Ministarstvo zdravstva Gaze saopštilo je rano u nedjelju da su najmanje 92 osobe ubijene tijekom noći, uključujući i u izraelskom bombardiranju dječjeg vrtića u Rafahu u kojem su se raseljene osobe nalazile.
Zabrinutost zbog mogućeg izraelskog kopnenog upada u grad na južnoj granici porasla je posljednjih dana zbog stotina tisuća raseljenih iz drugih dijelova Pojasa Gaze koji traže utočište od borbi u improviziranim skloništima i kampovima.
Mnogi su stigli iz još teže pogođenih područja nakon što im je rečeno da je grad sigurna zona, ali napadi su se i tu nastavili.
– Djeca su tek zaspala i odjednom je počelo bombardiranje. Spavaća soba se urušila na moju djecu. Bog je uzeo jedno od moje djece, a troje je izbjeglo smrt, rekao je Ahmad Bassam al-Jamal za AFP, a glas mu se slamao.
– Moje dijete je sada mučenik na nebu.
U gradu u kojemu je živjelo 200.000 ljudi sada je više od polovice stanovništva Gaze, rekli su Ujedinjeni narodi.
Predstavnik UN-ove humanitarne agencije OCHA nazvao je Rafah “ekspres loncem očaja”, izrazivši zabrinutost za ono što bi se moglo dogoditi sljedeće.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant upozorio je u četvrtak da će vojska, koja je započela kopnenu invaziju na sjeveru teritorija i postupno napredovala prema jugu, “također doći do Rafaha”.
Civili koji su pobjegli u taj grad potisnuti su uz granicu s Egiptom, pokušavajući izbjeći područja izložena bombardiranju i borbama u obližnjem Khan Yunisu.
– Iscrpljeni smo, rekao je izbjeglica iz Gaze Mahmud Abu al-Shaar, pozivajući na “prekid vatre kako bismo se mogli vratiti svojim domovima”.
Međunarodni posrednici vrše pritisak kako bi osigurali prihvaćanje predloženog sporazuma o primirju. Ali visoki dužnosnik Hamasa u Libanonu Osama Hamdan rekao je u subotu da predloženom tekstu nedostaju neki detalji.
Hamasu treba više vremena da “objavi svoje stajalište”, rekao je Hamdan, “na temelju… naše želje da što je prije moguće okončamo agresiju koju trpi naš narod”.
Blinken ide na Bliski istok pogurati prijedlg za primirje
Američki državni tajnik Antony Blinken u nedjelju odlazi u peti posjet Bliskom istoku kako bi pogurao prijedlog za primirje, priopćio je State Department, a francuski ministar vanjskih poslova Stephane Sejourne također dolazi u regiju
Hamasov izvor rekao je da prijedlog uključuje početnu stanku od šest tjedana kako bi se povećala isporuka pomoći u Gazu i razmijenili neki izraelski taoci za palestinske zatvorenike.
Čelnik Hamasa sa sjedištem u Kataru Ismail Hanija rekao je da svaki prekid vatre mora dovesti do “potpunog povlačenja” izraelskih snaga iz Gaze.
Volonter skuplja plastične pelete na plaži Barreiras u Corrubedu, na sjeverozapadu Španjolske. Čitavu tamošnju obalu prekrila je sitna plastika nakon što je kontejner pun plastične mase ispao s liberijskog kontejneraša na putu prema Rotterdamu. Prema pisanju španjolskih medija, čak 25 tona plastičnih peleta ispalo je s broda zbog čega je pokrenuta istraga na razini Evropske komisije.
Na plenarnoj sjednici povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius upozorio je da ispuštanje mikroplastike u more ima velike učinke na život ljudi, životinja, vode i tla. Sve to pokrenulo je rasprave treba li uvesti strože mjere zbog onečišćenja mora mikroplastikom.
Foto AFP
Inače, sićušne plastične kuglice obično manje od pet milimetara u promjeru, koriste se kao sirovina u industriji.
Sveti Tripun 2024. Vanjska proslava - foto Roko Stjepčević
1 od 24
Sveti Tripun 2024. Vanjska proslava - foto Boka News
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun, zaštitnik biskupije i grada Kotora, proslavljen je u nedjelju 1215. put na vanjskoj proslavi, u prisustvu velikog broja hodočasnika, građana i vjernika Boke Kotorske.
Svečanošću ispred glavnih gradskih vrata, postrojavanjem i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom je formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji gradskih muzika Kotora, Tivta, Puhačkog orkerstra iz Marije Bistrice i Šibenske narodne glazbe, uputio pred katedralu svetog Tripuna.
Admiral Bokeljske mornarice, Mirko Vičević izvršio je smotru mornara, ispaljen je počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo svetog Tripuna.
Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Roko Glasnović, dubrovački biskup.
U ime domaćina, kotorske biskupije, vjernike i hodočasnike pozdravio je upravitelj Kotorske biskupije i barski nadbiskup mons. Rrok Gjonlleshaj, koji je podsjetio da se sveti Tripun slavi 1215. put.
Sveti Tripun 2024.
Euharistijskom slavlju i procesiji ulicama grada prisustvovao je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović i ministrica kulture u Vladi Crne Gore Tamara Vujović, izaslanik predsjednika CG i Vlade CG, Vučić Četković, potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja i brojne zvanice.
„Tradicija koja traje više od dvanaest stoljeća je nešto na što smo ponosni i što nas obavezuje: Hrvate u Boki kotorskoj, ali i Republiku Hrvatsku, kao i sve njene institucije. U Boki kotorskoj i Crnoj Gori može se i čuti izražavanje zadovoljstva domaćeg stanovništva odnosom Republike Hrvatske prema Hrvatima u Crnoj Gori. Vidimo da to funkcionira iz godine u godinu sve bolje. Odnos države Hrvatske prema Hrvatima u Crnoj Gori je prioritet naše vlade, i to će sigurno ostati standard ispod kojega nećemo ići…“, rekao je Božinović za Boka News.
Sveti Tripun 2024.
Euharistijskom slavlju pristvovali su nadbiskupi i biskupi splitsko-makarski, zadarski, dubrovački, šibenski, hvarski, porečko-pulski, mostarsko-duvanjski, banjalučki, apostolski upravitelj Bosanske biskupije, šibenski, biskupi u miru, svećenici kotorske biskupije.
Misno slavlje svojim pjevanjem uzveličao je katedralni zbor Svetog Tripuna.
Sveti Tripun 2024.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Tripundanske svečanosti se završavaju 11. februara spuštanjem zastave sveca sa katedrale Svetog Tripuna.
Kotor Winter Fest, višemjesečna praznična manifestacija koju organizuju Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor, produžena je za nedjelju dana.
Program je sinoć nastavljen sjajnim nastupom pjevača Adija Šoše koji se prikladno organizovan upravo na dan otvaranja Tradicionalnih kotorskih zimskih karnevalskih fešti i održavanja Prčanjskog karnevala.
Mlada muzička senzacija iz Mostara, Adi Šoše je na kotorskoj gradskoj rivi priredio sjajnu atmosferu, te je mnogobrojna publika uživala uz njegove hitove, ali i obrade pjesama čuvenih domaćih izvođača. Svi su uglas pjevali numere kao što su “Put do tebe”, “Od jeseni do proljeća”, “Suvenir”, te je i sam Šoše bio zadovoljan kako je protekao njegov prvi koncert u Kotoru.
“Bilo je stvarno sjajno! Nisam nikada prije svirao u Kotoru, ali sam dolazio kao turista više puta. Prekrasno mjesto, prekrasan grad, a publika je vanserijska, nisam očekivao da me ovoliko ljudi zna ovdje. Bila je neka nevjerovatna atmosfera, tako da jedva čekam da se vratim uskoro,” kazao je harizmatični Šoše.
Mladi muzičar se ovom prilikom osvrnuo i na dugo iščekivani duet sa hrvatskim pop pjevačem Tonije Cetinskim, pjesmu pod nazivom “Sve ili ništa”.
Adi Šoše u Kotoru
“Imala je dug put od dana kada smo je snimili, pa do dana kada je izašla, ali dobro, bolje ikad nego nikad. Ja sam zadovoljan, riječ o pop-rok pjesmi koja će se na radiju, ja mislim, jako lijepo “zavrtjeti”. Nadam se da će se ljudima svidjeti”, ispričao je Šoše.
Dobra posjećenost i sjajna atmosfera obilježili su ne samo sinoćni nastup, već i cijeli program “Kotor Winter Fest-a”. Nastupi regionalnih i domaćih muzičara oduševili su mještane i uljepšali boravak mnogobrojnim gostima koji su zimske praznike proveli u Kotoru.
Zbog ovako pozitivnih reakcija, višemjesečna manifestacija koja je počela 1. decembra prošle godine produžena je za još sedmicu dana, te će na velikom zatvaranju 10. februara na gradskoj rivi nastupiti regionalna harmonikaška zvijezda, Stela Rade.
Tako će biti zaokružen program koji su činila novoosmišljena i tradicionalna dešavanja koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povodom božićnih i novogodišnjih praznika.
Dobar provod u Kotoru biće nastavljen Tradicionalnim zimskim karnevalskim feštama koje će trajati do 25. februara.
U Crnoj Gori u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno je 38,42 hiljade dolazaka i 83,33 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 75,7 odsto ostvarili su strani, a 24,3 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u novembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,5 odsto, glavnom gradu 22,7 odsto, planinskim mjestima 7,8 odsto i ostalim mjestima četiri odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Gazdinstvo Vlačić iz Trebinja krenulo je u realizaciju poslovne ideje izgradnja prve Smokvoteke na prostorima bivše Jugoslavije.
Projekat se sastoji od izgradnje, opremanja i adaptacije poslovnog, proizvodnog, skladišnog i prodajnog objekta, kao i sale za degustaciju, a cijelu ideju za sada finansiraju isključivo iz vlastitih sredstva.
Inače, gazdinstvo Vlačić iz Trebinja već dugi niz godina bavi se proizvodnjom i preradom smokve, te imaju široku paletu proizvoda, a to znači od sadnica do prerade lista. Osim svježe i sušene smokve, likeri, džemovi, slatko, rakija, vino, sirće, brašno od lista samo su dio proizvoda koje Božo Vlačić pravi od ovog mediteranskog voća.
Božo Vlačić je redovan posjetilac sajmova širom zemlje i regiona, a njegovi proizvodi privlače pažnju gdje god da se pojavi, što potvrđuju brojne nagrade i priznanja koje je dobio, prenosi pssrs.net.
Karavan 55. Praznika mimoze u subotu je posjetio Trebinje, pobratimski grad Herceg Novog i pozvao mještane i goste na hercegnovsku feštu od 15. februara do 3. marta. Moć kojom duže od pola vijeka privlači i zove na radost i slavlje u čast proljeća, života i prijateljstva, mimoza je pokazala i u gradu pod Leotarom okupivši mještane i goste koji su pratili svečani defile od hotela Leotar do Centra za kulturu Trebinja.
Program je muzikom, na platou pod platanima, započela Vokalna grupa Lira, dok su u svečanom defileu bile mažoretke prvog ansambla, zatim mlađe i male mažoretke, Gradska muzika HN, trombonjeri i Maškare – Herceg Novi.
Mimoza u Trebinju
Sa grančicom mimoze u ruci najlakše je bilo uhvatiti ritam koračnice, fotografisati trenutak za pamćenje i dati obećanje da stižu u Herceg Novi!
Direktorica JUK Herceg Fest Tatjana Ateljević podjestila je da je Trebinje naš pobratimski grad, sa kojim nas vezuju dublje i jače veze.
Mimoza u Trebinju
“Trudimo se svake godine da u Trebinje dođemo u punom sastavu i pozovemo prisutne na Praznik mimoze, koji predstavlja radost života, prijateljsku, otvorenu manifestaciju, koja živi 55 godina. Nije lako, pogotovo u današnje vrijeme, održati toliko dugu tradiciju, srećna sam što smo u tome uspjeli, što nam dolaze ljudi iz cijelog regiona”, istakla je Ateljević.
Mimoza u Trebinju
Defileu su pored predstavnika opštine Herceg Novi, sekretarke za kulturu Ane Zambelić Pištalo, direktorice JUK Herceg Fest Tatajne Ateljević, prisustvovale i predstvanice odjeljenja za kulturu Grada Trebinja Tanja Tomić, Tanja Babić i Ana Sorejić.
Takođe, predstavnici Turističke organizacije HN su dijelili promotivni materijal 55. Praznika mimoze. Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Herceg Novi Tourism Board – Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg Fest.
Mimoza u Trebinju
Kompletan program dostupan je na praznikmimoze.me, fb profilu Praznik Mimoze Herceg Novi, instagram profilu praznikmimoze.me.
Proglašena Kraljica, istaknute zastave FECC-a i Kotorskog karnevala zVatrometom na prčanjskoj rivi, maskembalom za djecu i spaljivanjem Karnevala Monda Palamudosa zvanog Mića, u subotu popodne otvorene su tradicionalne Kotorske tradicionalne zimske svečanosti. Nadimak “Mića” ima značenje eksplozivne naprave, bombe, koju je Karneval sa znakom “Peace” umjesto lica, držao u jednoj ruci, dok je u drugoj nosio grančice masline (simbol mira).
Na ceremoniji koju su ovom prilikom održali entuzijasti iz karnevalske grupe “Bope”, okupljeni puk je pozdravio Kapo Prčanjskoga Krnevala – Ilko Marović, a zatim je ustoličena Kraljica Kotorskog karnevala, a to je prelijepa Tea Grgurović. Ona će uz Kapa o Krnevala Luku Knezovića, predstavljati Kotor na svim feštama u okviru Asocijacije evropskih karnevalskih gradova (FECC), čija je zastava istaknuta uz kotorske karnevalske zastave.
-Nadam se i vjerujem da ću, kao i do sada, prikazivati i baštiniti ovu našu tradiciju u najboljem i najljepšem svjetlu, poručila je Kraljica.
Kapo i Kraljica
Karnevalski defile sa “krivcem za sve”, u pratnji Gradske muzike iz Đenovića, sa dječijim maškarama, mažoretkama- juniorkama i seniorkama Plesnog studija “Alisa”, te brojnim roditeljima koji su pratili svoje mališane, ali i nastavnicima i vaspitačima, krenuo je ispred Osnovne škole “Ivo Visin”, nastavio duž priobalne ulice kroz centar Prčanja, sve do kraja “korzoa” i nazad do platoa prčanjske rive. Suđenje je obavljeno sa terase lokalnog pansiona.
Karneval Mondo Palamudos zvani Mića je “ufaćen da mu se sudi i presudi za sva nedjela što je u pasanu godinu činio”, navodi se u optužnici, a Predsjednik suda, Serator Kagarela zvani Šajze dodaje: “Časni sud je spreman za presudu da se konačno riješimo ovakvijeh krnevala jer se oni godinama razmnožavaju, ali ipak mislim da ih ruka pravde mora stić”.
Tužioc Mg. Prof. Freškin Grop oliti Karonja optužuje Miću „što je na tender ovo naše lijepo mulo dao, niti se čeljade prošetat niti okupat može od silnijeh rupa i ruvina, motora, auta, raznijeh kombija i ostalih tehničkih vozila, a glisere da i ne pominjem“.
-Optužujem ga da je svakome kome se ćefne odobravao prekopavanje i ovo već jadnog ostatka od mesnog puta.
Prčanjski karneval
-Takođe ga optužujem što je tek poslije nekoliko godina propusta shvatio potrebu za izgradnju kanalizacionog sistema po Prčanju, već je za to izgubljeno vrijeme izdavao dozvole za gradnju velikijeh hotelskijeh sistema da njihovo merde oliti govna bez kanalizacionog sistema idu u naše lijepo more.
-Takođe je kriv za mesnu rasvjetu po Prčanju koja je u raspadu pa se za sekuro ne zna čija je dužnost da je održava, oliti opštinskih organa ili ti Morskog dobra.
-Kriv je što nam ovakva istrošena gradska komunitadi izgleda kao kakva šljatina.
-Optužujem ga što masline nijesu dobro rodile iako njenu grančicu drži u lijevoj ruci, jer kako je trebalo mogli smo imat dosta ulja da ponešto podmažemo da lakše krene.
-Neka mu bude grijeh što je onoliko semafora po komunitadi postavio iako su pametni pa se tako stvaraju kilometarske kolone od Dobrote a i od Prčanja. A kad počne, ma se još ne zna, izgradnja sistema ala merde, lećećemo kao anđeli pa nam semafori neće trebat.
Prčanjski karneval
-Na ultimu ga krivim što je ovome jadnome narodu ovi nesretni popis uvalio, kao da nam popisivanja i podpisivanja svih ovih godina, nije dosta bilo, ističe se u optužnici..
Braniteljka Šjora Lajona Kukumar zvana Kuneta iznijela je argumente odbrane:
– Nije vi on, dobri moj, za prčanjsko mulo ništa kriv, jerbo da nije svih ovih glisera da turiste voze, Prčanj bi vam baš, kao što ste i sami rekli, šljatina bio.
-Nije on kriv što je svakome dozvoljavao da kopa puteve po Prčanju a i okolini kako se kome ćefne. Krivi su oni iz kotorske komunitadi koji nijesu ispoštovali svoje obaveze prema investitorima za plaćene komunalije za merde, struju, vodu i ostalo, pa one neđe moraju prolazit, ne vazduhom nego prekopavanjem našijeg kolovoza.
-Zašto optužujete mojega klijenta što vlast već niz godina planira izgradnju sistema ala merde jer zato on nije kriv nego neodgovorno ponašanje u komunitadi a i onijema gore koji su dobro plaćeni sjede na kušinima i diverte se.
-A što se tiče lampiona oliti mesne rasvjete, on takođe nije kriv. Jedni lampioni su u nadležnosti naše komunitadi a drugi u nadležnosti Morskog Dobra. Možete vjerovati, koliko sam čula, pod morskim dobrom je i rijeka Škurda, teren škole pa i svi okolni lampioni. Ko zna, možda je Morsko Dobro starije od rijeke Škurde, terena škole sa svijem lampionima. Neće puno vremena proć pa će se za sikuro firma Riječno Dobro osnovati.
-Što se tiče ovakve istrošene gradske komunitadi pa koja izgleda kao šljatina, on je najmanje kriv. Naš Mondo nikoga nije glasovao pa nije nikakvog uticaja na bilo koga imao. Samo je dobra djela činio, pomagao đe je mogo, ma se taj njegov trud nikome nije sviđao.
Prčanjski karneval
-Krivite ga da masline nijesu dobro rodile i da vi ne možete podmazat đe škripi. Kako vas nije sramota da ga za to teretite, jer on nema moć da može prirodom komandovat. Zar ne vidite da u jednoj ruci drži grančicu masline a u drugoj bijelog goluba oliti golubicu što pokazivaju na mir i slobodu i sve ostalo čovješno među nama i svijema koji to gledaju kao upaljenu iskru oliti svijetlo spasa na kraju tunela za mir, zdravlje i sreću u ovim tmurnim vremenima.
-Što se popisa tiče, dragi moj kolega, to je jedna sasvim uobičajena demokratska procedura u normalnom svijetu a ne nikako u ovom zaostalom u kojemu vi, moj dragi kolega, živite.
-I na kraju, kakve veze on ima sa glupo postavljenim „pametnim“ semaforima i sa gužvom u kolonama auta. Mnogo ste narod modernizovali pa trpite i snalazite se jer i prije smo živjeli bez semafora i auta. Naučite narod da se vozu bicikletama, da autima na pijacu ne dolaze nego da ih doma ostave pa malo pješke, busom, pa makar i trotinetom oliti barkom dolazu, precizirala je Šjora Braniteljka.
Prčanjski karneval
Pošto njeni dokazi nisu uvaženi, Karneval je spaljen na mulu prčanjskome, uz taktove „Marća Funebre“ koji je odsvirala Gradska muzika iz Đenovića.
Karneval su osmislili i organizovali članovi NVO „Bope“ i MZ Prčanj, u saradnji sa lokalnim preduzetnicima i prijateljima.
Prčanjska loćika najuspješnija grupna maska
Na maskembalu koji je uz dječjeg animatora Šantu Pantu održan u Domu Slobode, učestvovalo je preko 150 mališana, najviše organizovanih u okviru osnovne škole i vrtića. Novčanu nagradu za najuspješniju grupnu masku dobila je maska „Prčanjska loćika“, slijede „Veseli stolovi“ i „Stari Egipat“. Robne nagrade osvojile su maske: Wednesday“, „Ronioci“, „Bundevica“ i „Munja Mekvin“.
Nakon decenije i po postojanja Parking servisa u Herceg Novom, za potrebe rivijere biće obezbijeđeno specijalno vozilo „pauk“, kao i lokacija za vozila koja na ovaj način budu premještena. Takođe, krajem februara, projekat za garažu u Meljinama bi trebalo biti okončan.
Parking servis je u pregovorima za određivanje lokacije u Baošićima na kojoj će biti depo za vozila premještana paukom, kazao je za RTHN direktor ovog preduzeća Miladin Vidaković.
– Ta potreba se negdje nametnula prošle godine tokom sezone. Veliki je pritisak bio na rivijeri što se tiče nepropisno parkiranih vozila, pogotovo na rivijeri. Nama je depo u Igalu i problem je da u sezoni odgovorimo dovoljno brzo – kazao je Vidaković.
Prema Studiji koja je urađena 2016. godine, Herceg Novom nedostaje 6.500 parking mjesta. Krajem februara, kako najavljuje Vidaković, projekat za garažu u Meljinama bi trebao biti okončan.
– Na parceli koja je relativno mala, parking će biti moguć za 48 vozila. Možda to zvuči malo, ali kada izbrojite 48 vozila duž ulice, primjetićete da se ne radi o malom broju vozila. Garaža će biti povezana etažno sa liftom, da bi uštedili sam prostor unutar garaže. Satisfakcija u svemu je što će administrativni dio, koji će biti na poslednjoj etaži, donijeti benefite i opštini i komunalnim preduzećima, jer ćemo dobiti monitoring centar, preko kojeg ćemo pratiti i parkirališta ali i ostale inovacije koje planiramo u narednom periodu, 24 sata – istakao je Vidaković.
U Parking servisu razmatraju i odluku o besplatnom parkiranju u poslijepodnevnim časovima zbog potreba oživljavanja užeg centra grada, zaključio je Vidaković.
Počele su prijave učesnika na trku karića koja će biti održana 25. februara u okviru Praznika mimoze u Herceg Novom. Učesnike ove godine očekuje, do sada, najbogatiji fond novčanih i robnih nagrada, najavljuju organizatori trke Nevladino udruženje Maškare.
-Takođe, unosimo novitete, a posebno ćemo naglasiti da učesnike prvenstveno, kao i posjetioce događaja, očekuje inovativan zabavni program tokom trajanja trke. Obezbjeđen je bogat novčani nagradni fond za sve kategorije. Od najbržih, preko najmaškaranijih pa čak i najsporiji. Ukoliko neko obori rekord staze nagrada je spremna, poručuju iz ove NVO.
Kao i do sada donja granica za prijavu učesnika u ovim kategorijama je 14 godina starosti. Za sva maloljetna lica potrebno je odobrenje roditelja za učestvovanje u trci.
Trka karića – Karotrc 2018
-Novitet u najmasovnijoj kategorijI K1 je da će se vozači takmičiti u prvom krugu na vrijeme, najbolja vremena, odnosno devet najbržih ulazi u drugi krug takmičenja, a u drugom krugu trka se vozi po tri takmičara istovremeno. Nakon drugog kruga ostaju samo tri najbolja koja se bore za veliko finale. U kategoriji dvosjeda K2 nemamo promjena, pravila ostaju ista, borba je za najbolje vrijeme, trojica najbržih takmičara osvajaju prva tri mjesta, kazali su iz NVO Maškare.
Od ove godine biće uvedena nova kategorija Maškaranih, koja je revijanog tipa, ne vozi se na vrijeme i za koju je opredijeljen bogat fond robnih kreativnih i novčanih konkretnih nagrada.
-Svjedoci smo da u svakom izdanju trke takmičari nas oduševe svojom kreativnošću, uvođenjem posebne kategorije želimo da istaknemo zahvalnost doprinosu trci. Takođe, u ovoj kategoriji nema donje starosne granice i pozivamo najmlađe da testiraju svoje sposobnosti u pratnji roditelja, zaključili su u saopštenju.
