In Memoriam – Prof. dr Gracijela Čulić

0
In Memoriam – Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Gracijela Čulić – foto Boka News

U Kotoru je danas preminula prof. dr u penziji Gracijela Čulić, jedan od osnivača katedre za italijanski jezik Univerziteta Crne Gore. Prof. Čulić je svjedok i akter kulturnog i intelektualnog života našeg Grada, autorica brojnih naučnih radova i monografija.

Prof. dr Čulić je rođena u Kotoru, gdje je završila osnovnu školu, a zatim i Gimnaziju.

Diplomirala je 1960. godine francuski jezik i književnost i italijanski jezik, a njeno interesovanje za lingvistička istraživanja još tokom studija finalizirano je diplomskim radom pod naslovom: “Romanski elementi u govoru Kotora i Dobrote u arhivskim dokumentima i literaturi”.

Nakon diplomiranja jednu godinu je provela na studijskom boravku u Nancy-ju, kao stipendista Vlade Francuske, gdje stiče prestižnu diplomu Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrazovanja Francuske.

Svoje prvo zaposlenje prof. dr Gracijela Čulić imala je u Gimnaziji Kotor, gdje je predavala francuski, italijanski i latinski jezik.

Na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku magistrirala je 1982. godine na temu: “Antroponimija i toponimlija u objavljenim arhivskim dokumentima Boke Kotorske i Crnogorskog primorja”.

Radila je na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, a pored angažmana u nastavi predano je radila kao lektorka i tehnička urednica Zbornika ove visokoškolske ustanove.

Radeći zatim u Pomorskoj biblioteci pokrenula je bibliografski rad čiji je rezultat kvalitetna izdavačka produkcija Fakulteta za pomorstvo.

Doktorsku disertaciju pod naslovom “Antroponimija Boke Kotorske” uspješno je odbranila na Univerzitetu u Beogradu pod mentorstvom prof. dr  Radojice Jovićevića.

Napisala je knjigu “Ime-znak života”.

Radeći na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru i Filološkom fakultetu u Nikšiću, utemeljuje italijanistiku i postaje jedan od osnivača katedre za italijanski jezik Univerziteta Crne Gore.

Prof. dr Čulić je imala značajnu ulogu u nastanku Festivala pozorišta za djecu u Kotoru, a petnaestak godina je bila aktivna u Uređivačkom odboru Pomorskog muzeja u Kotoru.

Rješenjem Vlade Republike Crne Gore, oktobra 2003. godine, imenovana je za članicu Upravnog odbora Narodnog muzeja Crne Gore.

Prof. dr Gracijela Čulić je dobitnica najvišeg opštinskog priznanja Kotora “Nagrade 21. novembar”, kao i brojnih priznanja i nagrada za svoj profesionalni i društveni angažman. bila je jedan od osnivača Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Penzionerske dane prof. dr Gracijela Čulić provodila je u rodnom Kotoru, aktivno učestvujući u društvenom i kulturnom životu grada.

Saučešće povodom smrti prof. dr Gracijele Čulić se prima u gradskoj kapeli u Škaljarima, u subotu 11. maja od 10 do 15 sati, kada će se na gradskom groblju obaviti i sahrana.

Mještani Prčanja i Stoliva složni da ne dozvole investitorima dalje širenje na prostoru javne plaže-kupališta

0

Jednoglasnom odlukom na sastanku Odbora Mjesne zajednice, mještani Prčanja su uz podršku mještana Stoliva potvrdili svoj stav da vlasniku hotela “Hayat” na Markovom rtu ne dozvole dalje širenje na prostoru javne plaže-kupališta u tom pojasu.

Sastanak je održan nakon predloga koji je Željko Mišković, vlasnik hotela, uputio Milani Andrić, predsjednici Mjesne zajednice Prčanj.  Ona je o tome obavijestila Odbor MZ, te je potom održan sastanak kome su u “Domu slobode” prisustvovali svi zainteresovani građani/ke.

-Vlasnik hotela „Hayat“ se ponudio  da uredi plažu ispod kuće Augusta Pilastra  za potrebe mještana, da je naspe pijeskom, i ako treba, da postavi ležaljke, što sam ja odbila, ali sam o tome htjela da obavjestim i pitam i vas, kazala je Andrić.

Prisutni su izrazili odlučnost u zahtjevu da plaža 18C Markov rt  ostane porodično kupalište, kao što je i decenijama prije toga bilo, a koju je pomenuti vlasnik, uz odobrenje Morskog dobra, preimenovao u “hotelsko”. Novi Savjet Mjesne zajednice Prčanj je još prošle godine nadležnima poslao zahtjev i dokumentaciju  sa peticijom koju je potpisalo oko 600 građana da se sadašnja “hotelska plaža” vrati u status “javne porodičnog kupališta”. Više puta su se obraćali Morskom dobru, ali odgovor nisu dobili.

Sa sastanka u Domu kulture Prčanj

-Sad hoće da nam „zamažu oči“ ponudom da urede i ovu susjednu plažu (ispod kuće Augusta Pilastra), ali mi im to nećemo dozvoliti. Sumnjamo da imaju pretenzije da prisvoje i susjedne plaže, čulo se među mještanima. Kažu da su radnici Komunalnog prije nekoliko dana uređivali priobalni pojas i kosili travu, ali da nisu mogli da pristupe ovom dijelu plaže, jer su iznad nje bili parkirani automobili zaposlenih u „Hayatu“.

Pored ovoga, građani su izrazili nezadovoljstvo izgledom centra mjesta, naročito u dijelu bivše Gradske kafane, koja je sada pravo ruglo- zapuštena je i ne radi cijele zime i proljeća, ispred ulaza su nabacani prozirni plastični čamci puni smeća i ustajale vode, što urušava status Prčanja kao turističkog mjesta sa bogatim kulturnim naslijeđem.

Prčanj

Mještani su zabrinutiiI za javni prevoz, s obzirom na velike gužve koje su iz dana u dan sve nepodnošljivije, te pozivaju nadležne da uvedu lokalni brodski prevoz solarnim brodicama, koje su ranijih godina u nekoliko navrata uvođene u saobraćaj.

/M.D.P./

Proslavili 73. godišnjicu škole u Radanovićima

0

Učenici i nastavnici JU OŠ “Nikola Đurković” u Radanovićima u četvrtak 9. maja proslavili su 73. godišnjicu postojanja škole. Da ona i u tim godinama i dalje raste, dokazali smo mnogo čime, poručuju oni.

Direktorica škole Mare Pržica se na početku programa obratila gostima, nastavnicima i djeci, poručivši da je vrijeme da se okrenemo jedni drugima, da njegujemo prijateljstvo i prave vrijednosti, te da sve najvrijednije prenosimo djeci.

Dan škole Radanovići

Osvrnula se i na napretke u pogledu infrastrukturalnih unapređenja – dugoročno rješenje gorućeg problema ove ustanove – sanitarni čvor, kao i opremanje učionica savremenom tehnologijom, kako u matičnoj, tako i u PO Lastva Grbaljska. Na kraju obraćanja, pozvala je sve prisutne da uživaju u programu koji su za Dan škole pripremili učenici matične škole i područnog odjeljenja.

Svečanosti su prisustvovali predsjednica Skupštine Kotor, Maja Mršulja, članovi Školskog odbora, predstavnici mjesnih zajednica i Savjeta roditelja.

U neobičnom kontekstu sabrali smo razlike, spojili smo, naizgled, nespojivo, a kroz tu sinergiju različitosti vodilo nas je tri voditelja. Tri voditelja – tri žanra – tri krajnosti – tri kao simbol jedinstva, uvažavanja razlika i poštivanja. Upravo to obilje različitosti čini nas bogatijim i vrijednijim, a sam koncept programa svodio je na harmonično preplitanje tradicije, klasike i modernog.

Dan škole Radanovići

“Tradicija je nešto što svi treba da gajimo, prvo u sebi, a onda i u generacijama koje stasavaju. Da se takav sistem vrijednosti nadograđuje i bogati, dokaz je i naša škola koja decenijama unazad njeguje tradiciju i običaje Grblja – čuva od zaborava sve što su nam ostavili u nasledstvo oni koji su čistom jubavlju prema porodici, vaspitanju, slobodi i pravdi gradili svoje životne puteve. Pozabavili smo se i pitanjem kako mladi danas gledaju na tradiciju – smatraju li da je tradicija nešto staromodno ili nešto do čega treba držati. U skladu s poslovicom „Na mladima svijet ostaje“, pozvali smo mlade da obnove tradiciju, jer je tradicija skup najboljih trenutaka i najljepših vrijednosti koje su nam sačuvali naši preci.” Nastavak sijedi u slikama… Pjesmom “Ne rugaj se” završili smo današnji događaj i time dali jedan pečat cjelokupnom programu i nadovezali se na riječi naše direktorice da je “po svemu sudeći, najvažnije da jedni druge bezuslovno prihvatamo, pružamo pažnju, te da ljudski život nema cijenu”, poručuju iz škole.

Tivat – Međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”

0
Tivat – Međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”
Foto CG News

U okviru Festivala vjetra 2024, a u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor UCG i Jedriličarskog kluba Delfin, u Tivtu je održana druga međunarodna naučno-stručna konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”.

U ime strateškog partnera u organizaciji Festivala vjetra, Opštine Tivat, na otvorenju konferencije obratio se predsjednik Željko Komnenović koji je ukazao na značaj samog projekta, ali i ukupnog djelovanja JK Delfin, koji nije samo sportski klub, nego i neformalna pomorska škola koja je zaslužila povjerenje Pomorskog fakulteta Kotor.

„Zahvaljujući njima, danas smo u prilici da čujemo relevantne subjekte plave ekonomije- eksperte sa Pomorskog fakulteta, predstavnike Ministarstva saobraćaja i pomorstva, relevantnih nacionalnih institucija i pomorskih udruženja, a posebno je dragocjeno što će svoja znanja i iskustva sa nama podijeliti i međunarodni gosti- stručnjaci Pomorskog fakulteta Univerziteta u Splitu, Evropske transportne zajednice i Obalne straže Italije, kojima ovom prilikom zahvaljujem na prisustvu i želim dobrodošlicu u Tivat.

Nažalost, pored saobraćajnih gužvi na našim putevima, svjedoci smo i enormnog pritiska sve intenzivnijeg pomorskog saobraćaja u toku ljetnjih mjeseci u Boki. Zato se nadam da će današnji skup biti produktivan, doprinijeti povezivanju struke i donosioca odluka koje nam je neophodno, te u krajnjem ponuditi korisne zaključke i preporuke koji će biti upućeni prema resornim institucijama”, kazao je Komnenović.

Foto CG News

Jednodnevnu međunarodnu konferecniju “Boka Kotorska kao održiva destinacija” zvanično je otvorio ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Crne Gore, Filip Radulović.

“Vaša inicijativa i rad predstavljaju temelj za napredak i razvoj naše lokalne, a i regionalne zajednice u pravcu održivosti i ekološke svijesti koja je umnogome uzela maha i naša podrška joj je prijeko potrebna. U sklopu našeg angažmana na povećanju ekološke odgovornosti, fokusirani smo na promociju dekarbonizacije i prevenciju zagađenja kako naših mora i vodenih površina, tako i prirode uopšte”, poručio je Radulović.

Foto CG News

On je istakao da značaj očuvanja prirodnih ljepota Crne Gore, našeg izvanrednog biodiverziteta i ekosistema, iziskuje neprekidnu posvećenost svih nas jer naša zemlja je naša odgovornost i legat koji treba da ostavimo našim naraštajima u boljem, a ne gorem stanju.

“S tim u vezi, kao strateška podrška današnjoj konferenciji, sa velikom radošću i ponosom mogu da objavim da već u četvrtom kvartalu ove godine, planiramo da predstavimo novi zakonodavni okvir koji će objediniti i harmonizovati našu legislativu sa propisima Međunarodne pomorske organizacije i ostalih međunarodnih konvencija. Cilj nam je da uvedemo strože mjere za zaštitu našeg prirodnog okruženja kroz zabranu zagađenja sa plovnih objekata i unapređenje sigurnosti plovidbe”, kazao je Radulović.

Direktorka konferencije, doc. Dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikacije Pomorskog fakulteta pojasnila je da ovogodišnje izdanje Konferencije obuhvata dva panela. U prvom dijelu jednodnevnog naučno-stručnog skupa, domaći i gostujući eksperti razgovarali su na temu “Mogućnost pravnog regulisanja dekarbonizacije manjih plovila u Boki Kotorskoj”, dok je naziv drugog panela  “Plovidba i plovni putevi u Boki- sigurnost i stvarnost.”

Foto CG News

“Glavni cilj konferencije jeste bavljenje pitanjima od značaja za zaštitu životne sredine, sigurnost plovidbe i planiranje pomorskog saobraćaja. Nudeći se kao otvoreni forum, treba da posluži promociji naučno-stručnog pristupa, povezivanju struke i donosioca odluka, kao i opštem podizanju svijesti o značaju tema kojim se bavi. Trudili smo se da u okviru panela budu zastupljene sve interesne strane i drago nam je da su se praktično svi odazvali na ovaj naš poziv”, istakla je Đurović.

Predsjednik Upravnog odbora Jedriličarskog kluba Delfin, dr Frano Tripović, objasnio je zbog čega klub, pored sporta, edukaciju smatra svojom obavezom i misijom.

“Posebno smo ponosni na osnovnu pomorsku školu gdje jedrenje obezbjeđuje djeci od najranijeg njihovog uzrasta da kroz igru savladaju kompleksne vještine koje su neophodne da bi se boravilo na moru”

Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof.dr Tatijana Dlabač pozdravila je učesnike i goste, apostrofirajući značaj multidisciplinarnog pristupa pitanjima zaštite morske sredine i bezbjednosti pomorskog saobraćaja, zahvaljujući za priliku da naučno-istraživačka ustanova kojoj je na čelu bude jedan od partnera u realizaciji edukativnog programa.

Nudeći se kao otvoreni forum, današnji skup u Tivtu treba da posluži promociji naučno-stručnog pristupa, povezivanju struke i donosioca odluka, kao i opštem podizanju svijesti o značaju tema kojima se bavi.

Ekskluzivna večera uz uparivanje vina u restoranu Square u Portonovom

0
Ekskluzivna večera uz uparivanje vina u restoranu Square u Portonovom
Portonovi – Square

Vino i hrana su uvijek odličan spoj, a svi ljubitelji gastronomskih užitaka sigurno će uživati sledeće sedmice u restoranu Square u Portonovom.

U saradnji sa italijanskom vinarijom Pasqua,  organizovaće u utorak, 14. maja od 20 sati specijalnu večeru serviranu u šest gangova od kojih će svaki biti ispraćen pažljivo odabranim vinima.

Portonovi – Square

Na meniju će biti različiti specijaliteti upareni sa najboljim italijanskim vinima.

Cijena večere je 100 eura po osobi.

Broj mjesta je ograničen, a više informacije i rezervacije su moguće na +382 67 000 723.

Tivat predstavio turističku ponudu u Beogradu – nezaboravno ljeto pred nama

0
Tivat predstavio turističku ponudu u Beogradu – nezaboravno ljeto pred nama
TO Tivat – press konferencija u Beogradu

Održana tradicionalna press konferencija u Beogradu na kojoj je predstavljen program događaja u Tivtu tokom Ljetnje sezone 2024.



Turistička organizacija opštine Tivat, u saradnji sa Porto Montenegrom i Luštica Bay, sa zadovoljstvom je ugostila lokalne medije na svojoj već tradicionalnoj godišnjoj konferenciji u Beogradu. Ovom prilikom, predstavljen je bogat i raznovrstan program događaja za nadolazeću ljetnju sezonu 2024. godine.

Medijima su se obratili direktorica  Turističke organizacije opštine Tivat, Nina Lakičević, Kristina Škanata, predstavnica Luštice Bay i Danilo Kalezić iz Porto Montenegra. Domaćini su otkrili mnoštvo inicijativa koje će obogatiti život i turizam u Tivtu. Posebno su istaknuti luksuzni hoteli, vrhunski restorani, i uzbudljivi sportski i kulturno-umjetnički događaji.

,,Autentične rezidencije, hotel sa pet zvjezdica The Chedi Luštica Bay, jedinstveno gastro i šoping iskustvo, intenzivan kalendar događaja, kreiraju upečatljiv identitet Luštica Bay – sa 5 plaža i 3 sea lounge-a, ova lokacija je plavi potpis tivatske rivijere. Od ove godine nemamo samo plavi potpis destinacije, već i zeleni – Premijerni golf teren sa 18 rupa, dizajniran od globalno prepoznatljivog Gary Player-a, donosi pogled na horizont Jadrana i Boku Kotorsku, od prvog do poslednjeg zamaha loptice. Već u četvrtom kvartalu 2024. godine, imaćemo 3 završene golf rupe, a driving range odnosno golf vježbalište biće spremno ovog ljeta za sve ljubitelje ovog sporta. ’’,  ponosno ističe Kristina Škanata, Senior Marketing Executive govoreći o destinaciji i projektu Luštica Bay.

TO Tivat – press konferencija u Beogradu

Danilo Kalezić, PR i Marketing menadžer Porto Montengra, obećava još jedno sadržajno i nezaboravno ljeto u Porto Montenegru: ,,Pozornica je spremna za još jedno ljeto elegancije i uzbuđenja u Porto Montenegru. Od umjetničkih izložbi do pulsirajućih muzičkih festivala i ekskluzivnih izložbi jahti, ova godina obećava da će premašiti očekivanja, sa nekim od najekskluzivnijih događaja u sezoni kradući svijet reflektora preko Jadrana. Tokom ljeta gosti mogu da uživaju u zadivljujućim kompozicijama svjetski poznatih muzičkih maestra. Vrhunac ljeta je Festival RUBIX, koji se po drugi put održava u Porto Montenegru i donosi platno kreativnosti u avgustu. Spajajući muziku sa umjetnošću, pozorištem i tehnologijom, spektakularna postava uključuje žive nastupe Isabelle Rossellini i ritmičke melodije Nouvelle Vague – sa još izvođača koji će biti najavljeni u narednim nedeljama.’’

TO Tivat – press konferencija u Beogradu

,,Gradska riva Pine postala je lokalitet koji poziva na zabavu i već sa aprilom mjesecom počeli smo sezonu muzičkih koncerata koje ćemo realizovati i dalje tokom ljeta. Prve nedelje juna očekuje nas Međunarodni karneval – ulicama našeg grada predstaviće se karnevalske grupe iz različitih krajeva svijeta, dok će se 15.06. istim tim ulicama čuti zvuci duvačkih orkestara iz 4 države. Ono što je novitet kada su festivali u pitanju jeste Biser Jadrana koji će okupiti izvođače iz zemlje i regiona  i 29.06. Tivat će biti pozornica laganih nota iz domena zabavne, mediteranske i pop muzike. Od preko 100 prijavljenih kompozicija stručan žiri će odabrati 24 najbolje koje će dobiti prostor za takmičenje. Takođe, festival mediteranskog teatra Purgatorije koji je postao sinonim kulturne baštine cijelog Mediterana, kroz program u trajanju od dva i po mjeseca ponudiće takmičarske i pozorišne predstave, mjuzikle, performanse i koncerte kvalitetnog sadržaja.’’, zaključuje Nina Lakičević.

Direktorica Turističke organizacije opštine Tivat podsjetila nas je da Tivat, inače najsunčaniji grad Boke, nosi epitet ,,Najbolji mali Evropski grad za život u 2023”, što potvrđuje atraktivnost i prirodne ljepote destinacije. Radujemo se ljetu pred nama.

“Morska posla” na Festivalu vjetra ovog vikenda…

0
“Morska posla” na Festivalu vjetra ovog vikenda…
Festival vjetra

Treći festivalski vikend, Festivala vjetra (Wind Fest), donosi zanimljiv kulturni program, ali i kreativnu pučku feštu na gradskoj rivi Pine.

  • u subotu 11. maja u 20 sati, na platou crkve Svetog Antona u Lepetanima očekuje prvi klasični koncert u okviru Wind Fest 2024- Veče gitare u izvedbi učenika i profesora Muzičke škole Tivat i Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru.
  • U nedjelju 12. maja od 16 sati gradska riva Pine dobiće šušur od morskih rabota- događaj Morska posla. Na Sajmu morskih zanata i umijeća družićemo se sa jedriličarima iz Delfina i učiti osnovne pojmove, logiku i pravila jedrenja. Crveni Krst Tivat će u okviru nedjelje Crvenog krsta prezentirati pružanje prve pomoći s fokusom na spasilačke vještine na moru.

Muzej i galerija Tivat će na svom štandu organizovati kreativne radionice inspirisane morem, a kompanija UNA Montenegro predstaviće se sa “Meštrom o’ konopa”- radionicom umjetničkog i upotrebnog dizajna od konopa.

Tivatska regata – foto CG News

Na štandovima ćemo vidjeti i prepoznatljive ogrlice, umjetničke slike i kućice oslikane na kamenju s bokeških stijena i žala umjetnice Tatjane Tanje Radonić, radove modelarske radionice Montić i još mnogo toga.

Ruski hakeri emitirali vojnu paradu u Moskvi na ukrajinskoj i latvijskoj televiziji

0
Ruski hakeri emitirali vojnu paradu u Moskvi na ukrajinskoj i latvijskoj televiziji
Parada u Moskvi – Foto: Evgenia Novozhenina / Reuters

Ruski hakeri uspjeli su na nekoliko ukrajinskih i latvijskih televizijskih kanala prikazati godišnju vojnu paradu na moskovskom Crvenom trgu u povodu Dana pobjede, javlja u četvrtak dpa.

Vojnom paradom obilježena je 79. obljetnica pobjede Sovjetskog Saveza nad Trećim Reichom u Drugom svjetskom ratu.

U Ukrajini, na meti kibernetičkog napada našla se medijska grupacija Starlight Media i Inter, javna televizija, te kanali Dim i Apostrophe TV, potvrđeno je na internetskoj medijskoj stranici Detecor media.

U Latviji su ruski hakeri izveli uspješni napad na televizijskog i internetskog operatera Balticom, rekao je direktor medijskog regulatornog tijela Ivars Abolins.

Ukrajina je tijekom rata zabranila emitiranje ruskih programa. Smetnje na ukrajinskim TV kanalima su počele na samom početku vojne parade u Moskvi koja slavi pobjedu Sovjeta nad Hitlerovom Njemačkom. Predsjednik Vladimir Putin koristi obilježavanje te obljetnice kako bi rat u Ukrajini predstavio kao nastavak borbe protiv nacizma.

Kijev je pokrenuo istragu o današnjem ruskom kibernetičkom napadu. Latvija je također pokrenula istragu nakon što su ruski hakeri napali stranog partnera koji je odgovoran za medijski sadržaj kojeg Balticom emitira.

Crveni trg preplavilo je u četvrtak rusko naoružanje i posebne vojne postrojbe, dok u Ukrajini bjesni rat. Trgom je prošlo 9000 vojnika i 70 vrsta teškog naoružanja.

Sovjetski Savez izgubio je 27 milijuna ljudi u Drugom svjetskom ratu, od čega mnogo njih u Ukrajini, da bi na kraju potisnuo nacističke snage natrag do Berlina, gdje je Hitler počinio samoubojstvo. Crveni sovjetski stijeg pobjede podignut je nad Reichstagom 1945. godine.

Bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke stupila je na snagu u 23:01 sati 8. svibnja 1945. godine i u Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u se obilježava kao “Dan pobjede u Europi”.

Tada je u Moskvi već bio 9. svibnja, koji je potom u Sovjetskom Savezu postao “Dan pobjede” u tzv. Velikom domovinskom ratu 1941.-45.

Kako riješiti problem morskog otpada u Jadranu? Udruga Sunce s Talijanima započela novi projekt

0
Kako riješiti problem morskog otpada u Jadranu? Udruga Sunce s Talijanima započela novi projekt
Plastika – Mikroplastika – foto Hina

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce započela je s novim projektom “Awaster”.

S talijanskim partnerima rješavat će prekogranični problem morskog otpada u Jadranu, odnosno raditi će na smanjenju proizvodnje otpada i uključivanju kružnog gospodarstva u edukacijske programe za učenike i gospodarski sektor.

– Jadransko more i zajednice koje ga dijele pod velikim su pritiskom povećanja količine otpada koji se stvara na njihovu području i cirkulira cijelim poluzatvorenim jadranskim ekosustavom.

Procjenjuje se da 80 posto morskog otpada potječe od izvora s kopna, stoga je nužno što prije i uspješnije usvojiti načela kružnog gospodarenja otpadom u poslovne procese proizvodnog sektora, ali i ojačati postojeće baze znanja o gospodarenju otpadom na obrazovnim i stručnim razinama, uključujući podizanje ekološke svijesti od rane dječje dobi. Hrvatska i Italija zajedničkim će snagama u sklopu Awaster projekta doprinijeti rješavanju ovog izazova.

Interreg projekt Adopting Waste as Resource (AWASTER) provodit će se na obalnim područjima Hrvatske i Italije u općem cilju minimiziranja proizvodnje otpada promocijom i zagovaranjem načela kružnog gospodarstva putem edukacijskih programa i tečajeva za učenike i dionike gospodarskog proizvodnog sektora te prekograničnom razmjenom znanja i iskustava.

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u ovom će projektu imati važnu komunikacijsku ulogu te će, uz razvoj projektne komunikacijske strategije, voditi cjelokupnu komunikaciju na razini projekta. Sunce je ujedno i voditelj drugog radnog paketa u sklopu kojeg će koordinirati i organizirati radionice u osnovnim školama.

Trebinje se nada novim turističkim rekordima

0
Trebinje se nada novim turističkim rekordima
Trebinje – foto Boka News

Da prirodne ljepote Republike Srpske sve više privlače turiste pokazuju i podaci za prva tri mjeseca ove godine kada je Srpsku posjetilo 91.522 turista, a broj dolazaka je rastao iz mjeseca u mjesec.

Tako su u januaru, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ostvarena 26.643 dolaska turista. U februaru je, u odnosu na januar, ta brojka bila veća za nešto više od pet hiljada, odnosno ostvarena su 31.664 dolaska turista, dok je u martu Srpsku posjetilo 33.215 turista.

Da su podaci zadovoljavajući, potvrđuje i Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji za Nezavisne novine ističe da je statistika u rangu prošlogodišnje kada je u pitanju prvo tromjesečje, što je zadovoljavajuće s obzirom na manjak snježnih padavina u ključnim mjesecima zimske sezone.

– Uprkos najnaprednijoj tehnologiji za vještačko osnježavanje, visoke temperature ipak nisu dozvolile broj dana skijanja koji je planiran početkom sezone. Dok čekamo aprilsku statistiku i rezultate, možemo vidjeti da je početak maja vrlo dobar, sa velikim brojem rezervacija, a s tim ulazimo polako i u glavni dio ljetnje sezone, kada se do kraja septembra očekuje veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja – kaže Radić.

Kako ističe, i u narednom periodu u Srpskoj će biti brojni događaji koji će privući turiste.

– Pored glavnog turističkog proizvoda, a to je rafting na Tari, kraj maja je rezervisan za Svjetsko prvenstvo u raftingu na Vrbasu. Tu su i festivali poput OK Festa, Banjaluka festa, nekoliko motorijada i veliki broj koncerata – kaže Radić.

Prema njegovim riječima, Srpska je destinacija aktivnog odmora.

– Veliko interesovanje je i za boravak u Parku prirode Orjen, nacionalnim parkovima Sutjeska i Kozara, dok su, recimo, Janjske otoke ili Pecka idealni za vikend boravke i obilaske rijeka Sane, Janja ili Ribnika – ističe Radić za Nezavisne novine, dodajući da tokom cijele sezone postoji interesovanje za banjske centre širom Srpske.

Zadovoljni početkom ovogodišnje sezone su i u Trebinju, a prema riječima Nikole Kokića iz Turističke organizacije Trebinje, u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je veći broj turista nego u istom periodu lani, a najjužniji grad bio je pun turista i u maju.

– Ono što možemo da kažemo je da je tokom prvomajskih i vaskršnjih praznika grad bio izuzetno pun. Bio je utisak kao da je cijeli region došao u naš grad, tako da možemo da kažemo da su prvomajski praznici u Trebinju postali svojevrstan brend i motiv turističkih putovanja svih turista iz regiona, ali i turista sa svih ostalih svjetskih kontinenata, što nas svakako raduje – ističe Kokić, dodajući da u Trebinje dolaze i turisti iz Kine, azijskih zemalja i SAD.

Trebinje – foto Boka News

U najjužnijem gradu Srpske tokom vaskršnjih i prvomajskih praznika bilo je popunjeno više od 90 odsto smještajnih kapaciteta.

– Naime, naša ponuda ima razne oblike turizma, od vjerskog, kulturno-istorijskog i vinskog turizma, do odlične gastronomije, sjajne avanturističke ponude, sjajne prirode i klime, a prvenstveno sjajnih ljudi. Sve su to motivi koji ljude podstiču da dolaze u naš grad – priča Kokić za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, ovo bi mogao biti uvod u izuzetnu ljetnju sezonu.

– Naše indicije govore da će ljetnja sezona biti izuzetna, naravno ako posluži vrijeme. Dosta je tu i novih turističkih sadržaja koji privlače turiste, tako da s pravo možemo da kažemo da će 2024. godina sigurno biti rekordna i da je Trebinje i dalje regionalni lider što se tiče turističke ponude Bosne i Hercegovine – kaže on.

Kada je riječ o noćenjima, u Republici Srpskoj su u januaru ostvarena 76.184 noćenja, u februaru 88.858, a u martu 85.238 noćenja turista.