Muzika je pratila razvoj Tivta –  Promovisana knjiga “Tivatska pop rok scena”

0

Božovićeva hronika pop i rok muzike Tivta je hronološki ispričana priča o jednom gradiću koji se razvijao uporedo s vlastitim  mladim  naraštajima   i  njihovim  muzičkim  interesovanjima



 “Tivatska pop rok scena” naziv je knjige autora Lazara Božovića koja je predstavljena u četvrtak u sklopu  Novembarskih dana u Tivtu.

U prepunoj multimedijalnoj sali DTV Partizan knjigu su predstavili direktorica JU Gradska biblioteka Tivat Vesna Barbić, koja je autor predgovora, i autor knjige.

Veče su muzički obojili bivši članovi Teodosa, Milivoj Slabi i Musa Grban kao i aktuelna grupa bez kojih nema bokeljskih fešti Toć.

“Deveta knjiga Lazara Božovića , a četvrta po redu sa tematikom Tivta, donosi hronologiju moderne muzike u najmlađem bokeljskom gradu. Ono što odlikuje  Božovićevu hroniku pop i rok muzike Tivta je hronološki ispričana priča o jednom gradiću koji se razvijao uporedo s vlastitim  mladim  naraštajima i njihovim  muzičkim  interesovanjima. Mnoštvo fotografija  daje dodatnu  vrijednost  ovoj knjizi. Na  njima  se jasno vidi da su muzičari  u određenoj eposi  izgledali  isto onako kako su izgledali i  oni  koji  su  na  svjetskom  nivou  ,,diktirali”  muzičke tokove. Isčitavanjem ove muzičke hronik čitalac će saznati mnoge pojedinosti iz tivatskog društvenog života koje bi bile zaboravljene, itekako su tema i današnjih društvenih prilika…” – kazala je Vesna Barbić.

Tivatska pop rok scena

Barbić ističe da kroz same nazive vokalno- instrumentalnih sastava, bendova i muzičkih grupa  se može naslutiti kako je muzika, kao i grad sam, prešla put od naivnog mladalačkog idealizma, do savremene zrele i složene situacije u kojoj se nalazi svijet generalno, pa eto i naše globalizovano   malo   misto.  

“Prvo  su  to “Meteori”, “Admirali”, “Ledo”, “Ikar”, “Teodosi”, “Invajdersi”, “Vikinzi” itd. Medutim, malo više  filozofskog pristupa u odabiru naziva grupe daće sljedeća epoha: “Galebov Let”, “Suton”, “Kadena”- ove su grupe bile aktuelne u doba procvata turizma i njihovi nazivi morali su podsjećati na ljeto, terase hotela pune gostiju, miris mora.

Naredna epoha donosi i neke nove klince ali i odraz sirih društvenih prilika u nazivima bendova: “Prodane duše”, “Opusti se malo”, “Lude krave”, “Rain dogz”, “Nuclear mama”, itd, ali i duhovite sintagme poput “Milky wave”, što pokazuje koliko su današnje generacije mladih (i ne samo muzičara) prevazišle kompleks malog mjesta.

Tivatska pop rok scena

Ova i ovakva knjiga, kao uostalom i druge tri Božoviceve knjige o Tivtu (“60 godina izviđačke organizacije u Tivtu”, “Istorija maskaranja u Tivtu” i “Lukovića barake”) potrebna je gradu da bismo u stvari sagledali da i on, iako najmlađi među bokeljskim gradovima, ipak ima istoriju, i to istoriju života i interesovanja svojih stanovnika. Tivat nema možda mnogo artefakata u smislu konkretnih kultunoistorijskih spomenika, ali ima mnogo onoga što može samo zapisano ostati da traje i da bude pominjano. Muzika je pratila razvoj Tivta i zato je ova hronika dragocjena”, zaključila je Barbić.

Autor knjige, hroničar, Lazar Božović kazao je da “Tivatska pop rok scena” na 150 stranica uz 135 fotografije donosi hronološku priču 182 tivatskih pop rok muzičara od 1959. godine do danas i prva dva džez orkestra, kao preteče pop-roka.

“Kada sam počeo istraživati ovu temu mislio sam da nema mnogo materijala, ali se ispostavilo da je postojalo 27 pop rok grupa. Hvala svim muzičarima koji su mi ustupili material da bi ova knjiga bila ovakva, kao i Opštini Tivat koja je finansirala štampanje knjige” – kazao je između ostalog Božović.

Tivatska pop rok scena

On je posebno pozdravio “dva najstarija električna muzičara” članove prvog muzičkog sastava koji je osnovan prije 60 godina “Meteora”, Zvonka Petkovića i Draga Plamenca.

“Sve što sam mislio da kažem smjestio sam u ovoj knjizi, u kojoj možete pročitati između ostalog kako su “Vikinzi” svoj honorar od nastupa sedamdesetih godina prošlog vijeka uložili kao doprinos asfaltiranju puta ka Gornjoj Lastvi, kako su kupili prve instrumente…” – poručio je Lazar Božović.

/M. Marušić/

Narandžasti meteoalarm – Kiša, vjetar, pad temperature

0
Narandžasti meteoalarm – Kiša, vjetar, pad temperature
Boka Kotorska – foto Boka News

Na cijeloj teritoriji naše zemlje izdat je narandžasti meteoalarm, kao upozorenje na obilne padavine i jak vjetar. Ovakva vremenska situacija očekuje se i suutra, pa je tako i za subotu aktivirano pomenuto upozorenje.

Danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno. Prijepodne ponegdje kiša, od sredine dana mjestimično pljuskovi i grmljavina.

Krajem dana i tokom noći, u južnim predjelima postepen prestanak padavina, a na sjeveru, uglavnom u višim predjelima, usled pada temperature vazduha, kiša će postepeno preći u susnježicu i snijeg.

DHMZ

Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova, uglavnom u večernjim satima u skretanju na sjeverni, tokom noći umjeren do veoma jak. Najviša dnevna temperatura vazduha od 7 do 18 stepeni.

Zbog prijetnji tastu, bivšoj supruzi i kćerki 30 dana zatvora

0
Zbog prijetnji tastu, bivšoj supruzi i kćerki 30 dana zatvora
Herceg Novi – hapšenje

Okrivljeni D.S. (48) iz Nikšića, sa privremenim boravkom u Herceg Novom, u hitnom postupku je proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana zbog izvršenog nasilja u porodici, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.

“Okrivljeni je tokom noći 14/15 novembra 2023. godine, telefonskim putem pozvao bivšeg tasta, te mu uputio više uvreda i prijetnji na račun njegove kćere, a svoje bivše supruge, da bi nakon toga telefonom pozvao svoju kćerku, kojoj je takođe uputio uvrede i prijetnje koje se odnose na njenu majku”, navodi se u saopštenju.

Dežurni sudija odjlejenja u Herceg Novom Andrija Vojvodić mu je osim kazne izrekao i zaštitnu mjeru zabrane prilaska žrtvama nasilja i zabranu uznemiravnja i uhodjenja žrtava nasilja u trajanju od jedne godine, koje se počinju primjenjivati po izdržanoj kazni zatvora.

“Sudija je odlučio da se okrivljeni odmah po izricanju odluke uputi na izdržavanje kazne u UIKS Spuž, zbog postojanja osnova sumnje da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti prekršaje”, zaključuje se u saopštenju.

Kotor – Prijem vjerskih velikodostojnika povodom 21. novembra

0
Kotor – Prijem vjerskih velikodostojnika povodom 21. novembra
Prijem sveštenika – foto Opština Kotor

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je sa predsjednicom Skupštine opštine Majom Mršuljom i glavnom administratorkom Marinom Bjeljom primio u susret Danu opštine Kotor, Aranđelovdanu i Gospi od zdravlja (21. novembar), vjerske velikodostojnike arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića – starješinu hrama Crkve Svetog Nikole i don Roberta Tonsatija – kancelara Kotorske biskupije.

U ovom već tradicionalnom susretu i u prijateljskoj atmosferi istaknut je značaj multikonfesionalnosti i multikulturalnosti koju Kotor baštini kroz istoriju.

Kotor je grad tolerancije i uvažavanja različitosti i u tom duhu je i poruka ovog susreta da buduće generacije nastave da žive okrenuti jedni drugima, u zajedništvu, postojano i istrajno.

Finska za vikend zatvara pola svojih graničnih prelaza sa Rusijom zbog migranata

0
Finska za vikend zatvara pola svojih graničnih prelaza sa Rusijom zbog migranata
Finska

Finska će u noći od petka na subotu zatvoriti polovinu svojih graničnih prelaza sa Rusijom, optužujući Moskvu da pušta migrante bez papira da prelaze granicu, saopštila je danas finska vlada.

“Vlada je odlučila da zatvori prelaze Valima, Nuijama, Imatra i Nirala na granici između finske i Rusije, rekao je ministar unutrašnjih poslova Mari Rantanen na konferenciji za novinare.

Finska vlada je u utorak upozorila da planira da zatvori svoju granicu sa Rusijom sumnjajući da Moskva pokušava da destabilizuje zemlju koja je u aprilu ušla u NATO.

Finska posljednjih nedjelja bilježi porast broja ulazaka migranata bez dokumenata porijeklom sa Bliskog istoka ili iz Afrike, posebno iz Iraka, Somalije i Jemena.

“Želimo da se taj fenomen završi, da se granična aktivnost vrati na normalu”, rekao je finski premijer.

On je rekao da će preduzeti potrebne mjere ako se situacija proširi na druge prelaze.

Finska dijeli granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom.

Kremlj je obećao u aprilu da će preduzeti kontra mjere poslije pristupanja Finske NATO-u, nazivajući proširenje zapadne alijanse napadom na bezbjednost Rusije.

Finska je krajem 2022. godine otkrila plan za izgradnju velike ograde na 200 kiloometara granice.

Ugostitelji Tivta: Organizacija dočeka Nove godine treba da počne ranije

0
Zimska bajka u Tivtu kućice – foto Boka News

Na 13. zasjedanju Skupštine opštine Tivat  vodila se diskusija o organizaciji dočeka Nove godine i učešća ugostitelja koji su ranijih godina sa svojim kućicama obogatili, oplemenili i upotpunili program.

Iznijete su mnoge netačne informacije i zato želimo informisati širu javnost o našem stavu u cijeloj priči. Iznenađeni smo i zatečeni trenutnom situacijom i stavom Opštine Tivat prema ugostiteljima koji imaju svoje kućice, jer smo o istoj, obavješteni putem medija, poručuju iz Udruženja ugostitelja Tivat.

Prije svega mi smo bili inicijatori i organizatori kućica na Pinama (prvi u Crnoj Gori) i  cijele manifestacije uz podršku Opštine Tivat, Turističke organizacije, Komunalnog preduzeća , Vodovoda, Elektrodistribucije i Morskog dobra. I to je bila gradska priča u kojoj smo ušli bez interesa.

Da bi se organizovala jedna takva manifestacija, Radni tim je formiran na proljeće. Odluke o izboru izvođača, donosile su se na osnovu finansijske  mogućnosti Opštine Tivat i TOT-a za 31.12 i 01.,02.01 svake godine. Za ostale dane su se  postarali ugostitelji sa svojim sponzorima da upotpune program. Samim tim naša organizacija je bila za više dana , što je podrazumjevalo ne samo finansiranje izvođeča, nego i njihov doček, smještaj  i putne troškove. Uz to smo se postarali da nam kućice budu ukrašene i opremljene kako bi našem gradu doprinijeli dali puni doprinos za lijep izgled, a našim gostima za dobar ugođaj. Organizovali smo i humanitarne akcije, što dokazuje koliko smo se angažovali van naše primarne djelatnosti.

Imali smo izuzetnu saradnju sa gradonačelnikom jer smo pretprošle godine dogovorili manifestaciju od Božića do Božića sa izuzetnim muzičkim programom, ali zbog Odluke Ministarstva zdravlja, kompletan program je morao biti otkazan, sa čim su bili saglasni i ugostitelji i gradonačelnik.

Ugostitelji Tivta: Organizacija dočeka Nove godine treba da počne ranije
Tivat – Pine – Božić – foto Boka News

Razlog ne izlaska prošle godine su višestruki, kao prvo i osnovno sa organizacijom se krenulo veoma kasno, tj u oktobru. Da bi smo mi iznijeli naše kućice, iz godine u godinu, mi smo morali pripremiti kompletnu dokumentaciju kao privremeni ugostiteljski objekat, što iziskuje između ostalog i Sanitarnu saglasnot od Instituta za hranu, i to pojedinačno za svaki objekat, što za ovo kratko vrijeme uz ostalu dokumentaciju nije bilo moguće pribaviti. Uz to bio je dogovor sa Opštinom da oni obezbjede binu i ozvučenie za sve  dane  od Božića do Božica, koje je na kraju izostalo, zbog velikog poskupljenja u odnosu na predhode godine i na kraju se program pripremio za tri dana na koje mi nismo mogli odgovoriti. Nakon čega smo se složili, organizacija treba da počne ranije, kako bi se izvođači i kompletan program dogovorio tokom ljeta i kako bi Nova godina bila organizovana na zavidnom nivou.

Ukratko, mi smo ovom projektu od prvog dana pristupili vrlo odgovorno, temeljno, savjesno i profesionalno, zato je svaka godina našeg učešća bila uspješna, sa svih strana pohvaljena i od gostiju prihvaćena, ali ove godine dogovora nije bilo, jer nas na dogovor niko nije ni pozvao, poručuju iz Udruženja ugostitelja i vlasnici kućica.

Predstava “Oleana” premijerno u Tivtu

0
Predstava “Oleana” premijerno u Tivtu
Sa press konferencije

Pozorišna predstava “Oleana” tivatskog Centra za kulturu, biće premijerno izvedena u nedjelju 19. novembra u 20 sati u Velikoj sali centra.

Goran Božović, direktor Centra za kulturu Tivat, podsjetio je da je riječ o trećoj premijeri u produkciji ove ustanove kulture u ovoj godini.

“Nakon Ćelave pjevačice u režiji Jagoša Markovića (samostalne produkcija CZK Tivat), i predstave Zajedno u režiji Jane Maričić (koprodukcija sa SNP Novi Sad, Beoart, Kulturni centar Pančeva), sada druga ovogodišnja samostalna produkcija, pozorišna predstava Oleana, u režiji Egona Savina. Tekst Dejvida Mameta, američkog pisca koji je dobitnik Pulicerove nagrade, nastao je prije tri decenije, ali je vrlo moderan i u današnje vrijeme, vrlo intrigantan. Komad govori o manifestaciji moralnog posrnuća i lošeg sistema vrijednosti, koji je u današnje vrijeme izraženiji nego ikad. Jedan muškarac i jedna žena, a dvije istine. Koju god stranu zauzmete vjerovatno griješite” kazao je Božović.

On je istakao da je riječ o dobroj priči, psihološkoj drami, koju CZK radi sa velikanima pozorišne umjetnosti regiona, ponovo sa Egonom Savinom, premijerno sa Branislavom Lečićem, i sa mladom perspektivnom glumicom Jovanom Krstić, kojoj će možda baš ova predstava biti odskočna daska prepoznatljivosti, makar u Crnoj Gori.

Reditelj predstave, Egon Savin, kazao je da mu je ovo treća predstava koju radi u Tivtu te da mu je uvijek veliko zadovoljstvo da radi u ovom gradu. Ovoga puta na scenu donosi izuzetno slojevit i kompleksan komad Davida Mameta koji je jedan od najizvođenijih komada u svijetu posljednjih decenija.

Sa press konferencije

“Ovim komadom razorena je tradicionalna slika o obrazovnom sistemu, pedagogiji, slobodoumnim nezavisnim intelektualcima, čistoj i progresivnoj studentskoj omladini, ženskim pravima i ravnopravnosti polova, nasilju nad ženama…
Kompleksni odnos profesor-studentica u savremenom svijetu ogledalo je političkog licemjerstva, obostrane manipulacije i uzajamnog zlostavljanja. Naša “Oleana” je jedna autoironijska groteska na temu naše narcisoidnosti, nedostižnih ambicija, nekontrolisane požude i nastranih ideoloških uvjerenja!”, kazao je Savin.

Glumac Branislav Lečić istakao je da su muško – ženski odnosi itekako aktuelni dodavši da je dovoljno pogledati broj razvoda.

“Gotovo svaka zajednica koja u sebi ima korijen ljubavi posle izvjesnog vremena preraste u nešto drugo i za to je dovoljno pogledati broj razvoda. Konflikti veze koji postoje, uticaj pozicije muškaraca, ponašanje ambicioznih žena – sve su to guste teme koje postoje u ovom komadu. Kao analiza, kao metodologija rada koje je Egon sproveo u djelo meni se strašno dopada što smo mi secirali stvari iznutra i stvarali jednu psihološku odbranu i jednog i drugog lika”.

Jovana Krstić glumica kaže da je u tekstu izražen taj crno-beli pogled na svet koji pogotovu ima mlada ambiciozna studentkinja čiju ulogu tumači.

“Taj crno-beli pogled na svet u njoj formira i karakter. Dakle ona je ambiciozna ali i nesigurna u sebe. Tokom komada, svoje samopouzdanje gradi prije svega na svojoj trpeljivosti i agilnosti i  mogućnosti da istrpi bol. Ta projekcija koja je vrlo opsesivno usmjerena na profesora se naročito u trećem dijelu predstave pretvara u jedan, gotovo politički manifest”.

Premijera predstave “Oleana” zakazana je za 19 Novembar u 20.00h u velikoj Sali Centra za kulturu dok je repriza narednog dana u istom terminu.

Prijem za predstavnike Bokeljske mornarice uoči Dana opštine Tivat

0
Prijem za predstavnike Bokeljske mornarice uoči Dana opštine Tivat
Prijem Bokeljske mornarice

Uoči 21. novembra Dana opštine Tivat, predsjednik opštine Željko Komnenović upriličio je prijem za delegaciju Bokeljske mornarice Kotor – podružnica Tivat.

Predsjednik tivatske podružnice Marijan Ribica zahvalio se na pozivu i potvrdio spremnost odreda Bokeljske mornarice da učestvuje u svečanostima proslave Dana Tivta. On je predsjedniku opštine poklonio drugo izdanje monografije “Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice” i posebno izrazio zahvalnost Opštini Tivat i njenom rukovodstvu na ostvarenoj podršci i saradnji.

Bokeljska mornarica Kotor – podružnica Tivat učestvovaće u svečanom defileu i u tradicionalnoj ceremoniji primopredaje zastave grada ispred zgrade Opštine, a ona je dio proslave još od 1972. godine. Svečani defile centrom grada povodom Dana opštine počeće u 9:30, dok će primopredaja zastave biti izvršena u 9:40. Uslijediće kolo Bokeljske mornarice u 10h na šetalištu Pine.

Tivat – Apel Službe zaštite i spašavanja

0
Tivat – Apel Službe zaštite i spašavanja
SZP Tivat – foto Boka News

Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat uputila je apel javnosti povodom velikog broja intervencija na gašenju požara u kontejnerima za odlaganje otpada.

„Pripadnici Službe posljednjih mjeseci sve češće intervenišu na gašenju ovih manjih požara čiji je uzrok ljudski faktor – ponekad nepažnja, a u nekim slučajevima namjera. Požari uzrokovani nepažnjom se najčešće dešavaju kada se u kontejnere ubaci žar.  Namjerne požare izazivaju neodgovorni pojedinci kojima ovo nažalost predstavlja vid igre“ – navodi komandir SZS Milorad Giljača napominjući da veliki broj intervencija na gašenju požara u kontejnerima, utiče negativno na rad Službe.

„Moramo biti svjesni da postoji rizik, da nečija igra i nepažnja spriječi vatrogasce da brzo i efikasno intervenišu u drugim hitnim slučajevima. Molimo građane da budu posebno pažljivi i da spriječe ovakve incidente“ – poručuju iz Službe zaštite i spašavanja.

Zašto Boka Kotorska nema deponiju građevinskog otpada – ANKETA

Zašto Boka Kotorska nema deponiju građevinskog otpada – ANKETA
Deponija građevinskog materijala – foto R. Stjepčević – Boka News

Problem nelegalnih deponija na području Boke Kotorske godinama je aktuelan. Sa hiper izgradnjom objekata posebno je došlo do izražaja deponovanje građevinskog odpada na područiju kotorske opštine, u zaleđu Risna, Gornjih Ledenica odnosno Krivošija, dok je značajno devastirano i šire područje Grblja.

Ovaj problem zbog intezivne gradnje aktuelan i u hercegnovskoj opštini.

Većina deponovanog materijala po dogovoru s vlasnicima privatnih parcela deponuje se na tertoriji Opštine Tivat kao i na području Grblja.

Trojica deponija

Veliki problem su u ovom trenutku deponije u zaleđu prema krivošijskom kraju, gdje se očigledno koriste pozicije prilično sakrivenih uvala na kojima se odlažu građevinski i druge vrste otpada.

Godinama unazad Kotor je bez legalne, zvanično registrovane deponije građevinskog materijala, što je i razlog formiranja brojnih divljih koje degradiraju i ugrožavaju UNESCO-vu baštinu i zagađuju prostor, tim prije što ni lokacija na Ledenicama, koja je odlukom lokalnog parlamenta još 30.09.2019. godine utvrđena za privremeno skladištenje građevinskog i kabastog otpada, nije privedena namjeni…

* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance