Hrvatsko građansko društvo Crne Gore u povodu Svetoga Tripuna, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije, tradicionalno organizira Trupundanski bal.
Riječ je o manifestaciji koja se pod nazivom Tripundansko veče prije Drugog svjetskoga rata u čast Sv. Tripunu organizirala u Kotoru, u kultnoj kavani “Dojmi”.
Hrvatsko građansko društvo 2003. godine, nakon više od šest desetljeća, obnavlja ovu tradicionalnu feštu, uz potporu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske gospodarske komore.
Ovogodišnji Tripundanski bal održat će se u Hotelu “Splendid” u Bečićima, u subotu, 3. februara s početkom u 20 sati. Goste će zabavljati bend “The Grupa”.
Rezervacije i potrebne informacije moguće je dobiti na brojeve telefona: 032 304 232 i 069 041 153.
Tradicionalno obilježavanje dana sjećanja na poginule u “Pobuni mornara u Boki 1918.” biće održano u četvrtak 1. februara 2024. godine u Đenovićima, Hereceg Novi, sa početkom u 16 sati.
Program:
16:00 Pozdravna riječ Predsjednika MZ Đenović
16:05 Nastup mjesne muzike Đenović i Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi sa gostima, kroz Đenović, do kuće Vrankovića, na kojoj Bokeljska mornarica 809-Podružnica Herceg Novi, polaže vijenac
16:10 Nastup “Povorke”, do zgrade Mjesne zajednice Đenović
16:15 Ceremonija polaganja vijenca u more, isplovljavanjem jedrenjaka na 50m od obale uz prisustvo zvaničnika. U momentu polaganja vijenca u more sa obale će biti ispaljen počasni plotun
16:20 Predstavnik opštine Herceg Novi polaže vijenac na Spomen ploču na samoj zgradi MZ Đenovići
Delta Holding je u 2023. godini ostvario rekordne rezultate – prihodi od prodaje dostigli su 860 miliona eura, što je 12% više nego u 2022. godini dok EBITDA (operativni profit prije oporezivanja) iznosi 88 miliona eura, što je za 18% više u odnosu na godinu dana ranije, čulo se na godišnjoj press konferenciji članova odbora kompanije Delta Holding koja se održala 30. januara u Sava Centru u Beogradu.
U 2024. godini Delta Holding planira prihode prvi put preko milijardu eura i to 1.065 miliona eura (rast 25%) i EBITDA od 110 miliona eura (povećanje od 25%), najavili su članovi odbora kompanije.
„Veoma smo zadovoljni što delimo sa vama još jedan od rekordnih uspeha baš u Sava Centru, koji je kruna veoma uspešne godine iza nas“, rekla je Milka Vojvodić, CEO i viši potpredsednik za ekonomiju i finansije Delta Holdinga.
„Ključ našeg uspeha je motivisan tim, znanje i investicije kao značajan pokretač budućeg snažnog razvoja i održivosti. U 2023. godini investirali smo više od 140 miliona eura, dok do 2027. godine planiramo preko 900 miliona eura. U 2023. godini u budžet Republike Srbije uplaćeno je 180 miliona eura.
Press Delta Holding - foto Boka News
1 od 7
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Boka News
Press Delta Holding - foto Jakov Simović
Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati poslovanja svih biznisa u okviru Delta Holdinga sa fokusom na najvažnije projekte kompanije u 2024. godini, kao i trogodišnji plan investicija. U septembru 2024. godine planirano je svečano otvaranje Plave dvorane Sava Centra, početak gradnje velikih projekata u domenu real estate-a. Takođe, planirano je i dalje širenje regionalnog e-commerce biznisa Ananas, koji je već postigao odlične rezultate u drugoj godini poslovanja sa trostrukim rastom broja partnera i ponude od preko 350.000 artikala.
Samo u segmentu Real Estate-a u naredne tri godine planirano je ulaganje od 800 miliona eura kroz nove projekte. Delta je u okviru Real Estate projekata najavila početak radova u 2024. godini na Delta Land stambeno-poslovnom konceptu u Bulevaru despota Stefana u Beogradu. Takođe, Delta Iron poslovnom kompleksu u Novom Sadu, kao i početak investicije u Delta District koji objedinjuje poslovni prostor i luksuzno stanovanje u srcu poslovnog centra Novog Beograda, u Bloku 20. U okviru Delta District koncepta 2026. godine biće otvoren i novi hotel najviše kategorije InterContinetal u cilju obogaćenja hotelske ponude pred Expo 2027.
Istaknut je razvoj e-commerca, značaj primene vještačke inteligencije u poslovanju kroz čak 14 projekata u mnogim segmentima poslovanja Delta Holdinga – od pametnih rešenja u poljoprivredi, preko unapređenja usluge u e-commercu, do efikasnosti u distribuciji i logistici.
„Ananas e-commerce je i dalje u razvoju, ali bilježi fantastične rezultate u drugoj godini poslovanja,“ istakla je Marija Desivojević Cvetković, viša potpredsednica za strategiju i razvoj Delta Holdinga.
„Mnogim trgovcima je Ananas postao kanal broj jedan prodaje. U 2024. ključna reč za Ananas je ekspanzija – nakon Severne Makedonije otvaramo tržišta Crne Gore i Bosne i Hercegovine.“ Ona je predstavila i rezultate strateškog projekta investiranja u solarne elektrane na 15 lokacija. Zahaljujući korišćenu obnovljivih izvora energije smanjena je emisija ugljen dioksida za čiju apsorbciju na godišnjem nivou bi bilo potrebno 1,4 miliona stabala. „U doba razvoja nove tehnologije osnovni fokus će biti Cyber Security, a ponosno najavljujem da Delta uvodi poziciju CISO odnosno izvršnu poziciju u timu za pitanje Cyber bezbednosti.“
Press Delta Holding – foto Boka News
Delta Holding je osnovan 1991. godine u Beogradu a trenutno zapošljava skoro 4.000 ljudi na više lokacija u Srbiji i u regionu. Kompanija svoje poslovanje realizuje kroz pet organizacionih cijelina: Delta Agrar Grupa, Delta Food Processing, Delta Real Estate Grupa, Delta Distribucija i divizija novih tehnologija. Članice Delta Holdinga bave se agrarnom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, izvozom, uvozom, zastupanjem inostranih kompanija, distribucijom robe široke potrošnje, prodajom automobila, razvojem nekretnina i razvojem novih tehnologija.
Delta Real Estate Grupa uspješno je realizovala potpuno renoviranje Sava Centra u koji je investirano ukupno 118 miliona eura. Otvaranje Plave dvorane sa više od 4.000 mjesta planirano je u septembru 2024. godine.Plava dvorana će predstavljati najveću kongresnu i koncertnu dvoranu u jugoistočnoj Evropi. Kolorit po kom je ova dvorana prepoznatljiva je sačuvan, a najveće investicije bile su u opremanje dvorane, tako da ona nakonotvaranja omogući najsavremniji audio i vizuelni doživljaj.
U novom investicionom ciklusu Delta Real Estate planira ulaganje od 800 miliona evra do 2027. godine. Ovim investicijama biće pokrenuto više velikih projekata širom Srbije: Delta Land i Delta District u Beogradu, kao i razvoj projekta Delta Iron u Novom Sadu.
Press Delta Holding – foto Boka News
Delta Land projekat u Bulevaru despota Stefana u Beogradu predstavlja najsavremeniji mixed-use koncept koji obuhvata stambeni, poslovni i retail kompleks. Delta Iron predstavlja inovativni poslovni kompleks u Novom Sadu i posebno će biti istaknut po broju zelenih površina. U susret EXPU 2027, počine izgradnja projekta Delta District koji će obogatiti hotelsku ponudu sa hotelom najviše kategorije od 220 soba i poslovno-stambene zgrade. Delta District imaće povezan stambeni deo sa hotelom, te će stanari imati jedinstvenu uslugu hotelskog servisa koji će obuhvatiti korišćenje svih sadržaja iz hotela (uključujući čišćenje i održavanje).
DELTA AGRAR
Kompanija Delta Agrar planira 340 miliona evra prihoda u 2024. godini (rast od 22%), kao i dalji razvoj kroz investicije u novu tehnologiju i nove proizvodne pogone od 31 miliona evra.
Recept za uspeh Delta Agrara je ulaganje u najsavremeniju agrarnu tehnologiju, digitalizaciju poljoprivrede, zbog čega već danas veći deo poslovanja čini tzv. pametna poljoprivreda. Mapirano je 90% obradivih površina Delta Agrara. Takođe, ova kompanija oformila je tim za digitalnu poljoprivredu, a koriste se i najsavremenije metode: varijabilno đubrenje, varijabilna setva, mapa prinosa, prskanje dronom, upotreba veštačke inteligencije.
Delta Agrar je u 2023. godini izvezao poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrednosti od 70 miliona evra, a proizvodi iz Srbije našli su se na tržištu 38 zemalja, od Evrope, preko Dalekog istoka, do SAD-a.
DELTA AUTO
Delta Auto Grupa u 2023. godini prodala je 3.835 vozila što je rast od 28% u odnosu na prošlu godinu.
U 2023. godini zapažen je bio zaokret kupaca ka premium i luxury vozilima, a čak 40% vrednosti prodaje vozila Delta Auto grupe čine vozila cenovnog ranga preko 100.000 evra.
Nakon prve godine Delta Auto kao ekskluzivni uvoznik brenda Maserati za područje Srbije, Hrvatske i Slovenije, ostvario je prodaju od 32 vozila.
Ukupne planirane investicije u 2024. godini iznosiće preko 30 miliona evra. Planirane investicije su u novi multibrend salon, koji će se nalaziti na Novom Beogradu. Savremeni multibrend salon obuhvatiće i novi prodajni salon Maserati brenda, za koji se očekuje i regionalno širenje u Slovenij i Hrvatskoj u drugoj polovini 2024. godine.
Tokom 2024. godine, Delta Auto će tržištu predstaviti čak 20 novih modela iz svog portfolia (BMW, Mini, Honda, KTM, Maserati). Sigurno najveću pažnju ljubitelja motocikala privućiće BMW Motorrad R 1300 GS Adventure koji će biti premijerno predstavljen u septembru 2024. godine, dok MINI dolazi sa potpuno novom porodicom modela.
Press Delta Holding – foto Boka News
DELTA DMD
Kompanija Delta DMD, jedan od vodećih distributera u regionu, ostvarila je rast na tržištu Srbije od 24%, a u Crnoj Gori od 15% u 2023. godini.
Kompanija je obnovila ugovore sa svojim vodećim partnerima. Pored brojnih inovacija u digitalizaciju poslovanja, u sklopu inciijative održivog poslovanja uvela je i Go Paperless model. Zahvaljujući izvrsnosti poslovanja, DMD je proglašen distributerom godine u Crnoj Gori za brend Ferero.
DTS (Delta Transportni sistem) kompanija ostvarila je značajan rast prihoda od 14% dok su planovi za 2024. godine još veći i planiran je rast prihoda od 34% (109 miliona eura), kao i dalja ekspanizija na tržišta Severne Makedonije i Albanije. U proteklom periodu DTS je proširio skladišni kapacitet na čak 38.000 skladišnih mesta, novim savremenim logističkim centrom u Novoj Pazovi.
DELTA HOTELI
Poslovanje u oblasti hotelijerstva (Crowne Plaza Beograd, Hotel Indigo Beograd, InterContinental Hotel Ljubljana, i novi brend Radisson Collection Old Mill) u 2023. godini obeležen je velikim povratkom gostiju. Ostvareni su rekordni rezultati Deltinog hotelskog biznisa tokom 2023. godine i ukupan prihod iznosi čak 39 miliona evra, dok se za 2024. godinu planira rast od 14% i ukupan prihod od 42 miliona evra. Protekla godina bila je najuspešnija godina Crowne Plaza Beograd sa velikom investicijom u renoviranje hotela i dodatnih sadržaja.
Tokom 2024. planira se dalji razvoj i investiranje u dodatne hotelske sadržaje, kao i značajno proširenje ponude. U susret događaju EXPO 2027, u sklopu daljeg razvoja hotelskog biznisa najavljeno je otvaranje hotela visoke kategorije, InterContinetal Beograd, u čiju izgradnju će biti uloženo 100 miliona eura.
ANANAS
E-commerce platforma Ananas u 2023. godini, svojoj drugoj godini poslovanja, zabeležila je izuzetno veliki rast, potvrđujući ambiciju da postane regionalni lider džin u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojava je isporučeno dva ili više Ananas paketa. Sve veći broj trgovaca shvata prednosti Ananas platforme, kao što su: uštede u troškovima održavanja sopstvenih online prodavnica, jednostavnije korišćenje procesora za plaćanje, dostavu, praćenje porudžbine. Korišćenje Ananas platforme omogućava trgovcima da svoj fokus usmere na kvalitet i ponudu proizvoda, dok sve ostalo platforma radi za njih. Broj partnera porastao je više od tri puta u odnosu na 2022. godinu. Pored velikog broja trgovaca širom Srbije, na Ananas platformi su svoje proizvode počeli da prodaju i neki od vodećih trgovaca u svojim kategorijama. Broj artikala porastao je 2,7 puta, a u decembru ulistano 43.000 artikala. Promet je povećan 4,5 puta u odnosu na prošlu godinu kao rezultat drastično povećane ponude i posete sajtu. Samo u novembru preko 2 miliona različitih korisnika posetilo je sajt ananas.rs. U 2023. godini Ananas je izašao van granica Srbije i otvorio svoje kancelarije u Severnoj Makedoniji. U ovoj godini planiran je izlazak na nova tržišta regiona, na prvom mestu na tržišta Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Ova e-commerce platforma postala je veoma poznata, a prema IPSOS istraživanjima, čak 9 od 10 stanovnika čulo je za brend Ananas.
ODRŽIVO POSLOVANJE DELTA
Delta Holding odlučno nastavlja politiku održivog poslovanja. U 2023. ulažemo u obnovljive izvore energije. Kompanija trenutno raspolaže sa 15 solarnih elektrana ukupne snage 4,7 MW. Iako su nove elektrane na 9 lokacija puštene u rad na jesen 2023. godine, ukupna proizvodnja u 2023. bila je 4 puta veća od proizvodnje u 2022. godini, a iznosila je 1.642 MWh.
Osim solarne energije članice Delta Holdinga koriste i biomasu kao energent. Zahvaljujući korišćenju obnovljivih izvora energije smanjena je emisija ugljendioksida za dvadeset devet hiljada tona. O značaju ovog efekta govori činjenica da je potrebno čak 1,4 miliona stabala da bi se ova količina CO2 apsorbovala za godinu dana.
Zaštiti životne sredine kompanija doprinosi i pravilnim zbrinjavanjem otpada. Kao primer navodimo da je reciklažom 1.300 tona ambalažnog papira sačuvano je 22 hiljade stabala i 41 miliona litara vode dok je procena uštede električne energije oko 5,4 GWh.
Podršku razvoju društva i zajednice Delta Holding realizuje kroz tradicionalne projekte Dela Fondacije. Projektima Naše selo i Digitalno selo, nastavljeno je sa razvojem sela i modernizacijom poljoprivrede, dok se u okviru projekta Treći roditelj kontinuirano pruža podrška osnaživanju i očuvanju porodica koje su u riziku od razdvajanja.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom priprema novi tender i nove cijene za oko 1.200 plaža na crnogorskoj obali kojima je istekao petogodišnji ugovor. Novina je što će se svi zakupci birati po visini ponuđenog iznosa za novi petogodišnji ciklus, bez privilegija za dosadašnje korisnike kupališta.
Time se savjesni zakupci, koji su godinama ulagali novac u uređenje kupališta, dovode u neravnopravan položaj, smatraju u Herceg Novom gdje je u toku potpisivanje peticije protiv novih pravila koje najavljuje Morsko dobro.
Morsko dobro će za 1.200 kupališta za koje je istekao petogodišnji ugovor, raspisati novi tender po novim pravilima i cijenama.
– Definitivno cijene zakupa iz 2019. godine i cijene zakupa u 2024. godine ne mogu biti iste. Ono što je možda problem bivšim zakupcima jeste činjenica da smo napravili novi pravilnik. Novi pravilnik gdje ćemo napokon dovesti u situaciju da svi građani Crne Gore su građani istog reda – kaže za TVCG Mladen Mikijelj, direktor JPMD.
Zakupac kupališta u Igalu Marko Salatić smatra da je potrebno razdvojiti savjesne zakupce plaža i one koji to nisu.
– Ja mislim da tu selekciju prvo treba napraviti ko je savjestan, dati mu šansu i ostaviti ga u bodovima. Dakle, ostaviti ga u određenim bodovima koje smo dobijali kao zakupci dugogodišnji, više ili manje. A one koji nisu savjesni, da, stavite na tender – ističe Salatić za TVCG.
Nije nova cijena toliko sporna koliko način da se zainteresovani selektuju samo po ponuđenom iznosu.
– U jednom ovakvom odnosu može tender da se raspiše, svi smo izloženi izazovu i prosto svako može konkurisati i vjerovatno onaj ko ima više para, više će i ponuditi i dovešćemo jedan dio savjesnih zakupaca u veoma nezgodan odnos i položaj – upozorava Salatić.
Sa druge strane Mikijelj najavljuje poštenu tržišnu utakmicu.
– Svi će imati jednake šanse, gdje će se reference dovesti u mjeru realnog, a ne da u samom startu bivši korisnici prosto znaju da će nastaviti da imaju korištenje nad kupalištima i privremenim objektima – kaže Mikijelj.
Pravila su do sada osiguravala prethodnim zakupcima prednost time i kontinuitet i sigurnost unosnog posla.
– Oni koji su uložili velika sredstva imali su petogodišnji ciklus da ta sredstva povrate – navodi Mikijelj.
– Plaža zavisi od infrastrukture objekta koji je u zaleđu plaže, dakle ne možemo svi ići na tender – ističe Salatić.
Prihod od zakupa biće po projekcijama Morskog dobra novim pravilnikom gotovo udvostručen sa dosadašnjih osam na preko 15 miliona.
Novi je petogodišnji ciklus zakupa, nove cijene, da li i novi zakupci?
Iz Australije sa Svjetskog prvenstva u jedrenju stižu sjajne vijesti, Milivoj Dukić i Ilija Marković su nastavili su odličnim izdanjima na regatnom polju, pa uoči posljednjeg finalnog dana i posljednje regate, Crna Gora ima u rukama prvu vizu za Olimpijske igre u Parizu.
U Austriliji se dijeli sedam viza za Pariz, a uoči posljednje regate, Milivoj Dukić koji je nalazi na koti 21, ima vizu za Olimpijske igre u rukama, jer je u konkurenciji jedriličara koji nisu obezbjedili mjesto u Parizu na Svjetskom prvenstvu u Hagu, na drugom mjestu.
Najmlađi učesnik finalne grupe, Ilija Marković je trenutno 39, odnosno samo četiri mjesta ga dijele od mjesta koje vodi na Olimpijske igre.
ILCA 7 Mens World Championship 2024
Na osnovu pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta i Svjetske jedriličarske federacije, na Igrama može da učestvuje samo jedan jedriličar iz svake države.
Ali, još nije sve gotovo. Dukić i Marković moraju da ostanu fokusirani na poslednju regatu, kada će se sve odlučiti. Posljednjeg dana, na programu su dvije regate. Prvo će 41 jedriličar zlatne grupe finalne serije još jednom odjedriti last race, 10 najboljeplasiranih koji se bore za medalje jedre medal race.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je danas i nagradio tivatske sportiste koji su tokom prethodne godine ostvarili zapažene sportske rezultate na brojnim takmičenjima različitih rangova.
„Čestitam na svemu što ste postigli. Ovaj prijem organizujemo sada, ali ono što ste ostvarili prije svega svojim trudom i ljubavlju prema sportu, nema rok trajanja. Tivatski sportisti imali su veliki broj nastupa na državnim, regionalnim, pa i svjetskim takmičenjima i to mi govori da se pokazala opravdanom inicijativa povećanja budžeta za sport“ – rekao je predsjednik opštine obraćajući se sportistima.
Među njima našli su se osvajači medalja na Svjetskom omladinskom prvenstvu u bućanju – Gracija Stjepčević (zlato i bronza), Ilija Belan (bronza) i Igor Petković (bronza). Zapažene rezultate tokom 2023. godine nizali su i tivatski džudisti: Stefan Kovinić koji je između ostalog osvojio i zlatnu medalju na Balkanskom juniorskom prvenstvu i Milana Stevanović šampionka države za kadete i osvajačica bronzane medalje na Balkanskom juniorskom prvenstvu.
Prijemu su prisustvovale i mlade košarkašice Valentina Vrcan, Katarina Radulović i Maša Praščević, koje su sa ženskom kadetskom reprezentacijom Crne Gore osvojile srebrnu medalju na Evropskom košarkaškom prvenstvu – B divizije, čime su obezbijedile učešće u višem rangu takmičenja. Sve čestitke i novčanu nagradu primila je i Marija Marković, triatlonka koja je u protekloj godini osvojila zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u triatlonu. Prijemu kod predsjednika opštine prisustvovala je i članica plesnog kluba “Diamond” iz Tivta, Una Marija Kokot, koja je osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u plesu.
“Znam koliko ste napora uložili u ostvarenje ovih i ovakvih rezultata, budući da sam i sama sportista. Ono što mogu je ponuditi vam bezrezervnu podršku lokalne uprave na putu do ostvarenja još većih uspjeha” – istakla je sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević.
Predsjednik opštine naglasio je kako postojeća sportska infrastruktura u gradu nije na zavidnom nivou i ni izbliza ne odgovara sportskim uspjesima ovog ranga, ali i da je proces njenog jačanja otpočeo i da je već sada izgrađen manji kompleks sportskih terena u Donjoj Lastvi, a da će uskoro na raspolaganju tivatskim sportistima biti i balon-sala na terenu kod Doma zdravlja. “Imamo i podršku Vlade da krenemo u smjeru realizacije sportskog kompleksa na lokaciji preko puta Aerodroma Tivat”, kako bismo dobili dodatni prostor za nedostajuće sadržaje poput zatvorenog bazena” – rekao je Komnenović.
Mirko Đurović direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru
Poslenici Instituta za biologiju mora su spremni i opremljeni da zajedno sa partnerima i sa naučnog stanovišta daju odgovore i stručno mišljenje na sve aspekte korišćenja morskog ekosistema, pa i u vezi uticaja kruzera na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva, sa preporukama za održivo upravljanje u budućim godinama.
U razgovoru za Boka News, dr Mirko Đurović, direktor Instituta, ističe da ova i slična istraživanja moraju da se sprovode u kontinuitetu kroz višegodišnja istraživanja, kako bi kroz praćenje stanja svih aspekata morskog ekosistema mogli da daju objektivnu sliku uticaja kruzera na morski ekosistem.
Institut nije sprovodio istraživanja uticaja kruzera na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva iz razloga što takva vrsta aktivnosti zahtijeva izuzetno velike materijalne troškove.
Institut za biologiju mora se u osnovi finansira kroz budžet Univerziteta Crne Gore, a za sve naučno- istraživačke radove na temu proučavanja i zaštite morskog ekosistema konkuriše na nacionalne i međunarodne projekte. Kako navodi Đurović, Institut je prije par godina imao inicijativu prema Luci Kotor za razmatranje sprovođenja Studije uticaja kruzinga na biodiverzitet Bokokotorskog zaliva, ali ona nije zaživjela.
Multidisciplinarni pristup
-Za izradu jedne ozbiljne studije neophodan je multi-disciplinaran pristup, imajući u vidu činjenicu da je uticaj na morsku sredinu više-dimenzioni: pored direktnog ili indirektnog uticaja na živi svijet podmorja koji mi u Institutu proučavamo, dodatan je negativan uticaj otpada, opasnih emisija (otpadni mulj, pepeo, ispuštanje zagađujućih materija u zrak), otpadnih voda, balastnih voda, biocida, zagađenja bukom, svjetlosnog zagađenja itd. Sve pomenute aspekte treba uzeti u obzir za definisanje nivoa uticaja kruzera i, što je još važnije, za definisanje kapaciteta nosivosti sredine, odnosno ograničenja broja kruzera u cilju adekvatnog upravljanja mogućim štetnim uticajima masovnog turizma, kaže Đurović.
Slaba cirkulacija vode i kanalizacioni ispusti
-Luka Kotor je posebno problematična jer se nalazi u dijelu zaliva sa vrlo slabom cirkulacijom vode, dok je pritisak uzrokovan zagađenjem zbog ispusta gradskih komunalnih otpadnih voda (koji još uvijek postoje u zalivu) i uplovljavanje brodova-kruzera u porastu. Stoga se svakako preporučuje definisanje prihvatnih kapaciteta morske sredine i strog režim dolaska i isplovljavanja brodova iz luke, objašnjava direktor IBM.
Aerozagađenja, buka, sidrenje na neoznačenim mjestima, podizanje morskog sedimenta…
-Svaka aktivnost čovjeka u morskom ekosistemu ima manji ili veći uticaj na biodiverzitet, pa tako i uplovljavanje velikog broja brodova u malom i veoma specifičnom morskom ekosistemu našeg zaliva. Prije svega, ono što se svakako može vidjeti golim okom je aerozagađenje koje je najvše izraženo tokom jutarnjih sati i posljedica je neprekidnog rada motora i/ili agregata kada kruzeri stoje na sidro. Dalje, veliki problem predstavlja buka u morskoj sredini koja svakako negativno utiče na sve organizme u prvom redu morske sisare i kornjače, zatim na sve vrste riba i rakova. Buku ne stvaraju samo kruzeri prolaskom kroz zaliv, već i veliki broj motornih čamaca i glisera koji u turističke svrhe prevoze turiste i čiji je broj svake godine sve veći. Sidrenje na neoznačenim mjestima je u ranijim godinama svakako imalo negativan uticaj, gdje se spuštanje i podizanje sidara negativno odrazilo po sve nepokretne organizme na tom području. Takođe, podizanje morskog sedimenta je izraženo na pojedinim lokacijama prilikom manevrisanja kruzera (vidljivo na poziciji ispred Instituta), čime se mnogobrojni sedentarni organizmi pokrivaju velikom količinom mulja i pijeska za duži vremenski period, upozorava Đurović.
Boka Kotorska – foto Boka News
Opasnost od balastnih voda
-Balastne vode koje se koriste za stabilitet brodova su poseban primjer štetnog djelovanja na morske organizme ukoliko dođe do njihovog ispuštanja na mjestima gdje to nije predviđeno. Posledice mogu biti nesagledive, posebno po riblji fond (unos bakterija, patogena, invazivnih vrsta, poremećaj u reprodukcionom ciklusu riba, itd) ali i druge vrste morskih organizama koje su uslijed prelova ili fizičkog uništavanja staništa, unosa invazivnih ili stranih vrsta, postojećeg zagađenja i drugih negativnih uticaja pod visokim rizikom, ističe dr Đurović, te potsjeća da su naučnici Instituta unazad više godina objavili niz istaživačkih radova na temu ugroženosti morske flore i faune.
Loše stanje biodiverziteta posljedica građevinskih intervencija, prekomjernog ribolova, intenzivne akvakulture…
-Svi koji prate rad Instituta za biologiju mora upoznati su sa našim proaktivnim pristupom u dijelu zaštite morskog ekosistema i predlozima za poboljšanje svakog dijela pojedinačno. Kroz razne naučne projekte, koje realizujemo kako sa nacionalnim institucijama, tako i sa međunarodnim, trudimo se da primijenimo najbolje prakse u istraživanju i zaštiti i da damo preporuke nadležnim tijelima, koja kao donosioci odluka imaju i najveću odgovornost u donošenju zakona i podzakonskih akata u procesu zaštite naše obale.
Ono što je evidentno, ne samo u nasem dijelu Jadrana, već i na cijelom Meditreanu, jeste da je stanje biodiverziteta lošije u odnosu na prethodnih 5, 10 ili 20 godina. Ovo je posljedica je velikog antropogenog pritiska na sve dijelove obale, počevši od građevinskih intervencija u zoni obalnog pojasa, prekomjernog ribolova, intenzivne akvakulture, preko nepostojanja savremenih sistema za prečišćavanje otpadnih voda duž obale, unošenja otpada u morsku sredinu (namjerno ili slučajno, do raznih drugih aktivnosti za koje smo mi kao zajednica odgovorni za takvo trenutno stanje.
Neophodna strategija održivog upravljanja biodiverzitetom našeg dijela Jadrana
-Da li možemo da ostanemo u ovom statusu i čak da ga poboljšamo u pozitivnom smjeru – pitanje je ne samo za Institut za biologiju mora već i za sve institucije koje imaju nadležnosti u ovoj oblasti. Potreban je jedan cjeloviti multisektorski pristup koji bi se ogledao u donošenju strategije upravljanja morskim ekosistemom sa jasnim smjernicama i ciljevima koji bi nas vodili ka održivom upravljanju biodiverzitetom našeg dijela Jadrana, uzimajući u obzir sve trenutne i buduće planove razvoja obale i obalnog turizma, poručuje Đurović.
Obalni resursi osjetljivi na prekomjerno korišćenje, degradaciju i klimatske promjene, opasnost od obalne erozije i porasta nivoa mora
Institut je u samo par prethodnih godina izradio neke od najznačajnijih dokumenata koji ukazuju na stanje morskog ekositema, ali i plansko i održivo korišćenje resursa mora. Izdvojiću dokument „Početna procjena stanja morskog ekosistema (2021)“ koji sadrži izuzetno vrijedne podatke i rezultate dugogodišnjih istraživanja Instituta, na osnovu kojih su date preporuke za očuvanje, unaprjeđenje i zaštitu morskog ekosistema Crnogorskog primorja.
Drugi važan dokument – „Planiranje područja mora u Crnoj Gori: koncept i predlozi planskih rješenja (2021)“ je od suštinskog značaja za buduće planiranje namjene mora i obale. Obalni resursi su ograničeni i osjetljivi na prekomjerno korišćenje, degradaciju i, što je još važnije, klimatske promjene. Dodatno, postojeća obalna erozija i porast nivoa mora čine sprovođenje mjera i ekosistemskog pristupa veoma izazovnim. Dokument „Stanje i pritisci na morsku sredinu u Crnoj Gori (2021)“ je takođe vrlo detaljan dokument koji obuhvata kompilaciju brojnih istraživanja, analiza i preporuka crnogorskih Institucija koje se bave istraživanjem i analizama morskog ekosistema.
Donosioci odluka da uvaže rezultate naučnih istraživanja
-Svi pomenuti dokumenti urađeni su u saradnji sa nadležnim Ministarstvom i međunarodnim partnerima, a koliko će njihova suština biti shvaćena i preporuke primjenjene, zavisi od ozbiljnosti i spremnosti donosioca odluka da shvate važnost i suštinsku vrijednost morskog ekosistema, poručuje Đurović.
Život i djelo hrvatskog znanstvenog velikana i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Okrugli stol o Ruđer Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupniku Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP).
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da se Dubrovačani stalno pitaju jesu li se u dovoljnoj mjeri odužili Ruđeru Boškoviću, koji je pronio svijetom ime Dubrovnika i Hrvatske.Istaknuo je da je veliki iskorak napravljen kada je zračna luka u Dubrovniku nazvana po Ruđeru Boškoviću. Ruđer Josip Bošković, koji se rodio u Dubrovniku, 18. maja 1711. a umro u u Milanu 13. februara 1787. bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je svećenik, pripadnik reda Družba Isusova, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj.Bošković je bio i diplomat, koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike.
O njegovu diplomatskom umijeću govorio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.O njegovu znanstvenom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.O njegovu svećenstvu i pripadnosti isusovačkom redu govorio je pater Dalibor Renić, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik njegova upravnog vijeća, saborski zastupnik Marko Pavić.
Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića
Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i talijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio svoga života, ali da ga Talijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo.
– Oni koji bi možda imali pravo svojatati ga, to ne čine, ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike, rekao je Kutleša.Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju izdanja dubrovačke književnost koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom. U Srbiji je pokrenuta kampanja ponosni na svoje srpsko, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su jumbo plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio Srbin katoličke vjere.
Župan Dobroslavić kaže da se velikosrpska politika, iako poražena u ratu, danas nastavlja pod imenom srpski svet. Oni svojataju dubrovačku književnost, čak i u zakonu. Dubrovnik nikada nije bio srpski, dubrovačka književnost nikada nije bila srpska, a Bošković nije bio Srbin, kaže Dobroslavić.Dodaje da se postavlja pitanje može li Srbija ući u EU s takvim falsifikatom o srpskom karakteru dubrovačke književnosti, što su stavili i u zakon.
Koncert sakralne glazbe „Laudate Dominum“ održat će se u četvrtak, 1. 2. u katedrali sv. Tripuna s početkom u 19 sati. Koncert se održava u okviru proslave Tripundanskih svečanosti.
Repertoar koncerta će povezati različite umjetničke epohe, od baroka do suvremenih skladatelja, te zemlje istoka i zapada Europe; a bit će izvedena djela J. S. Bacha, W. A. Mozarta, P. Mascagnia, N. Rote, S. Manjuška, J. Maklakeviča, A. Dargomižskog, N. Lisenka, Ch. Gounoda, G. Fauréa, C. Franca, C. Saint-Saënsa i drugih.
Veliki dio programa sastoji se od dueta, koje će izvoditi crnogorska sopranistica Sara Vujošević Jovanović i bariton Dmitrij Grinih. Već dvije godine oni daruju crnogorskoj publici duhovne muzičke programe u gradu Baru. Orguljsku pratnju pružit će orguljaš Antonio Pantalone iz Italije. Na koncertu će nastupiti i poznata crnogorska violinistica Tanja Bogdanović, trubač iz Rusije Stepan Gatilov i mladi umjetnik Arsenij Emšanov (diskant).
Tradicionalni prčanjski karneval biće održan u subotu, 3. februara. Karnevalska povorka krenuće u 15 sati glavnom saobraćajnicom od Osnovne škole “Ivo Visin”, a suđenje i spaljivanje ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane/ke u protekloj godini biće održano u centru mjesta, na tamošnjem mulu.
Nakon toga, u Domu slobode biće održan dječiji maskenbal. Za najbolje maske su i ove godine obezbijeđene nagrade.
Tradicionalna “Pašticada” je planirana za subotu, 10. februar, sa početkom u 19 sati, u Domu slobode – Prčanj.
Organizatori karnevalskih svečanosti na Prčanju su Mjesna zajednica i Nevladina organizacija “Bope”.
