stvarnh preporuka za čitanje ova knjiga je idealno rješenje za dobro raspoloženje. Izdavač je Laguna.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Knez Mihailo knjiga je koja je nastala kao plod uspomena Mihailovog nekadašnjeg sekretara Milana Đ. Milićevića. Njegova namjera nije bila da stavlja akcenat na dinastiju Obrenoviće, već da se osvijetli slika ovog rijetkog Srbina. Bilješke iz knjige nastale su tako što se Milićević prisjećao mnogih Mihajlovih razgovora sa raznim ličnostima,. Poslije smrti kneza Miloša, njegovi susreti sa Mihailom su postajali sve češći, pa se i sam sa njim počeo upuštati u razgovore na mnoge teme. Ti razgovori su očigledno bili na obostrano zadovoljstvo jer je vrlo brzo Milićević postavljen za sekretara keneževe kancelarije. Izdval je Talija.
Novi svetski poredak djelo je Šon Stouna, skeptika po pitanju globalizacije. Svojim dokumentarnim filmovima, javnim nastupima i ovom knjigom dao je doprinos borbi protiv nastanka svijeta u kojem bi kontrola zamijenila suverenitet i lične slobode. Rasvetljavanje veze između univerziteta, vlade i krupnog biznisa nam omogućava da shvatimo pravi cilj stvaranja takozvane svjetske vlade koja bi umjesto nacionalnih država upravljala međunarodnim pravom i finansijskim tokovima stvarajući Novi svjetski poredak kao sredstvu oživljavanje imperije ujedinjene Amerike i Velike Britanije. Izdavač je Hoplit.
Karakter Samuila Smajlsa knjiga je čija tajna uspjeha kod čitalaca ne leži samo u činjenici daje nastala iz pera jednog od najboljih pisaca moderne Engleske, nego i u zbirci dragocjenih slika i primjera, pozajmljenih iz istorije cijelog svijeta. Izdavač je Talija.
Rečnik slovenske mitologije knjiga je Tamare Lujak. Vrijeme nastanka slovenskih mitova nam je nepoznato. Veze koje vladaju između slovenskih bogova nisu pouzdane, a ne možemo se potpuno osloniti ni na izvore iz kojih crpimo znanja. Zato je ovaj Rečnik dat u vidu priča, predanja i legendi. Zasnovana na poznatim mitovima i narodnim vjerovanjima ova knjiga stvara podsticajnu mrežu satkanu od praiskonskih slika o onome što nas okružuje. U ovaj čarobni svijet svojim predivnim ilustracijama uvodi nas Marina Kicušić, pružajući nam ideju o prvobitnim likovnim predstavama. Izdavač je Laguna.
Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read inEnglish, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu za blagom. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Mediteranska komedija Živi i zdravi, reditelja i scenariste Ivana Marinovića, svjetsku premijeru imaće u okviru filmskog festivala u Talinu, koji će biti održan od 3. do 19. novembra, objavljeno je na sajtu festivala.
U filmu su vjenčanje, tradicija, običaj, ali i sukob novog i starog u prelijepom ambijentu primorja Crne Gore, prikazani kroz dinamičan i komplikovan odnos mlade koja odustaje od udaje i mladoženje koji je na insistiranje oca primoran na taj čin.
Selektor filmskog festivala u Talinu Edvinas Pukšta rekao je da je film Živi i zdravi dirljiva i eksplozivna crnogorska komedija.
“Ne govori samo o vjenčanju, već dočarava šarm tradicije koji se ironično miješa sa strogim društvenim pravilima, autentičnim lokalnim pjesmama i suludim običajima tokom porodičnih okupljanja”, rekao je Pukšta.
Iz Portonovog su saopštili da je Marinović vjerovatno jedini Crnogorac koji je sposoban da iz nesreće, sebičnosti, zavisti, bolesti, alkoholizma i pokvarenosti izvuče nevjerovatnu i “urnebesnu” priču.
Navodi se da je Marinovićeva debitantska komedija “Igla ispod praga” bila na više od 50 festivala i uspostavila balkanski standard za komediju.
“Ovo je vješto napisana drama, koja je okupila impresivan broj talentovanih i nagrađivanih filmskih zvijezda, koja donosi vesele obrte, čudnovate i apsurdne šale, neprikladne situacije, kao i igru lažnih osmijeha“, kaže se u saopštenju.
Marinović je rekao da mu je drago što će film Živi i zdravi imati premijeru na prestižnom filmskom festival u Talinu.
Živi i zdravi – film Ivana Marinovića
“Publika će imati priliku da se susretne ne samo sa mentalitetom našeg podneblja, već i sa filmom koji je punokrvna komedija, kakva može da nikne samo u ovom dijelu Evrope”, rekao je Marinović.
On je kazao da se trudio da, osim humora koji proizilazi iz mentaliteta i običaja crnogorskog kraja, ponudi i uvid u ideološki jaz unutar porodice, kao i u neke od suštinskih problema svoje generacije.
“Vjerujem da ovaj film ima univerzalni karakter u kome se svi mogu prepoznati“, kazao je Marinović.
Glumačku ekipu filma čine Mirjana Joković, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Momčilo Pićurić, Goran Slavić, Dejan Đonović, Dragana Dabović i drugi.
Film je sniman u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica i Portonovom.
Navodi se da je film Živi i zdravi većinski crnogorski, ali je u pitanju ko-podukcija sa još pet država.
“Partneri su Adriatic Western iz Crne Gore, Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Severene Makedonije i Spok Film iz Slovenije”, kaže se u saopštenju.
Živi i zdravi – film Ivana Marinovića
Dodaje se da su film podržali Filmski centar Crne Gore, Radio Televizija Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Severne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.
U saopštenju se ističe da je film Živi i zdravi već u toku faze razvoja projekta osvojio dvije nagrade: Krzysztof Kieslowski za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala.
Festival Black Nights Talin je festival A kategorije, a poznat je i kao najveći filmski market na sjeveru Evrope.
Premijera filma se očekuje početkom naredne godine.
Napad na francusku školu Foto: Pascal Rossignol / Reuters
U napadu nožem u školi u gradu Arrasu na sjeveru Francuske ubijen je nastavnik, a istraga je predana uredu tužitelja za borbu protiv terorizma.
Vlasti departmana Pas-de-Calais priopćile su da je napadač, koji je također ranio drugog učitelja i školskog zaštitara, uhićen.
– Osumnjičenik je Čečen rođen u Rusiji i bivši je učenik srednje škole Gambetta u kojoj se napad dogodio, rekao je policijski izvor.
– Bio je na popisu osoba koje su poznate kao potencijalni sigurnosni rizik u vezi s radikalnim islamizmom, dodao je.
Policija nije mogla potvrditi napise lokalnih medija da je uzvikivao “Alahu Akbar”. BFM TV javlja da ima oko 20 godina.
BFM također navodi da je ubijeni nastavnik predavao francuski jezik, dok je ozlijeđen profesor tjelesne kulture.
Učenici su bili zatvoreni u svojim učionicama, dodaje se.
Predsjednik Emmanuel Macron krenuo je u Arras, priopćio je njegov ured.
U televizijskom obraćanju naciji u četvrtak Macron je pozvao Francuze da ostanu ujedinjeni i suzdrže se od prebacivanja sukoba Izraela i Hamasa u zemlju.
– Ništa do sada ne upućuje na to da je ovaj napad povezan s događajima u Izraelu i pojasu Gaze, rekao je Reutersu drugi policijski izvor.
Francusko tužiteljstvo za borbu protiv terorizma priopćilo je da otvara istragu o napadu. Uhićen je i brat osumnjičenog napadača.
Novine La Voix du Nord pišu da su učenici u svim školama u Arrasu, gradu u deindustrijaliziranom, etnički raznolikom sjevernom dijelu Francuske, zadržani u učionicama zbog sigurnosti.
Francuska je bila na meti niza islamističkih napada proteklih godina, a najteži je bio istovremeni napad naoružanih napadača i bombaša samoubojica na klubove i kafiće u Parizu u studenome 2015.
Čečenski tinejdžer odrubio je 2020. glavu učitelju Samuelu Patyju jer se koristio karikaturama proroka Muhameda tijekom sata o slobodi izražavanja.
Izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana (PUP), krovnog strateškog plana razvoja grada, kako tvrdi arh. Ranko Kovačević, savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog i rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a nadomjestiće nedostajućih 50 detaljnih urbanističkih planova.
Kovačević, koji je ujedno i član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, smatra da bi Vlada mogla usvojiti plan do 1. januara 2024. godine, a građani bi već dogodine mogli da ispunjavaju potrebe za gradnjom i planiranjem svog prostora. U fokusu izmjena i dopuna PUP-a vodilo se računa o potrebama mladih ljudi.
– Moramo gledati interese mladih koji odlaze iz grada, a da bi se zadržali treba da se bave nekom djelatnošću i da se svojim stanovanjem vežu za ovaj grad. Neophodno je bilo da napravimo nešto za svoj grad da bi ljudi mogli da privređuju – kaže Kovačević dodajući da je predviđeno da se u postojećem urbanom ambijentu pronađu lokacije za stambenu izgradnju.
– Naš stav u teoriji “kompakt siti” je da se stambenom izgradnjom ne zauzimaju nove teritorije, nego da se ostane u postojećem urbanom tkivu ili u seoskom području. Fokus je da se tamo gdje postoje određena naselja i grupacije može pridružiti određenoj mreži energetike, vodovoda, kanalizacije i slično – pojasnio je Kovačević dodajući da je cilj izmjena da se ne osvajaju nova područja prostora i uništavaju prirodni resursi, već da se postojeće proširi. Smatra da je Sutorina jedna od takvih lokacija.
– Primjer je Sutorina, a ne Sutorinsko polje, jer ono nikada i nije bilo naseljeno. Vlažnije je, ima oštriju klimu. Na istočnoj strani Sutorinskog polja, imamo brdo, Čenića glava, tri brijega, koji su osunčani. I tu bi trebalo da idemo na otvaranje mogućnosti izgradnje i dalje, obodom Poda, dijelom Kuta, zaleđem Đenovića, Baošića, rivijere. Ono što je već osvojeno kao gradsko tkivo, samo da se dijelom proširi – ukazuje Kovačević. Ipak, upozorava da predloženim rješenjima svima treba dati jednaku šansu za izgradnju.
– Ne možemo u jednom dijelu grada, u nekom seoskom području, nekome odobriti tri parcele, jer ovo nije plan koji gleda pojedinačne slučajeve, da ne bi bili neki privilegovani, a neki čekali sljedeći plan – istakao je Kovačević. Suština je da se donošenjem Izmjena i dopuna PUP-a nadomjesti i nedostatak 50 detaljnih urbanističkih planova na polovini teritorije opštine gdje zbog nepostojanja planskih dokumenata nije moguće graditi.
– Prostorni plan kao krovni dokument morao bi da pruži uputstva i za različita područja, kao što u jednom detaljnom planu znate o kakvom se području radi, kakav mu je karakter, kakva mu je izgrađenosti, namjena i date mu uslove za izgradnju, veličinu objekata, spratnost, a to je teško za cijelu Opštinu – kazao je Kovačević.
Na izmjene PUP-a 600 primjedbi
– Primili smo oko 600 primjedbi na PUP, među kojima i nekoliko primjedbi ispred mjesnih zajednica, crkvenih opština i sve smo pogledali i tu ćemo da damo pozitivnu ocjenu. Bilo je primjedbi na nacrt plana, preduzeća i Inženjerske komore, arhitekata, gdje su nažalost kolege koje su trebale da daju doprinos postavile kočnicu. Neki od dijelova plana su izazvali sumnje i neko je vidio određene oznake za pokrivenost, izgrađenost, a zapravo sve kuda je predviđena izgradnja ima kapacitete koji već postoje u gradu. To je izazvalo zabunu, a sigurno da predviđena izgradnja ni u najmanjem gledanju ne može da omogući pretjeranu izgradnju, drugu Budvu ili slično – objasnio je Kovačević.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović obišao u četvrtak je sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem i direktoricom Tamarom Radonjić radove na JU Osnovna škola “Njegoš” Kotor, na kojoj se vrši sanacija i adaptacija u okviru projekta “Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori”, koji Ministarstvo kapitalnih investicija sprovodi sa KFW bankom ( razvojna nemačka banka), a čiji su najveći korisnici školski objekti. Ovim projektima je u prethodnom periodu rekonstruisano preko 30 školskih objekata.
Radovi na školi ”Njegoš” se izvode u okviru istog ugovora sa objektima Srednje stručne škole u Nikšicu i Gimnazije u Tuzima. Ukupna vrijednost radova na ova tri objekta je 7 miliona eura.
Ministar je sa predsjednikom opštine Kotor Vladimirom Jokićem i direktoricom škole Tamarom Radonjić, obišao dio zgrade škole koji je od 2. oktobra spreman i koristi se za realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa. U školi funkcioniše 16 učionica, toaleti u prizemlju i na spratu i jedna prostorija za administraciju.
Foto Vlada CG
Kroz projekat energetske efikasnosti, na JU OŠ “Njegoš” saniran je krov i urađena termoizolacija, u toku je izrada termoizolacije na fasadi, zamijenjena je stolarija, zamijenjene su elektro instalacije, postavljena nova rasvjeta, instalirano je ozvučenje.
Početkom novembra očekuje se instalacija nove termo pumpe dok su svi radijatori i cijevi za grijanje već zamijenjeni.
Kako je predviđeno projektom, sanacija i adaptacija škole biće završeni do kraja godine.”
Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera je ove godine ostvarila najbolje rezultate u posljednjih 20 godina, saopštio je predsjednik Odbora direktora, Mijomir Pejović, i poručio da kompaniju ne treba privatizovati.
“Po mom dubokom uvjerenju, Budvanska rivijera ne treba da se privatizuje. Podaci koje imamo za ovu godinu pokazuju da se može uspješno i kvaliteno raditi i kada je jedan subjekt u većinskom državnom vlasništvu”, rekao je Pejović u emisiji Link na Radiju Crne Gore.
U Budvanskoj rivijeri radi preko 400 zaposlenih, a ljeti, sa sezoncima, taj broj dođe do skoro hiljadu.
“To dovoljno govori da je odgovornost, stručnost i potencijal kadra koji ima Budvanska rivijera, na onom nivou koji je za prilike i potrebe crnogorskog turizma više nego dovoljan, a to pokazuju i rezultati”, kazao je Pejović, prenosi RTCG.
Ako je neko i razmišljao u tom pravcu, Pejović vjeruje da se nakon ovogodišnjih pokazatelja o tome više neće razmišljati.
“Privatni kapital će uvijek htjeti da dođe do onoga što je srce Budvanske rivijere, a to je Slovenska plaža. Ali, naši planovi i interesi nijesu u skladu sa planovima privatnih investitora”, poručio je Pejović.
On je saopštio da je ova godina bila najbolja za tu hotelsku grupu u posljednjih 20 godina i da brojni pokazatelji nakon devet mjeseci ukazuju na to.
“Prema nekim našim i procjenama finansijskog sektora, očekujemo da ovu godinu završimo sa oko tri miliona EUR profita”, precizirao je Pejović.
On je napravio i poređenje sa prethodnim godinama. Profit je 2005. godine, kada je u sastavu Budvanske rivijere bio i Sveti Stefan, bio 75 hiljada EUR, a 2012. je iznosio 246 hiljada EUR i u poređenju sa rezutatima za ovu godinu je daleko ispod.
Pejović je istakao zadovoljstvo i brojem ostvarenih noćenja.
Govoreći o situaciji sa ostrvom Sveti Stefan, Pejović je kazao da je to tragičan kontinuitet pogrešne politike koja se vodila u tom dijelu, a traje 20 godina.
“Na kraju se to okončalo tužbom i procesom koji se vodi pred međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu. Prema informacijama koje imam, ove jeseni treba da počne nastavak tog procesa. Sugerisano nam je da ne opterećujemo sudski proces eventualnim izjavama i onim što bi eventualno moglo da ugrozi poziciju i Budvanske rivijere i Crne Gore u tom procesu, pa bih se suzdržao od davanja ocjena”, objasnio je Pejović.
On je kazao da su odavno ispunjeni uslovi za raskid ugovora, ali da zbog procesa u Londonu sve stoji u mjestu, a ono što Sveti Stefan treba da bude nije.
“Podatak da je Sveti Stefan uz Dubrovnik bio simbol jugoslovenskog turizma više decenija i u odnosu gdje je danas, dovoljno govori da politika koja je vođena u prošlosti nije bila dobra”, kazao je Pejović.
On je najavio i rekonstrukciju hotela Mogren i podizanje standarda kategorisanih soba na Slovenskoj plaži sa tri na četiri zvjezdice i za preostala četiri bloka.
Priveli smo kraju i izbor za septembarski Ulov mjeseca, u nagradnoj igri koju godinama realizuje kompanija Una iz Tivata. Ovaj mjesec je protekao u znaku podvodnog ribolova, saopšteno je iz ove kompanije.
Nagrađeni su sljedeći učesnici:
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio Marko Tomašević sa ulovljenim gofom od 42,5kg.
Marko je gofa ulovio tehnikom podvodnog ribolova “na čeku” na dubini od 6 metara.
Ulov je ostvaren u akvatorijum Ulcinj.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Filip Radošević sa krnjom teškom 15,3kg.
SEPTEMBAR drugo mjesto Filip Radosevic kernja15.3kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Sergej Orahovac sa oradom od 4,65kg.
SEPTEMBAR trece mjesto SergejOrahovac orada4.65kg
Takođe podvodnom puškom , tehnikom na čeku, na dubini od 7 metara.
Portal Boka News danas slavi devet godina postojanja i zahvaljujući vama, u potpunosti je opravdao svrhu svoga postojanja.
Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada, donositi sve vijesti i događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.
Boka Kotorska i Mediteran sa svim svojim osobenostima i dalje su u fokusu našeg interesovanja…
Nakon 10 godina od početka projekta, građevinska dozvola za izgradnju luke u Krilu Jesenicama, trebala bi biti izdana tokom ove sedmice, prenosiRadio Hrt.
Riječ je o rješavanju gorućeg problema vlasnika flote mini turističkih brodova kapaciteta do 36 putnika, a na kojima se zapošljava oko tri hiljade mahom domicilnog stanovništva. O statusu ne samo obnove luke u Krilu, već i Bajnicama ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević kaže:
“Projektna dokumentacija je završena. Početkom petog mjeseca smo predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a odjel koji izdaje građevinsku dozvolu je tražio neke preinake u samom glavnom projektu. To smo u međuvremenu razriješili i očekujemo svaki dan dobivanje građevinske dozvole, a tijekom desetog mjeseca i raspisivanje natječaja. Riječ je o rekonstrukciji i sanaciji postojeće luke u Krilu Jesenice čija je vrijednost radova nešto veća od 10 milijuna eura, a početkom iduće godine ili čak već i krajem ove, očekujemo početak radova. To je prva faza izgradnje ove dvije luke.
Druga faza je izgradnja luke u Bajnicama koja bi trebala biti kapaciteta do 80 plovila dužih od 40 metara. Za taj dio luke u Bajnicama smo već izradili idejni project, a upravo je u tijeku izrada urbanističkog plana uređenja te luke. Očekujemo tijekom iduće godine, do sredine 2025., dobivanje dozvole za luku u Bajnicama.”