Miholjski zbor i Matica Boke, zatražili su da se u roku od 15 dana hitno ukloni ploča u Morinju.
„Kao udruženja koja su uvijek stajala u odbrani istine i pravde i ovaj put ćemo na sve zakonski dostupne načine zaštititi svoja prava, a kroz to i čast i dostojanstvo Crne Gore. U skladu sa tim pozivamo gosp. ministra Karapovića da izda nalog vojsci Crne Gore da otvori kapiju Vojnog objekta Morinj, i omogući svom partijskom kolegi, predsedniku Opštine Kotor, da preko inspekcijskih organa Opštine Kotor ukloni tabelu-nelegalnu ploču u vojnom objektu Morinj. Pozivamo ministra Šaranovića da organi unutrašnjih poslova privedu i uzmu izjave od bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i ministra Raška Konjevića po kom zakonu i propisu, i sa kojom namjerom, su postavili nelegalnu ploču, suprotno svim zakonima Crne Gore“, naveli su u saopštenju koje prenosi portal Borba.
U normalnim, funkcionalnim i uređenim državama je normalno očekivati vladavinu prava i pravnu državu u punom kapacitetu, jer iznad Ustava i zakona ne smije biti niti jedan pojedinac, institucija ili kakva politika, naveli su oni i dodali da li je Crna Gora takva država, drugi treba da procijene.
„Ono što možemo primijetiti je da je ta nelegalna ploča okosnica zahtjeva u kojima susjedna Hrvatska žestoko zadire u suverenitet i dostojanstvo Crne Gore po mnogim pitanjima, pa im poručujemo da oni regulišu postavljanje spomenika na svojoj teritoriji i da Crnu Goru i Boku ostave na miru Zahtijevamo od Gosp. premijera Spajića da do kraja istraživačkih radnji suspenduje Ranka Krivokapića iz ministarstva spoljnih poslova kao osobu štetnu po interesu Boke i Crne Gore, kao i da preispita štetnost poteza i aktivnosti ministra Ibrahimovića po ovom i mnogim drugim pitanjima“, naveli su oni.
Morinj – foto Roko Stjepčević Boka News
„U dobroj namjeri i u korist građana, zvaničnicima ostavljamo period od 15 dana da uklone tablu u Morinju, u skladu sa rješenjem koje postoji još od 2022. godine U suprotnom, naš pravni tim će predati krivične prijave protiv svih onih koji i pored donijetog rješenja nisu postupili po zakonu, nego su se o njega oglušili, kao i onih, iz aktuelne vlasti, koji ne rade svoj posao u skladu sa zakonom i opstruišu provođenje zakona i pozitivnih propisa države Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.
Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor vas pozivaju na još jedno nezaboravno zimsko izdanje manifestacije Kotor Winter Fest!
Kotor ove zime ponovo postaje centar nezaboravne praznične čarolije. Od 29. novembra do 31. januara, pod okriljem manifestacije Kotor Winter Fest 2025, grad će živjeti u ritmu prazničnih svjetala, muzike, mirisa i radosti – jer, kako poručuju organizatori, Kotor je nešto drugo.
Spektakularan početak i kraj
Zavjesa se podiže 29. novembra na Gradskoj rivi, svečanim paljenjem novogodišnje rasvjete i nastupom globalne DJ zvijezde – Fedde Le Granda. Dva mjeseca kasnije, 31. januara, ista scena biće domaćin još jednog muzičkog spektakla – ovoga puta u režiji svjetski poznatog DJ Kurd Mavericka.
Muzički program za sva čula
Tokom trajanja festivala, posjetioce očekuje bogat muzički program koji kombinuje zvuke regiona, moderne žanrove i energiju najtraženijih izvođača. Na sceni će se smjenjivati:
Edo Maajka – povratak jednog od najvećih hip-hop imena regiona
Parni Valjak – premijerni nastup u Crnoj Gori sa novim pjevačem
Marija Šerifović – diva sa jednim od najmoćnijih glasova Balkana
Stela Rade – mlada senzacija i pobjednica “Tvoje lice zvuči poznato”
Leon Lasić – posebno muzičko veče sa mladom zvijezdom
Emil Fetahović u ulozi Zdravka Čolića
Jakov Jozinović – najperspektivnija tinejdž zvijezda regiona
Orkestar Aleksandra Sofronijevića – spoj tradicije i modernog zvuka
Uz nezaobilazne: Ansambl Toć, Bane Nedović, Jelena Zvicer i mnoge druge izvođače
Praznični bazari i sadržaji za cijelu porodicu
Paralelno sa bogatim muzičkim programom, na Gradskoj rivi će biti otvoren Novogodišnji bazar sa rukotvorinama, ukrasima, gastro ponudom i prazničnim napicima, dok će u novom gradskom parku biti organizovan Dječiji bazar – idealno mjesto za najmlađe, sa kreativnim radionicama, vilenjacima, Djeda Mrazom i raznim iznenađenjima.
Winter fest Kotor
Dječija Nova godina i spektakl na Pjaci od sata
Kao i prethodnih godina, centralni novogodišnji program se seli na Pjacu od sata, gdje će biti postavljena impozantna bina i posebno dizajnirana scenografija.
decembar u 12 sati rezervisan je za Dječiju Novu godinu, uz nastup hora SPD “Jedinstvo”, Djeda Mraza, vilenjaka i podjelu paketića.
Istog dana, 30. decembra od 21 sat, slijedi jedinstvena muzička fuzija – Orkestar Aleksandra Sofronijevića i Stela Rade donose spoj tradicije i mladalačke energije.
decembra u Novu 2026. godinu ulazimo uz zvuke legendarnih pjesama Parnog Valjka, dok će veče otvoriti uvijek energični Ansambl Toć.
Već 1. januara, repriza dočeka donosi kombinaciju mladosti i iskustva: tinejdž zvijezda Jakov Jozinović i nezamjenjiva Marija Šerifović garantuju još jedno veče za pamćenje.
Partneri i podrška
I ove godine, Kotor Winter Fest se realizuje uz podršku partnera: JP Morsko dobro Hyatt, Voli, T-Com, Coca-Cola, Kotor Cable Car, Luka Kotor, Komunalno Kotor i Kulturni centar Nikola Đurković.
Dva mjeseca najljepše zimske bajke na obali Boke. Najbolji program, nezaboravni koncerti, porodična atmosfera i doček koji se pamti.
Vidimo se na Kotor Winter Festu 2025 – jer praznici u Kotoru imaju posebno svjetlo.
Pravac Kotor!
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Dječjim savezom Tivat i JU Centar za kulturu Tivat organizovalo je izložbu izabranih dječjih radova učenika crnogorskih osnovnih škola na temu „Pluća su zdrava bez duvana”.
Na izložbi koju je u holu Centra za kulturu otvorila Slavka Mirković, direktorka OŠ „Drago Milović”, takođe je bilo radova učenika tivatskih osnovnih škola.
Izloženi su najbolji likovni radovi učenika crnogorskih osnovnih škola sa Konkursa za likovne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije Crne Gore na temu kao što smo naveli i u nazivu same izložbe „Pluća su zdrava bez duvana”. Postavku su priredili Milica Krivokapić, profesorka i Zoran Kruta, slikar.
Istovremeno ovih dana se navršavaju 24. godine rada CDPR-a pa je i to bio razlog, slučajno ili ne, organizovanja ove izložbe.
Izlozba-ucenici- foto CDPR
Za to vrijeme nakon prve aktivnosti – mirne šetnje ulicama Podgorice novembra 2001. godine, u protekle dvadeset četiri godine organizovali smo niz korisnih akcija i projekata, između ostalih: veliki broj Savjetovališta za odvikavanje od pušenja, dvadeset četiri državna Konkursa za učenike osnovnih škola iz cijele Crne Gore za književni i likovni rad o štetnosti pušenja duvanskih proizvoda, izložbe ilustracija, crteža i karikatura o problemima i štetnosti pušenja u svih dvadeset pet crnogorskih opština, štampali pedesetak edukativnih brošura o raznim vrstama kancera, informisali građane o načinima i koristima ostavljanja pušenja, načinima zdravog života, pravilnoj ishrani i neophodnoj stalnoj fizičkoj aktivnosti, niz predavanja o problemima i raznim vrstama kancera, kao i o štetnosti pušenja, osnovali Ligu za nepušenje Crne Gore prije 21. godinu, održali dvadeset dvije Nacionalne konferencije o kontroli pušenja, pomagali uređenje stare Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ostvarili dvadeset četiri posjete i donacije Institutu za bolesti djece KCCG u Podgorici i ostalim dječjim odjeljenjima opštih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori … . Shodno svojim skromnim mogućnostima, donirali smo osim zdravstvenih i mnogobrojne vaspitnoobrazovne i ustanove socijalnog tipa u Crnoj Gori.
Izlozba-ucenici- foto CDPR
Inače cijela tekuća godina u borbi protiv pušenja se obilježava u svijetu na temu: „Razotkrivanje privlačnosti: razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode” koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) početkom godine i aktuelna je do kraja godine.
Koristimo priliku da naglasimo po ko zna koji put, da od posljedica pušenja kao jedne od najtežih bolesti zavisnosti svake godine nažalost, kako navodi SZO u svijetu umire oko šest miliona, a u Crnoj Gori preko 1.500 osoba.
Nova sezona u Portonovom, donosi svježu energiju i niz zanimljivih sezonskih noviteta. Pored uživanja u novim kolekcijama, tu su i popusti na odabrane komade kao i interesantni tematski događaji i posebne ponude širom rizorta.
Modne ponude
Novi Monokl nudi 20% popusta na dioptrijska stakla za žene tokom oktobra, te do 30% popusta na odabrane modele sunčanih naočara od 1. novembra. TYCHE najavljuje zimsku rasprodaju sa popustima do 60% na odabrane kolekcije, uključujući mušku i dječju liniju; kupaći kostimi dostupni su već od 40 eura. MC2 Saint Barth Tenero nudi 20% popusta na cjelokupan asortiman tokom oktobra, a Home of Cashmere and Silk takođe ima aktuelne popuste na ljetnju kolekciju elegantnih odjevnih komada.
TYCHE PORTONOVI
Gastronomija
U restoranu NOA očekuje vas doručak od ponedjeljka do subote (9:00-12:00, 12€) i popularni nedjeljni brunch uz muziku uživo (11:00-15:00, 25€). Svakog dana od 22:45 do ponoći važi 20% popusta na sva pića, sve što je potrebno za kraj dana u opuštenom ambijentu pored mora.
Wellness
Portonovi Training Studio ima specijalnu ponudu paketa masaža, na paket od kupljene tri, četvrta masaža je gratis – savršen način da ove jeseni usporite ritam i priuštite sebi istinski reset. Za rezervacije i dodatne informacije obratite se putem mejla trainingstudio@portonovi.com ili telefonom na +382 67 060 288.
Lifestyle i događaji
Kraj oktobra u Portonovom donosi i fantastičnu zabavu – Maison du Monde priprema Halloween Week, sedmicu tematskih događaja i druženja, uz dobru muziku, kreativne radionice za djecu i specijalnu ponudu pića.
Posjetite Portonovi ovog oktobra i uživajte u raznovrsnoj ponudi rizorta.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je uspešno koordinirala, i sa partnerskim subjektima uspešno sprovela pokaznu vježbu sa ciljem uvježbavanja gašenja požara i spašavanja povređenih lica iz mora i sa plovnog objekta koje se nalazi van luke. Tokom vježbe testirane su procedure i koordinacija držvnih institucija i privatnog sektora u reagovanju na vanredne situacije na moru.
Scenario vježbe obuhvatio je slanje poziva za pomoć sa usidrenog trajekta, koji prima Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Nakon prijema poziva aktivirani su Nacionalni plan traganja i spašavanja na moru, kao i Nacionalni plan za sprečavanje zagađivanja mora sa plovnih objekata.
Vježba je podrazumjevala prvenstveno traganje i spašavanje lica u moru, njihovu evakuaciju sa trajekta, a nakon toga uz angažovanje timova za hitno reagovanje gašenje požara sa mora i na samom trajektu, te zbrinjavanje povrijeđenih lica i njihov transport na obali gdje ih je čekala medicinska pomoć.
Vježba – Solila – Foto UPSUL
Ova zahtjevna vježba potvrdila je efikasnu koordinaciju svih učesnika vježbe i spremnost za brzo i organizovanje djelovanje nadležnih službi u kriznim situacijama. Poseban značaj ima činjenica da je vježba sprovedena u Bokokotorskom zalivu, gdje je zbog intenzivnog pomorskog saobraćaja evidentan povećan rizik od ovakvih ili sličnih događaja.
Vježba – Solila – Foto UPSUL
Na pokaznoj vježbi su, pored domaćina Luštica Bay sa svojim LBSERS timom i LB MEDICAL ekipom, učestvovali i predstavnici Porto Montenegra sa svojim specijalnim protivpožarnim čamcem ”JOVANA” i posadom vatrogasaca, predstavnici kompanija ”BRIV Construction” sa trajektom ”VASILIJE”, Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore, Sektora Granične policije, Lučke kapetanije Kotor, OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje spašavanje, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sa čamcem i posadom i kao nosilac vježbe Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa posadom i plovnim sredstvima EKO-1, SAR-1 i SAR skuterom, uz koordinaciju operatera sa Pomorsko operativnog centra.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama izražava zadovoljstvo uspešnom realizacijom vježbe i zahvalnost svim učesnicima na profesionalnom angažovanju i doprinosu jačanju ukupne bezbjednosti na moru.
Finale trke The Ocean Race Europe 2025 u Boki Kotorskoj obilježilo je novo poglavlje za Crnu Goru na međunarodnoj mapi pomorskih i ekoloških inicijativa. Tokom sedmodnevnog programa u Tivtu, kroz brojne edukativne, naučne i umjetničke sadržaje u okviru Ocean Live Parka, promovisane su vrijednosti znanja, održivosti i zajedništva.
Posebno zapaženo mjesto zauzeo je paviljon Univerziteta Crne Gore, predstavljajući sinergiju nauke, inovacija i obrazovanja. Zahvaljujući angažmanu Pomorskog fakulteta Kotor, Instituta za biologiju mora i drugih partnera, posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa istraživanjima i tehnologijama koje doprinose očuvanju morskog ekosistema.
Unutar paviljona, za čiji dizajn je zaslužan Arhitektonski fakultet, predstavljeni su brojni naučni projekti i alati – od podvodnih dronova i sistema za praćenje kvaliteta vazduha, do 3D štampe i virtuelnog ronjenja kroz olupine brodova. Posebnu pažnju privukli su sadržaji namijenjeni djeci i mladima, koji su imali priliku da nauku dožive na kreativan i interaktivan način.
„Predstavljanje naših projekata, istraživanja i opreme u okviru univerzitetskog paviljona, kao i organizovane posjete djece iz osnovnih i srednjih škola iz svih krajeva Crne Gore, zapravo su bili sjajan uvod u ovogodišnje Dane nauke i inovacija kao centralnog godišnjeg događaja Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Osim toga, bogati i kvalitetni edukativni materijali koju prate trku TOR sada su na raspolaganju i našim školama, budući da se na zvaničnom sajtu već nalazi verzija i na našem jeziku, označena crnogorskom zastavom. Uskoro će se uz crnogorski i još 11 drugih svjetskih jezika tu naći i verzija na srpskom jeziku, ćiriličnog pisma, zatim hrvatska, bosanska i verzija na albanskom jeziku, čime ćemo zapravo pokriti i cijeli region i školske sisteme naših susjednih zemalja. Zaista smo zahvalni i ponosni na ulogu koju je Pomorski fakultet Kotor imao u cijeloj ovoj interesantnoj i značajnoj priči“, izjavila je doc. dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i potpredsjednica Organizacionog odbora finala trke.
U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, lokalnim samoupravama i sponzorima, Pomorski fakultet Kotor organizovao je dolazak oko 1.200 učenika osnovnih i srednjih škola iz različitih djelova Crne Gore. Učenici su imali priliku da učestvuju u edukativnim i kreativnim radionicama, te da se upoznaju sa misijom trke The Ocean Race – očuvanjem mora i okeana.
U okviru saradnje sa kompanijom Una Montenegro, umjetnicama Ivanom i Jelenom Bjelicom i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, održana je i kreativna radionica izrade jedrilica od recikliranih materijala, čime je simbolično spojena umjetnost, ekologija i edukacija. Radovi djece izloženi su u pagodi Pomorskog fakulteta Kotor, a kasnije i u školi iz koje je došao najveći broj učesnika.
Finale trke zaokruženo je izložbom akademske slikarke Ivane Bjelice, čije zatvaranje je na simboličan način obilježilo kraj programa u okviru TORE finala.
Kroz posvećeni rad profesora, saradnika, istraživača i studenata, te podršku, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, lokalnih uprava i brojnih partnera, Crna Gora je uspješno predstavila svoj naučni, obrazovni i ekološki potencijal.
The Ocean Race Europe 2025. još jednom je dokazala da su more, znanje i održivost vrijednosti koje povezuju zajednicu, inspirišu mlade i stvaraju temelje za budućnost u kojoj su nauka i priroda na istoj strani.
Zaštićena vrsta, školjka prstac i dalje se nezakonito vadi i služi u restoranima duž crnogorske obale, uprkos višegodišnjoj zabrani
Sanja, žena u tridesetim godinama iz Podgorice (nije njeno pravo ime), večerala je sa prijateljima u jednom primorskom restoranu i iskoristila priliku da proba jelo koje sadrži prstace. Na kraju krajeva, osoblje restorana im je ponudilo ovaj specijalitet kuće, pa ga je Sanja teško mogla odbiti. Međutim, osoblje nije pomenulo da je glavni sastojak tog jela zakonom zaštićena vrsta školjke.
„Ponudili su nam da probamo neke specijalitete, i ja sam rekla u redu. Iskreno, nisam ni znala šta jedem“, rekla je Sanja za BIRN.
Nakon što je objavila fotografije na društvenim mrežama, njeni pratioci su joj skrenuli pažnju da je jela ugroženu vrstu, čije je sakupljanje zabranjeno u Crnoj Gori.
„Užasno se osjećam što sam ih konzumirala i na taj način naštetila prirodi“, kazala je, vidno posramljena.
Uprkos višegodišnjoj zabrani vađenja zaštićene školjke prstac, ovaj ilegalni delikates i dalje ostaje unosan „specijalitet kuće“ u crnogorskim restoranima. Objave na društvenim mrežama pokazuju da se gostima i dalje služi zabranjena školjka, dok zvanični državni podaci otkrivaju da restorani zatečeni u prekršaju plaćaju tek simbolične kazne. Istrajnost ovog specijaliteta na menijima jasno pokazuje da slaba primjena zakona i blage kazne nijesu uspjele da suzbiju unosno crno tržište.
Kao posljedica toga, osjetljivi morski ekosistemi se uništavaju zarad profita, a za sobom ostavljaju razorene priobalne stanišne zajednice kojima su potrebne decenije da se oporave.
Prstaci – Lithophaga
Prstac (Lithophaga lithophaga) je jestiva školjka koja živi unutar karbonatnih stijena. Ima izdužen i cilindričan oblik, koji podsjeća na ljudski prst – po čemu je i dobila ime.
Vađenje prstaca u Crnoj Gori zabranjeno je odlukom Zavoda za zaštitu prirode iz 2006. godine, kojom su pod zaštitu stavljene ugrožene biljne i životinjske vrste. Odluka, koja je i dalje na snazi, zabranjuje sakupljanje, ubijanje i uništavanje zaštićenih kopnenih i vodenih vrsta u ranim fazama razvoja, kao i oštećivanje ili uništavanje njihovih staništa i legla.
Pored toga, Zakon o zaštiti prirode predviđa formiranje liste strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, na osnovu procjene njihove ugroženosti i obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma. Prstac se nalazi i na toj listi.
Prema podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo BIRN-u, prstaci se i dalje nezakonito vade u Crnoj Gori. U posljednjih pet godina izdato je svega deset prekršajnih naloga pravnim licima, dok su samo tri naloga izrečena fizičkim licima zbog vađenja i prevoza prstaca.
Podaci iz prekršajnih naloga pokazuju da je inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovih zakona neujednačen i često simboličan, uz izricanje minimalnih kazni. Zapisnici ukazuju na to da, uprkos zakonskoj zaštiti, vlasti ne sprovode sopstvene zabrane dosljedno, što omogućava da se ilegalna trgovina odvija gotovo neometano.
BIRN-ova analiza internet platformi otkriva objave na društvenim mrežama, Google i TripAdvisor recenzije, kao i nedavne fotografije na Instagramu, koje pokazuju da se prstaci i dalje otvoreno služe u restoranima duž crnogorske obale – čak i ove godine. Obim dostupnih dokaza na internetu višestruko prevazilazi broj evidentiranih prekršajnih slučajeva, što sugeriše da je sprovođenje zakona u najboljem slučaju povremeno.
Azra Vuković, izvršna direktorka podgoričke NVO Green Home, upozorava da zakonska zaštita sama po sebi ne sprječava vađenje prstaca u Crnoj Gori.
„Sama činjenica da se i dalje bilježe zaplijene prstaca u restoranima u Crnoj Gori ukazuje na to da se ova vrsta i dalje značajno eksploatiše. Sigurno u mnogo većem obimu nego što se zaplijeni,“ rekla je Vuković za BIRN.
Izvršna direktorka NVO Green Home, Azra Vuković. Foto: PR Centar
Vađenje prstaca za sobom ostavlja biološku pustoš
Crna Gora je potpisnica Bernske konvencije iz 1979. godine već duže od 15 godina, a prstac se nalazi na listi strogo zaštićenih životinjskih vrsta obuhvaćenih ovim međunarodnim sporazumom. Kao potpisnica, Crna Gora se obavezala da zabrani uklanjanje ili uništavanje vrsta poput prstaca, kao i njihovih prirodnih staništa.
Prstac je takođe zaštićen Evropskom direktivom o staništima, kao „životinjska i biljna vrsta od značaja za zajednicu koja zahtijeva strogu zaštitu“, te Barselonskom konvencijom, u okviru koje je uvršten na Listu ugroženih vrsta.
Ribar koji je želio da ostane anoniman, iz straha od odmazde kolega, rekao je za BIRN da se prstaci najčešće vade tokom noćnih sati.
„Tri ili četiri krivolovca dođu u ronilačkim odijelima i vade prstace. Ima i ekipa koja koristi boce sa kiseonikom. Njih nema mnogo. To su profesionalci – samo se prevrnu s čamca na dubini od 15 do 20 metara i ostanu pod vodom po dva sata. Ne možeš im ništa,“ rekao je on, iako BIRN nije mogao nezavisno da potvrdi njegovu izjavu.
Iz Instituta za biologiju mora Crne Gore upozoravaju da nezakonito vađenje prstaca ostavlja trajne posljedice po morski biodiverzitet. Nakon što se kameno dno razbije i unište povezani ekosistemi, područje često postaje beživotno. Takođe navode da vađenje prstaca uništava staništa svih organizama koji nastanjuju obalnu zonu.
„Kao rezultat toga, bogata raznolikost stjenovitih grebena pretvara se u biološku pustoš. Uz pretjerani izlov ribe, ova praksa može dovesti do povećanja gustine morskih ježeva i pritiska ispaše na staništa, što umanjuje otpornost zajednica morskog dna. Nakon degradacije staništa prstaca, potrebne su decenije da bi se oporavilo,“ naveli su iz Instituta.
Azra Vuković upozorava da se za samo jednu porciju prstaca u restoranu bespovratno uništi do dva kvadratna metra kamenite podloge, dok Marko Kise, ribar iz Boke Kotorske, smatra da bi kazne za služenje prstaca trebalo da budu strože, uključujući i zatvaranje restorana na određeni period.
„Niko ne lovi prstace iz zabave, već iz interesa da zaradi. Teško je uhvatiti osobu koja ih lovi i prodaje, ali je mnogo lakše otkriti restoran koji ih služi. Kada bi jedan restoran bio kažnjen na taj način, ostali ih više ne bi kupovali. Onaj koji vadi prstace neće to raditi ako nema kome da ih proda,“ rekao je Kise.
Minimalne kazne za zaštićene vrste na meniju
Zakon o morskom ribarstvu, usvojen u julu 2025. godine, zabranjuje izlov ili sakupljanje morskih vrsta pomoću pneumatskih čekića ili drugih udarnih naprava. Zakon propisuje da je za zaštićene vrste zabranjeno njihovo hvatanje, transport, prodaja, skladištenje, izlaganje i nuđenje na prodaju.
Kazne za izlov zabranjenih vrsta kreću se od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok su za fizička lica predviđene kazne od 900 do 2.000 eura. Dodatne kazne za odgovorno lice u pravnom subjektu iznose između 750 i 2.000 eura.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da recenzije najmanje šest restorana duž crnogorske obale i u Podgorici sadrže fotografije koje jasno prikazuju da se prstac služi posjetiocima. U nekim slučajevima fotografije prikazuju žive prstace u akvarijumima ili gajbama, dok druge prikazuju jela od prstaca poslužena samostalno ili sa drugim morskim plodovima.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, osam restorana je u posljednjih pet godina kažnjeno samo jednom zbog služenja prstaca.
Prstaci koji se vade prodaju se „ispod ruke“ u Boki Kotorskoj po cijeni od 30 do 50 eura po kilogramu, dok cijena jedne porcije u restoranu može doseći i 90 eura po kilogramu.
Vuković objašnjava da prstaci obično nijesu navedeni na menijima, ali se nude „na povjerenje“ stalnim gostima.
„Tokom prethodnih godina prijavljivali smo slučajeve kada su gosti postavljali fotografije na društvenim mrežama koje jasno pokazuju da su im posluženi prstaci. Sigurno postoji znatno više takvih slučajeva nego što smo mi prijavili i koji su potom sankcionisani,“ kazala je ona.
Prstaci
Prema podacima Ministarstva, od 2020. godine zaplijenjeno i uništeno je oko 55 kilograma prstaca, dok su izrečene kazne iznosile ukupno 21.000 eura.
„Direktorat za ribarstvo, u saradnji sa Inspekcijom za ribarstvo i Graničnom policijom, nastavlja sa kontrolama i aktivnostima usmjerenim na suzbijanje nezakonitog vađenja,“ navodi Ministarstvo.
Svi kažnjeni restorani nalaze se na primorju: Porto, Ribarsko selo, Maestral, Mala Barka, Adriatica, Jadran, Forte Rose i Konoba Ribar.
Nijedan od osam restorana kojima se BIRN obratio do objave teksta nije odgovorio na pitanja zašto su služili zaštićene prstace uprkos zabrani i da li ih i dalje nude gostima.
U većini prekršajnih naloga iznos kazne je precrtan, a gdje nije, uglavnom je naveden minimalan iznos – 500 eura za pravno lice i 500 eura za služenje školjki.
Prema zapisnicima, količine prstaca pronađene u restoranima kreću se oko pet kilograma, dok je prošle godine u restoranu Adriatica u Herceg Novom pronađeno 23,6 kilograma živih prstaca. Tom restoranu izrečena je minimalna kazna.
Prekršajni nalozi navode da su zaplijenjeni prstaci uništeni; jedan od njih precizira da su uništeni uz pomoć deterdženta.
Prstaci su rasprostranjeni širom Sredozemnog mora, uključujući Jadran, kao i sjeveroistočni Atlantik i Crveno more. Žive udubljeni unutar stijena i potrebno im je između 18 i 36 godina da dostignu dužinu od 5 cm. Njihov životni vijek je između 50 i 80 godina, a maksimalna dužina iznosi 8 – 12 centimetara.
Kolonije prstaca preferiraju obale sa jakim morskim strujama, bogatim hranljivim materijama, dok izbjegavaju područja izložena snažnim talasima. Izlov podrazumijeva lomljenje stijena u kojima žive, što uništava velike površine obale i teško se obnavlja.
Vuković je pozvala vlasti da intenziviraju inspekcije restorana u kojima postoji sumnja da se prstaci služe.
„Posebno u primorskim restoranima koji prije svega služe riblje specijalitete. Važno je naglasiti da nije zabranjeno samo vađenje prstaca, već i njihovo posjedovanje, prodaja, transport i izlaganje. To olakšava rad inspektora,“ rekla je.
„Treba pratiti prisustvo prstaca, od čega se jasno može zaključiti koliko je njihovog staništa do sada uništeno. Svjedočenja pokazuju da ih na stijenama gotovo više nema,“ dodala je.
Izložba “U početku bijaše kraljevstvo” o 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva otvorena je u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori, izloženo je više od 400 artefakata, a premijer Andrej Plenković istaknuo je kako svjedoči o povijesti hrvatske državnosti i prikazuje kontinuitet državnosti, kulture i jezika Hrvata.
“Prvi put od samostalne Hrvatske, na jednom mjestu možemo vidjeti najvažnije spomenike, dokumente i umjetnička djela koja svjedoče u povijesnom hodu hrvatske državnosti od prvih vladara do suverenosti”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na otvaranju izložbe.
Istaknuo je da izložba prikazuje kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika.
“Izložba nas podsjeća na tisućljetnu kulturu i državnost na koju s pravom možemo biti ponosni”, dodao je Plenković.
Podijeljena na tri etaže Galerije Klovićevi dvori kroz tematske cjeline koje prate politički, društveni, vjerski i kulturni kontinuitet hrvatske državnosti, od kneževine 9. stoljeća do Trojedne Kraljevine.
Foto Hina
Kontinuitet hrvatske državnosti, kulture i jezika
Glavni autor je Dino Milinović, koautori su Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, a kustosica je Iva Sudec Andreis. U projektu sudjeluje više od 150 stručnjaka i djelatnika.
Po uzoru na “Kulturno-historijsku izložbu grada Zagreba“ iz 1925., posvećenu tisućitoj obljetnici Kraljevstva, i ova donosi najvažnije artefakte koji svjedoče o kontinuitetu hrvatske državnosti.
Autor izložbe Milinović rekao je da je izložba osmišljena s pogledom unatrag i unaprijed, kao prisjećanje, ali i kao poticaj na “odgoj za pamćenje”. Kroz izložene predmete pristigle iz cijele Hrvatske i inozemstva, posjetitelji mogu pratiti ključne trenutke hrvatske povijesti i odnose hrvatskog naroda sa susjedima kroz stoljeća.
“U tih tridesetak dvorana smo nastojali ispričati priču koja je vrlo zahtjevna, ali koja u sebi sadrži temelje naše državnosti koju smo ne tako davno postigli”, naglasio je autor Milinović.
“Htjeli smo sabrati sadašnja znanja i spoznaje te napraviti nešto što će biti odskočna daska za ono čemu povijest služi, a to je budućnost”, dodao je.
Na izložbi se između ostalog ističu Višeslavova krstionica, natpis sa sarkofaga kraljice Jelene, Bašćanska ploča, Ladislavov plašt, škrinja sv. Šimuna i rijetki primjerci povijesnih dokumenata poput Historia Salonitana, povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Predstavljeni su i eksponati iz vremena humanizma, renesanse i habsburške vladavine, do Hrvatskog narodnog preporoda i 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na bana Josipa Jelačića, osnutak Matice hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu i HAZU-a.
Završna dvorana posvećena je Ustavu Republike Hrvatske iz 1990, kao kruni tisućgodišnjeg puta hrvatske državnosti i slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Poseban dio izložbe u prizemlju donosi prikaz kralja Tomislava kroz povijesne dokumente, umjetnička djela, filmove i rekonstrukciju izložbe iz 1925. godine. Izložba uključuje i dodatne sadržaje kao što su geopolitičke karte, prijepise tekstova, audio-snimke i rekonstrukcije arheoloških lokaliteta.
Organizaciju, osim Galerije, potpisuju Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz doprinos Zagrebačke nadbiskupije, HAZU-a i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru.
Uz predsjednika Vlade Plenkovića, otvorenju izložbe nazočili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te izaslanik predsjednika Sabora Željko Reiner.
Na otvorenju izložbe bio je i nadbiskup zagrebačke nadbiskupije mons. Dražen Kutleša.
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija.
Izložba “U početku bijaše kraljevstvo” ostat će otvorena u Klovićevim dvorima do 15. veljače 2026. godine, a nakon Zagreba bit će predstavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Sedam osoba nestalo je nakon prevrtanja servisne brodice koja je prevozila posadu na tanker Sea Quest, kojim upravlja Scorpio Marine Management, u vodama kod Beire u Mozambiku.
Brodica je prevozila pomorce koji su se trebali ukrcati na tanker izgrađen 2012. godine, poznat i pod prijašnjim imenom STI Ruby. Na brodici je bilo ukupno 21 osoba – 14 ih je spašeno, dok se za sedam još uvijek traga.
O incidentu je odmah obaviješten Maritime Rescue Coordination Centre (MRCC), a u potragu su uključeni obližnji brodovi koji pretražuju područje u koordinaciji s lokalnim vlastima.
Troje od spašenih pomoraca trenutno se nalazi na tankeru, gdje im se pruža medicinska pomoć, dok se za ostale organizira daljnji transport prema kopnu radi dodatnog liječenja.
Scorpio Marine Management potvrdio je da je u stalnom kontaktu s nadležnim institucijama i obiteljima nestalih članova posade. Tvrtka je najavila pokretanje službene istrage o uzrocima nesreće te poručila da će javnost biti pravovremeno obaviještena o novim saznanjima.
Novi napad na brod za šverc drogom Foto: Ilustracija / Shutterstock
Američka vojska izvela je u četvrtak novi napad u Karibima na brod za, kako se sumnja, prijevoz droge, a među posadom je bilo preživjelih što se smatra prvim takvim slučajem, rekao je američki dužnosnik za Reuters.
Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, nije ponudio dodatne detalje o incidentu koji prethodno nije objelodanjen, osim što je rekao da nije jasno je li napad bio osmišljen da bude preživjelih.
Ovaj razvoj događaja postavlja nova pitanja, uključujući je li američka vojska pružila pomoć preživjelima i jesu li oni sada u američkom vojnom pritvoru, moguće kao ratni zarobljenici.
Pentagon, koji je one koje je ciljao u napadima označio kao narkoteroriste, nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Prije operacije u četvrtak, u američkim vojnim napadima na brodove za koje se sumnjalo da prevoze drogu je kod Venezuele ubijeno najmanje 27 ljudi, što je izazvalo uzbunu među nekim pravnim stručnjacima i demokratskim zastupnicima, koji dovode u pitanje da li su napadi u skladu s ratnim zakonima.
Trumpova administracija opravdava napade tvrdnjom da su Sjedinjene Države već u ratu s narkoterorističkim skupinama iz Venezuele. Smatraju ih nužnima jer tradicionalne metode, poput uhićenja posade i zapljene tereta, nisu uspjele zaustaviti krijumčarenje droge u SAD.
Ovi se incidenti odvijaju u kontekstu jačanja američke vojne prisutnosti na Karibima, koja uključuje razarače, borbene zrakoplove F-35, nuklearnu podmornicu i oko 6500 vojnika, dok predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na vladu Venezuele.
U srijedu je Trump otkrio da je odobrio Središnjoj obavještajnoj agenciji (CIA) provođenje tajnih operacija unutar Venezuele, što je dodatno pojačalo nagađanja u Caracasu da Sjedinjene Države pokušavaju svrgnuti venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura.
U pismu Vijeću sigurnosti UN-a, koje broji 15 članova, veleposlanik Venezele pri UN-u Samuel Moncada zatražio je od UN-a da američke napade proglasi nezakonitim te da izda priopćenje kojim podržava suverenitet Venezuele.
Pentagon je prije manje od tjedan dana objavio da protunarkotičke operacije u regiji više neće voditi Južno zapovjedništvo, koje nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, već novoosnovana radna skupina pod vodstvom ekspedicijskih snaga marinaca. Radi se o jedinici sposobnoj za brze operacije u inozemstvu sa sjedištem u Camp Lejeuneu u Sjevernoj Karolini.
U četvrtak je ministar obrane Pete Hegseth potvrdio da admiral Alvin Holsey, čelnik Južnog zapovjedništva, odstupa s dužnosti dvije godine prije isteka mandata. Vodeći demokrat u Odboru Senata za oružane snage, senator Jack Reed, nazvao je neočekivanu ostavku zabrinjavajućom.
– Ostavka admirala Holseyja samo produbljuje moju zabrinutost da ova administracija ignorira teško stečene lekcije iz prethodnih američkih vojnih kampanja i savjete naših najiskusnijih časnika, rekao je Reed u izjavi.
