Povodom Dana opštine Tivat, 20. novembra 2023. godine u JU Muzej i galerija Tivat biće otvorena izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” sa početkom u 19 časova.
JU Muzej i galerija Tivat i KUD „Boka“, uz podršku Opštine Tivat, organizuju izložbu viskokvalitetnih replika originalnih kostima, kao i pojedinih originalnih elementa starih više od 100 godina, zajedno sa nakitom, oružjem i rekvizitima.
Izložba predstavlja poklon gradu i IV dio projekta “Kad prošetam Crnom Gorom” ovog kulturno-umjetničkog društva , nakon folklorne predstave, revije narodnih kostima i edukativnog kviza folklornog nasljeđa Crne Gore.
“Narodna igra predstavlja jedan od medijuma za prenošenje običaja i tradicije, a narodna nošnja najbolje oslikava identitet naroda i vremena. Upravo zbog toga, veliki izazov za nas predstavlja prezentovanje i prenošenje znanja, stečenog na raznim seminarima, radionicama i edukacijama širom zemlje i inostranstva, na širu javnost. U početku je sve bio samo hobi, ali kako rastete spoznajete draž očuvanja tradicije jednog naroda, pa tako „Boka“ već 46 godina dostojanstveno čuva igru, pjesmu, tradiciju, običaje i narodnu nošnju koja sama po sebi predstavlja – dušu jednog naroda” – ističe autorka postavke, Monika Trajčevska.
Izložbu, koja će biti postavljena na dva galerijska nivoa, će svečano otvoriti predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović. O izložbi će govoriti autorka postavke Monika Trajčevska, dok će se ispred KUD-a “Boka” prisutnima obratiti direktor Vidak Božović.
Da li ste znali da je najstarija motorna jahta na svijetu izgrađena još davne 1906. godine? U pitanju je jahta Kalizma, najpoznatija po tome što je bila jedan od simbola ljubavi između legendarnih Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor. Upravo će Kalizma u narednom periodu biti ukotvljena u srcu Bokokotorskog zaliva, u Portonovi marini. Rame uz rame sa njom, u Marinu se ’’smjestila’’ i impozantna superjahta Bold, jedno od najsuperiornijih plovila današnjice, kao savršen primjer da Portonovi na svakom koraku spaja tradiciju i moderno, uz neizbježnu dozu luksuza.
Za sve zaljubljenike u nautiku i luksuz, ovo će biti prava poslastica, budući da su Kalizma i Bold među najprestižnijim i najintrigantnijim plovilima na svijetu, što je još jedna od potvrda atraktivnost Portonovi marine koja je ove godine ugostila brojne jahte i brodove.
Portonovi Marina – Kalizma
Kalizma, elegantna jahta dugačka 50 metara, od 1906. godine promijenila je mnogo vlasnika, ali su svakako najpoznatiji glumački par Ričard Barton i Elizabet Tejlor, koji su je kupili 1967. i njome često krstarili Mediteranom. Kalizma je za njih bila oaza privatnosti, sklonište od znatiželjnih pogleda svijeta i medija, mjesto gdje su stvorili mnoge nezaboravne uspomene. Današnji vlasnik, indijski biznismen Širiš Saraf, osnivač Samena Capital, kupio je jahtu 2019. na aukciji, i odlučio da je u potpunosti restaurira, te Kalizma danas sija svojim punim sjajem.
Portonovi Marina – Bold
Nasuprot njoj je Bold – superjahta dugačka 85 metara, izgrađena u australijskom brodogradilištu SilverYachts, kao simbol inovacije i luksuza.
Od svoje prve plovidbe prošlog ljeta, ostavila je svijet bez daha prepoznatljivim dizajnom i najsavremenijim karakteristikama, a u prvih šest mjeseci prešla je više od 20.000 nautičkih milja, istražujući svjetske okeane. Ova jahta, pored toga što obećava spektakularne trenutke na moru, u isto vrijeme i inspiriše budućnost nautičke industrije, te je njen dolazak u Portonovi marinu prilika da se upozna tehničko čudo savremenog doba.
Svoj bogat istorijat i razvojni put Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore slavi od 19. novembra davne 1959. godine. Svoj 64. rođendan Fakultet proslavlja kao visokoškolska ustanova i naučno-istraživačka institucija priznata i prepoznata na svjetskom nivou.
To i zvanično potvrđuje činjenica da smo u prethodnoj godini postali punopravna članica međunarodne asocijacije pomorskih univerziteta International Association of Maritime Universities (IAMU) i vrijedno radili na desetak međunarodnih projekata sa oko 35 partnerskih institucija iz cijele Evrope. Takođe, osim 15 aktivnih projekata međunarodne mobilnosti (program ERASMUS+), u toku je potpisivanje ugovora i sa novim evropskih visokoškolskim institucijama sa kojima možemo ostvarivati nove mobilnosti studenata, nastavnog i nenastavnog kadra.
Jednako je značajno afirmisanje aktuelnih i ostvarivanje novih partnerstava na lokalnom nivou. Uz podršku lokalnih institucija i organizacija, udruženja i kompanija u Crnoj Gori, Pomorski fakultet Kotor proširuje i obogaćuje svoje nastavne baze i svoju ukupnu ponudu i potencijale za obrazovanje i obuke pomoraca. Zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i sa Opštinom Kotor, u toku su planovi i realizacija zajedničkih projekata za dalje jačanje kapaciteta naše institucije, na dobrobit i na ponos cijele naše zajednice.
Za nama su i uspješno realizovani Dani nauke i inovacija u Kotoru koji su ove godine naučna i tehnološka dostignuća približili svim generacijama! Time je Pomorski fakultet Kotor lokalnoj i široj zajednici još jednom uspješno potvrdio svoju posvećenost, ali i društvenu i naučnu odgovornost.
U prethodnoj godini, postali smo bogatiji za nova znanja i zvanja i, što je i najvažnije, dočekali i novu generaciju studenata. Svi zajedno, pripremamo i dočekujemo treću po redu konferenciju pomorskih nauka Kotor International Maritime Conference (26-29. novembra 2023.) i novi, četvrti po redu broj Časopisa Pomorskog fakulteta Kotor – Journal of Maritime Sciences.
Imajući u vidu sve uspjehe iz prethodnog perioda, čestitam i zahvaljujem se prethodnom dekanu, prof. dr Špiru Ivoševiću, istovremeno iskazujući zahvalnost što sam imala čast da ove godine od njega preuzmem rukovodeću poziciju ovog za nas drugog doma i druge porodice, ali od velikog značaja za našu lokalnu i širu obrazovnu, naučnu i pomorsku zajednicu!
Radujući se novim zajedničkim uspjesima u susret narednom, 65. rođendanu naše institucije, čestitam svima Dan Pomorskog fakulteta Kotor, poručuje prof. dr Tatijana Dlabač, Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor.
Svojim gostima nude domaću hranu, obučavaju ih kako da prepoznaju kvalitetno maslinovo ulje, a uz to imaju mogućnost I da se provozaju biciklima I kvadrovima po Luštici
Poljoprivredno porodično gazdinstvo “Moric Olive Farm” u selu Tići na poluostrvu Luštica je već 15 godina organski sertifikovano za poljoprivrednu proizvodnju i preradu maslinovog ulja, što članovi porodice Moric uspješno povezali sa turističkom djelatnošću- agroturizmom. Prema načelima tradicionalne poljoprivrede, ratarstva, maslinarstva, stočarstva, koja su naučili od svojih predaka, oca i majke, braća Moric povezuju krug proizvodnje sa reciklažom, ruralno sa modernom tehnologijom, a domaću hranu sa turističkom degustacijom i edukacijom. Na površini od šest hektara uzgajaju ukupno oko hiljadu stabala, od kojih su neka stara preko 300 godina, a ima i novih zasada. Ponosni su na starinsku „žuticu“, koja zauzima najveći dio maslinjaka, kao i na stari mlin koji je bio pokretan snagom magarca ili konja, vrijedan primjerak, koji smatraju „važnim svjedokom porodične tradicije i tradicije maslinarstva u Boki i Crnoj Gori“. U skladu sa tradicijom, na imanju čuvaju i magarce, koji kultivišu teren u maslinjaku
Berba maslina kod Morica bila je u septembru, dvije sedmice ranije nego što je uobičajeno, što su uslovile jake kiše tokom jula i avgusta.
Ilija Moric – foto Boka News
Ilija Moric, koji je profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, svojim posjetiocima sa kruzera redovno pokazuje imanje, stari i novi mlin za masline, uči ih kako da prepoznaju kvalitetno maslinovo ulje.
-Kod ulja je važno testiranje mirisa i ukusa. Kod mirisa imamo dva koraka: najprije zagrijemo ulje u nekim profesionalnim uslovima to je 27 stepeni Celzijusa, a s obzirom da naše tijelo toplo 37 stepeni C, temperaturu postižemo držeći sa obje ruke čašu sa uljem da je ugrijemo. Grijanje je važno zbog toga što kad je ulje malo toplije, onda su i arome jače. Drugi korak je da jednom šakom zaklopimo čašicu i „ljuljuškamo“ ulje, miješajući ga u namjeri da izvršimo koncentraciju aroma i da ih pripremimo za mirisanje. U par sekundi, brzo podižemo ruku i udahnemo miris, objašnjava Ilija Moric.
Arome kvalitetnog maslinovog ulja moraju da budu zelene, voćne i svježe. U svom „profilu“ žutica genetski ima dvije arome- to je svježe pokošena zelena trava i zelena jabuka. Druge sorte mogu imati drugačije zanimljive arome, kao što je aroma banane, zelenog paradajza, badema itd.
Par minuta poslije konzumiranja kvalitetnih maslinovih ulja masni trag u ustima se potpuno očisti, to je ono po čemu se prepoznaje kvalitetno maslinovo ulje, koje je pitko i čisto, dodaje vrsni poznavalac maslina.
-Zato je tradicionalni ritual na ovim prostorima posebno na primorju i u drugim zemljama Mediterana da se maslinovo ulje pije ujutro- praksa da prvo što se stavi u usta to je jedna supena kašika ulja. To je dnevna doza, s maslinovim uljem ne treba pretjerivati, u suprotnom, stvara se nered u organizmu, metabolizam je brži, kaže Ilija.
Mlado ulje je najzdravije i najskuplje, od momenta kad izađe iz mlina ono je dobro u naredne dvije godine, neka ulja mogu i duže da traju, neka kraće, ali rok trajanja im je oko 24 mjeseca, naglašava Moric.
Min za masline – foto Boka News
I proces berbe je osavremenjen- veće površine maslinjaka se pokriju sa 20-30 mreža dimenzije 6X8 metara i onda se beru električnim tresilicama i to traje oko šest sedmica. Dnevno se bere oko pola tone i više i ono što je važno je da te masline treba preraditi tokom istog dana. To je važno zbog toga što su masline vrlo osjetljive, oksidiraju vrlo brzo, zbog toga je najbolje djevičansko ulje ono koje se dobija od „djevičanskih“, svježe ubranih maslina, naravno da se takvo ulje zove „ekstra djevičansko maslinovo ulje“.
Domaćin gazdinstva predstavlja i konobu za degustaciju u kojoj se nalaze mlin koji je pokretalo magare, presa i tradicionalni alati,koji su se koristili do 90-ih godina prošloga vijeka.
-U kamenom dijelu se ubacivalo oko 150 kilograma maslina koje su se mljele tocilom teškim oko 800 kilograma, u trajanju od 90-ak minuta. Kad se samelju, pasta se sakupljala rukama, i pod presu ima tri koša – koji su u stvari filteri, u koje se ubacivala pasta i onom presom koja se spusti cijedi se ulje- otuda izraz „hladno cijeđeno (presovano) maslinovo ulje“ (Englezi kažu „cold press“). Danas se više ne koriste prese, ulje je danas „hladno centrifugirano“, ali to zvuči previše industrijski, tako da je i dalje u upotrebi izraz „hladno cijeđeno ulje“, iako je u primjeni centrifuga. Hladno cijeđeno znači da je nastalo korišćenjem mehaničke sile, bez hemijskih procesa. Otuda su ta ljekovita svojstva maslinovog ulja.
Nažalost, brojna druga jestiva ulja su proizvedena kroz hemijski proces i zbog toga se često kritikuju zbog nus-pojava i efekata, kaže Ilija Moric. Njegovi gosti uživaju u degustaciji mladog sira, sušenog sira i sira iz ulja, u kombinaciji ovčijeg i kozijeg mlijeka, uz kukuruzni hljeb, pršut, kolač s jabukama, vino, sok od divljega šipka, povrće…
-Organska proizvodnja maslinovog ulja je veliki potencijal crnogorske poljoprivrede. U Crnoj Gori se proizvode vrlo kvalitetna maslinova ulja, ali u prostornom i smislu kapaciteta nije dostignut vrhunac, ističe Ilija Moric.
Proizvodnja sapuna od maslina – foto Boka News
Boja nije važna
-Za degustaciju se koristi profesionalna čaša kobaltno -plave boje, zato što kad je ulje unutra, ne vidi se njegova boja. Kod čaše od prozirnog stakla može da se vidi zlatnožuta boja domaće „žutice“, međutim kad se ulja testiraju, boja uopšte nije indikator kvaliteta. Drugačije je za vina, boja vina je veoma važan pokazatelj kvaliteta, ali kod ulja to nije slučaj.
Na svijetu postoje na stotine sorti i svaka ima svoju boju. Ulja mogu da budu svijetle, tamnožute boje, ali isto tako i svijetle do tamnozelene boje.
Gorčina, pikantnost i voćna aroma- garancija kvaliteta
-Testiranje ukusa je najvažniji dio- popije se sve, razvuče se po površini jezika, udahne se nekoliko puta kao kod degustacije vina (kiseonik je važan, jer u kontaktu ulja sa nepcima možemo bolje da osjetimo ukus, zato treba udahnuti nekoliko puta). Prvi pokazatelj kvaliteta ulja je gorčina- ona se osjeća na lijevoj i desnoj strani jezika, tu su naši prirodni senzori za gorčinu i kad se proguta, treba da se osjeti pikantnost ulja- da „pecka“ grlo. Gorčina i pikantnost, zajedno sa voćnim aromatom su tri osnovne karakteristike svakog ulja. Na skali od 1 do 10 pikantnost je svega 5, tako da možete zamisliti ulja koja su 7, 8 ili 9, ona su izuzetno jaka. Mnogo su blaža ulja sa jačinom pikantnosti od 1,2,3.
Pikantnost je genetska karakteristika žutice i mi je ne možemo mijenjati, ona je prirodno na skali od 5, što je izuzetno dobro za komercijalne svrhe- niti je preslabo, niti prejako.
Ako ulje nije pikantno, znači da je staro (starije od dvije godine), ili da je lošeg kvaliteta jer je cijeđeno od maslina sakupljanih sa zemlje. Takvo ulje bolje je koristiti za pravljenje domaćeg sapuna.
Ako ulje nije pikantno, onda je patvoreno (falsifikovano), obično su to mješavine malo maslinovog ulja i suncokretovog ulja ili nekih jeftinih ulja, koja nisu pikantna. Najbolje su masline na grani, zato se zovu „djevičanske“, jer nisu oksidirale, ističe Moric.
Komina za kompostiranje
Predstavljajući modernu liniju za preradu maslina son je objasnio da se ona sastoji iz tri dijela: u prvom dijelu se plodovi peru i čiste, odvajaju se od vode i prebacuju u mlin. Pomoću sječiva one se drobe i melju, pri čemu se zajedno sa pulpom melje i košpica. Nakon miješanja dobija se „pasta od masline“, koja dalje ulazi u treću fazu – u procesu centrifugiranja odvaja se maslinovo ulje od paste, obično je 15% ulja iz mase (od 100 kg ploda možemo očekivati 15 litara ulja). Biljni otpad, komina bude oko 85% i to nije „otpad“, nego se postoji pumpa koja to ispumpava vani u kaveze, gdje se vrši kompostiranje, pri čemu se dobija đubrivo za prihranu maslinjaka.
Čokoladni kesten kolač, bez brašna, bez glutena – www.birajmozdravije.com/
Jesen nas neminovno podsjeća na prolaznost povrća iz bašte, ali i bundeve, miris cimeta i jabuka, i, svakako, nezaobilazno kestenje.
Kestenje možemo kupiti pa ga sami peći ili kuvati, ali nerijetko se može naći i gotovo, već spremno za upotrebu. Upravo takvo nam je potrebno za ovaj čokoladni kesten kolač. Ovako pripremljeno kestenje možemo svakako i zalediti.
Kolač je poprilično jak, pa vam preporučujem da ga služite uz sladoled, šlag ili čak džem od borovnica bez šećera.
POTREBNO
200 gr kestena prethodno pečenog i očišćenog
100 ml mlijeka
80 gr zaslađivača eritritol – stevija ili 150 gr šećera
150 gr tamna čokolada sa minimalno 60 % kakaa
100 gr butera
3 jaja
kakao za posipanje i dekoraciju
Čokoladni kesten kolač, bez brašna, bez glutena – www.birajmozdravije.com
PRIPREMA
Zagrijati rernu na 180 stepeni. Kalup za pečenje veličine 18 cm, obložiti papirom za pečenje.
Kestenje preliti sa mlijekom, pustiti da provri pa isključiti i ostaviti tako 10 – tak minuta da omekša, a onda zajedno izmiksati u pire.
Na laganoj vatri otopiti čokoladu zajedno sa buterom.
Umutiti jaja sa zaslađivačem.
Kesten pire dodati umućenim jajima, a zatim sjediniti i otopljenu čokoladu i buter.
Masu preliti u kalup za pečenje i peći najviše 30 – tak minuta.
NAPOMENA: Kolač treba da ostane kremast. Kada se ohladi stegnuće se. Ukoliko ga duže pečete biće prepečen i suv. Moguće da sredina malo popuca na vrhu, ali i to ima svoju čar :-).
Originalni recept za ovaj čokoladni kesten kolač se nalazi u Austrijskom časopisu GUSTO, objavljenom još davne 2017. godine. A, možete ga pogledati i na linku. U originalu se koristi čokolada sa 70% kakaa i šećer (150 gr) kao zaslađivač. Vi odlučite koju ćete varijantu izabrati.
Kruzer – Foto: Andy Newman/Carnival Cruise Lines / gCaptain
Obalna straža SAD-a objavila je prekid potrage za dvije osobe koje su pale s palube različitih kruzera, piše gCaptain.
Prva potraga provedena je za 28-godišnjim muškarcem po imenu Tyler Barnett, koji je nestao s broda Carnival Glory u ponedjeljak navečer, otprilike 30 milja jugozapadno od Southwest Passa, Louisiana. Unatoč tome što su pretražili područje veće od veličine Connecticuta, potraga je ipak završila neuspješno.
Carnival je objavio da je Barnett posljednji put viđen na snimci sigurnosne kamere u ponedjeljak oko ponoći, no kasnije su izvijestili da su otkrili novu sigurnosnu snimku koja pokazuje kako nestali pada s palube broda u ponedjeljak rano ujutro.
Obalna straža koristila je višestruka sredstva i pretraživala zrak i kopno u izazovnim vremenskim uvjetima, uključujući ograničenu vidljivost i olujne vjetrove. Nažalost, ovi nepovoljni uvjeti ometali su potragu, što je dovelo do teške odluke o njezinoj obustavi, prenosi gCaptain.
Drugo traganje je bilo za 30-godišnjim članom posade kruzera MSC Seascape. Član posade, indijski državljanin, navodno je pao s kruzera u Atlantski ocean sjeverno od Aguadille, Puerto Rico.
Član posade zadnji put je viđen kako pada otprilike 80 stopa od pramca broda za krstarenje, s visine od približno 32 stope iznad vode. Kruzer je izvijestio da je bacio konop za spašavanje i tri koluta za spašavanje te poslao spasilački čamac s kruzera u potragu.
Spasilačke ekipe pronašle su tri koluta za spašavanje, izvukle dva, ali tijekom potrage nisu pronašle preživjele.
Unatoč opsežnim naporima potrage na približno 887 kvadratnih nautičkih milja, dvije osobe i dalje se vode nestalima.
Otvaranje stalne (digitalne/virtuelne) postavke Muzeja grada Budve i predstavljanje najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika Starog grada održaće se večeras, nedjelja 19. novembar u 19 sati u Muzeju grada Budve.
“Ovom izložbom se obilježava i važan jubilej — 20 godina od otvaranja Muzeja grada Budve, a predstavlja dio bogatog kulturnog programa povodom Dana opštine Budva”, navodi se u saopštenju JU Muzeji i galerije Budve.
Rat na Bliskom istoku Foto: Alexander Ermochenko / Reuters
Humanitarni tim za procjenu posjetio je bolnicu Al Shifa u sjevernoj Gazi i vidio znakove granatiranja i pucnjave u onome što je opisano kao “zona smrti”, objavila je u nedjelju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Tim pod vodstvom WHO-a, koji je uključivao stručnjake za javno zdravstvo, logističare i sigurnosno osoblje iz raznih odjela UN-a, mogao je u subotu provesti samo sat vremena u bolnici zbog sigurnosnih razloga, stoji u priopćenju WHO-a.
Tim je opisao bolnicu kao “zonu smrti” i rekao da je situacija “očajna”, s tim da bolnica u osnovi ne funkcionira kao medicinska ustanova zbog nedostatka čiste vode, goriva, lijekova i drugih potrepština.
– Znaci granatiranja i pucnjave bili su očiti. Tim je vidio masovnu grobnicu na ulazu u bolnicu i rečeno im je da je tamo pokopano više od 80 ljudi, priopćio je WHO.
Hodnici i bolnički krug bili su puni medicinskog i krutog otpada, a pacijenti i zdravstveno osoblje izrazili su strah za svoje zdravlje i sigurnost, navodi se.
U Al Shifi je ostalo 25 zdravstvenih radnika i 291 pacijent, uključujući 32 bebe u kritičnom stanju, izvijestio je WHO.
– Svjetska zdravstvena organizacija i partneri hitno razvijaju planove za hitnu evakuaciju preostalih pacijenata, osoblja i njihovih obitelji, rečeno je.
– Tijekom sljedeća 24 do 72 sata, čekajući jamstva sigurnog prolaza od strana u sukobu, dogovaraju se dodatne misije za hitan transport pacijenata u druge bolnice na jugu Gaze.
Izraelska vojska nije odmah komentirala izjavu WHO-a ili posjet.
Preostalih 2500 interno raseljenih osoba koje su potražile utočište na prostoru Al Shife otišlo je nakon što su izraelske obrambene snage u subotu izdale nalog za evakuaciju, priopćio je WHO, koji je ponovio svoj poziv na trenutni prekid vatre i stalnu humanitarnu pomoć, rekavši da je mogućnosti za medicinsku skrb u maloj obalnoj enklavi sve manje.
Prebukiranost vrtića, odnosno velike grupe djece u neadekvatnim prostorijama, sa malim brojem vaspitača glavni su problemi koji se tiču djece u hercegnovskoj opštini, prema mišljenju roditelja. Taj problem nije riješen izgradnjom vrtića na Savini, a posebno ako se uzme u obzir doseljavanje velikog broja porodica iz Rusije i Ukrajine, kojima su omogućene brojne povlastice koje se tiču upisa i cijene pohađanja predškolskih ustanova, saopšteno je iz Udruženja Roditelji.
“Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, tri pedijatra ordiniraju u opštini sa kojima roditelji ističu pozitivna iskustva, ali i pored toga roditelji su često primorani da potraže privatnu podršku, s obzirom na duge liste čekanja. Novljani bi voljeli da njihova djeca imaju više besplatnih edukativnih, kreativnih i sportskih sadržaja za djecu”, navodi se u saopštenju.
Naglašava se da su ove utiske roditelji podijelili sa ekipom Porodičnog karavana koji je u subotu, 18. novembra, boravio u Herceg Novom.
Mini porodični događaj obilježio je sadržaj prepun edukativnih, didaktičkih i animatorskih aktivnosti za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Provjerene informacije o zdravoj ishrani, imunizaciji i zdravim stilovima života roditelji su mogli dobiti od ljekara Instituta za javno zdravlje.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo je ukazala na primjere dobre prakse koje Opština sprovodi. Takođe, pozvala je zainteresovane da se obrate sa konstruktivnim prijedlozima koje smatraju da bi opština Herceg Novi trebala da ima, a tiču se najmlađih članova.
„Opština Herceg Novi je, kroz različite vidove podrške, usmjerena na djecu i mlade u ovom gradu jer smo svi svjesni da bez zdrave porodice nema napretka jednog društva, ni zajednice. U tom kontekstu, mi ćemo iz budžetske linije, kako pri Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, tako i nekim drugim sekretarijatima, osmišljavati nove servise upućene na djecu i mlade“, kazala je ona.
Porodični karavan
Pištalo navodi da opština subvencionira stipendije za djecu korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, kao i podršku talentovanoj djeci kroz brojne akcije i finansiranje školskih, regionalnih i državnih takmičenja za učenike.
Osim darovitu djecu, opština podržava rad omladinskih servisa koji organizuje brojne kulturne sadržaje za mlade. U saradnji sa školama relizuje se kampanja „Čuvaj sebe, druge prijavi“ sa ciljem borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Osim toga, lokalna samouprava planira obezbjeđivanje budžeta za kupovinu školskog pribora za porodice koje imaju više djece školskog uzrasta i žive u siromaštvu.
Pored pomenute podrške lokalne samouprave, roditelji ističu značaj naknade za novorođeno dijete koja je postojala i ranije, a u proteklom periodu uvećana na 500 eura.
Herceg Novom nedostaju, saglasni su roditelji, besplatne edukativne i stimulativne aktivnosti za djecu koje su značajne za proces socijalizacije. Osim Gradske biblioteke, koja realizuje raznovrsne besplatne sadržaje za djecu različitih uzrasta, kojima su roditelji veoma zadovoljni, ne postoji drugi vid aktivnosti dostupan svoj djeci. Takođe, roditelji ukazuju na premalo vremena koje djeca provedu vani dok su u vrtiću i navode da je razlog za to brojnost djece, odnosno činjenica da čak do 60 djece u grupi boravi sa dva ili tri stručna radnika.
Roditelji iz Herceg Novog, sa kojima su razgovarali predstavnici udruženja Roditelji, ističu da bi izgradnja škole u Igalu riješila brojne probleme. Usled urušavanja prostorija koje su korištene, roditelji iz Igala su primorani da djecu šalju na nastavu u naselje Topla, ili u obližnju seosku školu. Iako su postojala brojna obećanja o izgradnji pomenute škole u Igalu, još uvijek nije došlo do realizacije.
Porodični karavan
Doktori Instituta za javno zdravlje su, kao i do sada, nesebično ukazivali na stavove struke, te bili na raspolaganju za sva roditeljska pitanja. Specijalista epidemiologije dr Marijan Bakić je ukazao na važnost vakcinacije u prevenciji bolesti, zaštiti zdravlja, kao i obezbjeđivanju dugog i kvalitetnog života.
„Imunizacija predstavlja jednu od najvažnijih javno-zdravstvenih intervencija, a same vakcine su jedno od najvećih otkrića u medicini. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, vakcine u svijetu godišnje spašavaju milione života. Drugim riječima, vakcinacija je nezamjenjiva u zaštiti djece i cijele populacije od zaraznih bolesti.“
Specijalista higijene, dr Ivana Joksimović ukazala je na važnost pravilne ishrane djece, te naglasila važnost i odgovornost uloge roditelja kao primjera i direktnih činilaca zdravlja djece.
„Principi i pravilna ishrana djece su osnov za zdravlje u odraslom periodu“, poručila je Joksimović.
Događaj u Herceg Novom organizovan je uz podršku Opštine Herceg Novi, odnosno Sekretarijata za kulturu i obrazovanje koji su, osim tehničke podrške, obezbijedili i poslastice i voće u znak dobrodošlice za najmlađe drugare.
Porodični karavan dio je projekta koji udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Cilj aktivnosti koje se sprovode je uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica da obezbijede uslove neophodne za optimalan rast i razvoj djece.
U toku Porodičnog karavana koji obilazi gradove realizuje se nekoliko različitih tematskih aktivnosti koje doprinose boljem informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece, kao što su dojenje, ishrana, vakcinacija, fizička aktivnost, značaj kontakta, igre i ograničavanja upotrebe tehnoloških sredstava koja nijesu namjenjena djeci.
U okviru Porodičnog karavana, organizovan je dvosatni program za najmlađe, za koji su bili zaduženi Rent a party animatori, Škola za intelektualni razvoj djece Eduko i tim udruženja Roditelji.
Porodični karavan nastaviće obilazak crnogorskih opština i naredne subote, 25. novembra, kada će boraviti u Danilovgradu.
Crna Gora treba da zauzme model između elitnog i masovnog turizma, takozvani mješoviti model, smatra ministar turizma i ekologije Vladimir Martinović.
– Mislim da je kreiranje tog mješovitog sistema ljekovito za Crnu Goru. Takođe smatram da Crna Gora ima veoma veliki potencijal kada su u pitanju vjerski i zdravstveni turizam – poručio je Martinović i kazao da se intenzivno mora raditi na razvoju tih elemenata.
On je gostujući u emisiji Okvr naveo i da turističku ponudu treba kreirati i kroz buduće finansijske i fiskalne planove Vlade Crne Gore.
Govoreći o stanju u sketoru, Martinović je kazao da je prošao kratak period kako bi se sagledali svi problemi.
– Mi imamo izgrađene brojne turističke kapacitete, brojne turističke komplekse koji nijesu pratili odgovarajuću komunalnu, a ni saobraćajnu infrastrukturu. Stvari su se radile nekim potpuno obrnutim redosledom – kazao je Martinović.
To je, dodaje, jedan veoma velik izazov i za državu.
– Ja sam siguran da će i ministarstvo, naravno u svojim okvirima i nadležnostima, a i Vlada na čelu sa Spajićem, i te kako znati da se nosi sa tim problemima, izazovima, kako bismo uspjeli da ih riješimo. Naravno, to nije moguće preko noći, ali definitivno smatram da su to neki okviri u kojima moramo da se krećemo, da detektujemo probleme – kazao je Martinović.
On je poručio da će te probleme rješavati u narednom periodu, jer država nikako ne smije dozvoliti da turizam bude zanemaren na bilo koji način.
Martinović smatra da Crna Gora treba da zauzme model između elitnog i masovnog turizma, takozvani mješoviti model.
