Korčula dobila novi pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci

0
Korčula dobila novi pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci
Vela Luka – terminal – foto Hina

U Veloj Luci na Korčuli u petak je otvoren pomorsko-putnički terminal vrijedan 14,8 milijuna eura, u sklopu kojeg je uređeno 515 metara obalne trase i izgrađena četiri nova trajektna veza.

Terminal je izgrađen na području bivše tvornice Jadranka i omogućuje privez većim brodovima te zadovoljava potrebe povećanog prometa. Radovi su obuhvaćali premještanje luke iz centra Vela Luke u novi pomorsko-putnički terminal s ciljem povećanja kapaciteta i smanjenja zakrčenosti luke.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je projekt izgradnje terminala dio velikog ciklusa ulaganja u lučku infrastrukturu diljem Jadrana, gdje je do danas ugovoreno ukupno 25 projekata sufinanciranih europskim sredstvima. U sklopu terminala su izgrađena četiri trajektna veza, jedan 150 metara, dva od 70 metara s rampama i jedan od 40 metara. Putnicima je na raspolaganju čekalište za ukrcaj osobnih vozila, ukupno za njih 350, stajalište za tri autobusa i četiri taksi vozila, kao i parking za 20 osobnih vozila. Pristanište je sa 10,2 milijuna eura sufinancirano bespovratnim sredstvima EU.

Vela Luka – terminal – foto Hina

“Ovo je veliki dan ne samo za Velu Luku već i za Korčulu i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju. To je jedan od najvećih projekata koji je obilježio proteklu financijsku perspektivu. Osim ovoga terminala, za dva mjeseca dolazi i novi brod koji će se zvati Vela Luka. Puno je duži i sigurniji od postojeće Korčule, a prometovat će prema Splitu. Mi paralelno uz izgradnju infrastrukture idemo i u modernizaciju flote. Raspisali smo i natječaj za gradnju autoceste od Ploča do Dubrovnika, a uskoro nas očekuje i gradnja brze ceste tako da nastavljamo sa snažnim ulaganjima na jugu Hrvatske”, kazao je ministar Butković, najavivši ulaganja i u luku Perna i obilaznicu Orebić.

Upitan da komentira informaciju po kojoj su Rumunji zainteresirani za brodogradilišta 3. Maj i Uljanik, Butković je odgovorio da se Vlada opredijelila da brodogradnja u Rijeci i Puli opstane. Dodao je da je situacija u 3. Maju puno stabilnija, dok je u Uljaniku situacija složenija.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prisjetio se kako su još prije 18 godina krenuli s realizacijom tog projekta, te kazao da otvaranjem tog terminala ne prestaje ulaganje, jer je u visokoj fazi realizacija na istočnom dijelu otoka, na lokaciji Polačište još jedne luke. Kazao je da im je u novoj omotnici osigurano 25 milijardi eura od čega će veliki dio novca ići u prometnu infrastrukturu.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da je novootvoreni terminal samo jedan od projekata povezivanja te županije s obzirom da ne rade samo cestovno povezivanje već i povezivanje otoka. Naglasio je da su do sada završili projekt Donje Čelo na Koločepu, Trpanj, Drače, Dubu Pelješku te Dominče, a sada su još u realizaciji, odnosno pri kraju Cavtat, Ubli i Polačište.

“Pred nama su još preostale dvije luke i to Perna i Prigradica, čime ćemo zaokružiti te projekte na našim otocima. A što se cesta tiče, ide obilaznica Orebića, nastavak gradnje autoceste i još dosta toga. Želimo povezati našu županiju i građanima osigurati život, gospodarstvu funkcioniranje, a turistima da mogu brzo stići na sva odredišta”, poručio je Dobroslavić.

Nakon svečanosti otvaranja, na novootvoreni terminal je kao prvi trajekt uplovio Petar Hektorović.

Počinje vrijeme karnevala i vladavine maškara

0
Počinje vrijeme karnevala i vladavine maškara
Riječki karneval

Iako su maškare već zavladale i karnevalsko je ruho odjeveno u nekim mjestima na Kvarneru, daljnje mesopusno zahuktavanje očekuje se ovoga vikenda, a na Antonju, iduće srijede 17. januara, započet će i veliki Riječki karneval.

Maškare u Hrvatskom primorju i zaleđu tradicionalno preuzimaju vlast, vješa se pust, a maškarane povorke kreću prve subote nakon Sveta tri kralja ili na sam blagdan.

Riječki karneval i Međunarodna karnevalska povorka

U nekim krajevima mesopusna ludovanja kreću kasnije, pa će u Rijeci i dijelu riječkog prstena početi na Antonju ili spomendan Svetog Antona, uz zvuke Antonjskog roga.

Završit će na mesopusni utorak ili u srijedu na Pepelnicu, 14. februara, s kojom počinje korizmeno razdoblje.

Pustu, lutki okrivljenoj za sve društvene nepravde i nedaće, tada se sudi, a on će javnim spaljivanjem platiti za sve loše događaje u protekloj godini.

Veliki Riječki karneval ili riječko „peto godišnje doba“ i ove će godine početi na Antonju, podizanjem pusta i karnevalske zastave.

Slijedi izbor kraljice karnevala, na kojemu će maškare 19. januara birati najšarmantniju predstavnicu koja se mora istaknuti poznavanjem karnevalske tradicije, duhovitošću, plesnim i glazbenim umijećem.

Birat će se i nagrađivati najbolji scenski nastupi karnevalskih grupa, potom će gradonačelnik Rijeke predati „ključeve grada“ meštru karnevala, a maškare će zavladati gradom.

Sve veći i šareniji, Riječki karneval svake godine okupi na tisuće maškara, najviše tijekom središnjeg događanja, velike Međunarodne karnevalske povorke, koja će ove godine središtem grada proći 11. februara.

U povorci se, kao i svake godine, očekuje oko 10.000 domaćih i inozemnih maškara u tradicijskim i urbanim karnevalskim grupama te s brojnim alegorijskim kolima.

Vesela Dječja maškarana povorka najavljena je za 27. januara, kada će Korzom prošetati i zaplesati tisuće maškarica u šarenim i maštovitim opravicama.

Humanitarni karnevalski bal bit će 10. februara u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Riječki karneval obnovljen je 1982. godine, kada su riječkim Korzom prošetale tek tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa „Lako ćemo.“

Osim središnjih događanja, tijekom karnevala organiziraju se brojne zabave, manifestacije, humanitarne akcije, utrke, balovi, koncerti i predstave.

I u Opatiji će na blagdan Sv. Antona početi karneval, a u sklopu njega održat će se Dječji karnevalski korzo, Maškarani klapski maraton  te Balinjerada, luda utrka vozila na „balinjerama“ tj. kugličnim ležajevima, u kojoj se maškare spuštaju niz cestu u neobičnim „karićima.“

Bogata mesopusna tradicija

Brojna su primorska naselja i gradovi u kojima se nastavlja bogata mesopusna tradicija, a pokladni običaji njeguju se i na otocima i u Gorskom kotaru.

Svaki kraj ima svoje posebnosti, jedinstvene, stare ili novije običaje, organiziraju se „pusni tanci“, spravljaju „pusna jela.”

Naročito su poznati tradicionalni ophodi zvončara po selima zaleđa, a održavaju ih Halubajski, Brgujski, Zvonejski, Rukavački i Žejanski zvončari, Grobnički dondolaši…

Halubajski zvončari obilaze sela na istočnoj Kastavštini, a trodnevni ophod počinje na Pusnu nedeju i traje do utorka prije Pepelnice, kada se u Viškovu spaljuje pust.

Zvončarski ophod povezan je s davnim ritualima prizivanja proljeća, novog života i tjeranja zime i zla, ali je na Kastavštini i važan dio društvenog života.

Zvončari ophod počinju u Halubju, zaustavljajući se u svakome selu na okrijepi i druženju. Obiđu više od 50 sela i zaselaka Kastavštine, na jugu do Pehlina u Rijeci te do grada Kastva na zapadu.

Odjeveni su u tradicionalnu odoru ili „monturu“, bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, ogrnuti su ovčjom kožom, a na glavi imaju stilizirane maske – životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Oko pasa im je ovješeno zvono, u rukama nose stilizirani buzdovan – „balku“ ili „bačuku”, a sudjeluju na Riječkom i drugim karnevalima.

Karnevalske zabave počinju nešto ranije, no, jedinstveni mesopusni običaji u Novom Vinodolskom započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice.

Mesopustari „napovidaju“ ženidbu starih udovaca i udovica. „Ženidbu mlade Mesopustove” najavljuju stari svati, a svi sudionici su muškarci odjeveni u muške i ženske narodne nošnje.

Vrhunac običaja je izrada i krštenje mesopusta – lutke od slame koja će biti osuđena.

Posebna svečanost je Novljansko narodno kolo, koje se u novljanskoj ženskoj i muškoj nošnji, uz sopile i pjevače, pleše u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice.

/Piše: Helena Šupraha/

Anušić: Nisam se susreo sa ministrom obrane Crne Gore, zbog njegovih izjava proteklih dana, koje su za nas neprihvatljive

0
Anušić: Nisam se susreo sa ministrom obrane Crne Gore, zbog njegovih izjava proteklih dana, koje su za nas neprihvatljive
Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Anušić (desno) Foto Boka News

„Nisam se susreo danas sa ministrom obrane Crne Gore, Draganom Krapovićem zbog njegovih izjava proteklih dana, prije svega o školskom brodu „Jadran“, o izjavama oko spomen ploče u bivšem logoru Morinj.

Te izjave su u suprotnosti sa našim stavovima i za nas su potpuno neprihvatljive, i jasno su dali doznanja da nema smisla taj sastanak za sada održavati. Naše pozicije i stavovi o tim temama koje su veoma bitne za Hrvatsku su potpuno drugačije, naši stavovi se nisu mijenjali godinama ali je problem što su se mijenjali stavovi određenih dužnosnika iz Vlade CG.

Večeras sam ovdje na proslavi Dana Hrvata u Crnoj Gori da bi izrazio potporu, što je i bio moj cilj posjeti Crnoj Gori“ – kazao je za naš portal potpredsjednik Vlade RH, ministar obrane i izaslanik premijera, Ivan Anušić.

Svečana sveta misa povodom Karika i Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori

0

Svečanom svetom misom povodom 13. januara dana kada su 809. godine stigle moći Svetog Tripuna u Kotor zaštinika grada i Kotorske biskupije i Dana Hrvata u Crnoj Gori, proslavljen je ovaj značajan datum u istoriji Boke Kotorske.

Brojne goste, zvanice i vjernike u uvodnoj riječi pozdravio je kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati.

“Godine 809. dana 13. siječnja trgovci koji su prenosili tijelo Svetog Tripuna iz Carigrada za Veneciju božijom providnošću zaustavili su se u Bokokotorskom zalivu gdje su građani Kotora, spoznavši da trgovci nose relikvije mladog mučenika odlučili otkupiti tijelo i njemu podići crkvu a kasnije ovu katedralu kojoj se mi danas nalazimo. S toga je 13. siječanj 809. godine jedan od najznačajnih datuma u povjesti Kotora i Kotorske biskupije i cijele Boke Kotorske.

Danas slavimo karike (potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti), Bokeljska mornaarica bira svog Malog admirala. Na današnji dan hrvatski narod u Crnoj Gori slavi svoj dan – Dan hrvatskog naroda, a sjetimo se da je i na današnji dan Sveta stolica priznala samostalnost Republike Hrvatske nakon raspada bivše države.

Želim u ime svih organizatora pozdraviti sve prisutne kao i uzvanike iz Republike Hrvatske, izaslanik premijera, potpredsjednika Vlade i minsitra obrane, Ivana Anušića, ministar vanjskih i evropskih poslova dr Gordana Grlića Radmana, veleposlanika Veselka Grubišića koji je izaslanik predsjednika RH, Lidija Bradara predsjednicu Federacije BiH, Zvonka Milasa državnog tajnika, Jasminku Lončarević konzulicu u Kotoru, Nikolu Dobroslavića župana Dubrovačko-neretvanske županije, Mata Frankovića gradonačelnika Dubrovnika, Zvonimira Dekovića predsjednika HNV CG, Adrijana Vuksanovića predsjednika HGI-a i poslanika u Skupštini CG, Admirala Bokeljske mornarice…”- kazao je don Robert Tonsati.

Don Robert Tonsati – Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Foto Boka News

Tonsati se zahvalio i svim članovima bratovštine Bokeljske mornarice iz Republike Hrvatske koji su danas potpisali povjesni sporazum o suradnji između Matice u Kotoru i svojih bratovština, stoga je “danas jedan veliki blagdan zajedništva sih nas” – zaključio je Tonsati.

Nakon svete mise, koju je predvodio barski nadbiskup i apostolski upravitelj Kotorske biskupije msgr. Rrok Gjonlleshaj u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, ministri sa suradnicima i delegacijama prisustvovali su svečanom programu obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori u Tivtu, čiji je organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

Misno slavlje uveličao je katedralni zbor Svetog Tripuna.

Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Foto Boka News

Potpredsjednik Vlade RH Anušić: Nisam se susreo sa ministrom obrane Crne Gore, zbog njegovih izjava proteklih dana, koje su za nas neprihvatljive

„Nisam se susreo danas sa ministrom obrane Crne Gore, Draganom Krapovićem zbog njegovih izjava proteklih dana, prije svega o školskom brodu „Jadran“, o izjavama oko spomen ploče u bivšem logoru Morinj. Te izjave su u suprotnosti sa našim stavovima i za nas su potpuno neprihvatljive, i jasno su dali doznanja da nema smisla taj sastanak za sada održavati. Naše pozicije i stavovi o tim temama koje su veoma bitne za Hrvatsku su potpuno drugačije, naši stavovi se nisu mijenjali godinama ali je problem što su se mijenjali stavovi određenih dužnosnika iz Vlade CG. Večeras sam ovdje na proslavi Dana Hrvata u Crnoj Gori da bi izrazio potporu, što je i bio moj cilj posjeti Crnoj Gori“ – kazao je za naš portal potpredsjednik vlade, minstar obrane i izaslanik premijera Ivan Anušić.

Gordan Grlić Radman: Razgovarali sam o Prevlaci i razgraničenju na moru, čekamo Crnu Goru…

Anušić: Nisam se susreo sa ministrom obrane Crne Gore, zbog njegovih izjava proteklih dana, koje su za nas neprihvatljive
Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Foto Boka News – Gordan Grlić Radman i Ivan Anušić.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman,  večeras je u Kotoru je za naš portal izjavio da je u današnjem razgovoru sa crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

„Razgovarali smo o Prevalaci, jasna je granica na kopnu temeljem Banditerove komisije, koje su postale državne granice. Mi želimo razgovarati o granici na moru i čekamo da Crna Gora imenuje članove komisije kako bi razgovarali o tom problemu“.

Što se tiče školskog broda Radman Grlić kaže da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.

„Mi ga smatramo otuđenom imovinom, i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom možemo razmotriti, uključiti međunarodno sudište“ – kazao je Grlić Radman.

Ministar je ponovio neprihvatljivom odluku Skupštine općine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasna djelovanja i postupanja prema hrvatskim zatočenicima kao zapovjednik straže u logoru Morinj, Zorana Džimi Gopčevića.

„Mi smo čestitali Crnoj Gori što se suočila sa prošlošću i za nas je ploča u Morinju i natpis veoma bitini i smatramo da ona ne treba biti predmet razgovora i treba ostati tamo gdje je“ – kazao je Grlić Radman.

On  je nagovijestio i moguće riješenje koja je predložio crnogorski ministar Ivanović za Hrvatski dom u Donjoj Lastvi gdje je smješteno Hrvatsko nacionalno vijeće, Radio Dux, knjižnica, učionica i velika multifunkcionalna dvorana.

Nakon svete mise, koju je predvodio barski nadbiskup i apostolski upravitelj Kotorske biskupije msgr. Rrok Gjonlleshaj u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, ministri sa suradnicima i delegacijama prisustvovali su svečanom programu obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori u Tivtu, čiji je organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

Više fotografija na našoj FB strani.

/Miro Marušić/

Grupa građana BU2: Podrška za spomenik žrtvama sa “Zente”

0
Grupa građana BU2: Podrška za spomenik žrtvama sa “Zente”
Zenta

NVO “Grupa građana BU2” iz Budve podržala je inicijativu ambasadora Mađarske u Crnoj Gori Jožefa Neđešija koja je predata čelnicima vlasti Opštine Budva, da se na petrovačkom šetalištu podigne spomenik u čast žrtava i preživjelih sa ratnog broda Zenta, koji je potonuo na početku Prvog svjetskog rata, služeći ispod zastave Austrougarske, kao i u čast lokalnog stanovništva koje je pomoglo posadi da izade na obalu.

-Ratni brod “Zenta” ne igra važnu ulogu samo u Prvom svjetskom ratu i crnogorskoj istoriji, već simbolizuje zajedničke istorijske tradicije Mađarske i Crne Gore i prijateljske odnose naše dvije zemlje.

“Zenta” je potonula u borbi sa flotom Antante, u blizini petrovačke obale, 16. avgusta 1914.

Ignorišući ratna prava na moru, ratni brodovi Antante nisu učestvovali u spašavanju preživjelih, pa je značajan broj mornara pripadnika naroda Austrougarske monarhije, uključujući i mnoge mađarske žrtve, stradao.

Preživjeli su pokušali da doplivaju do obale. Vidjevši to lokalni ribari, krenuli su u spašavanje, da ih bezbjedno odvedu na kopno i podržali su ih u svemu dok nisu pali u zarobljeništvo.

Prvi preživjeli su izašli na obalu malog ostrva Sv. Nedelje, koje se nalazi u blizini petrovačke obale, gdje je u znak njihove zahvalnosti 1923.  obnovljena kapela i crkvi je poklonjena sveta slika u znak sjećanja na dan kada su se spasili, koji se i danas može pogledati-navode iz BU2.

U saopštenju se dodaje da se “razvio blizak odnos preživjelih, mješovitih nacionalnosti, i lokalnog stanovništva”.

-Poslije Prvog svjetskog rata bilo je onih koji su obišli mjesto njihovog spasa na kopnu i crkvu Sv. Nedelje, a bilo je i onih koji su se kasnije nastanili u Petrovcu.

Po našem mišljenju, spomenik koji prikazuje siluetu ratnog broda savršeno bi simbolizovao njihovo sjećanje, blizak odnos i prijateljstvo preživjelih i lokalnog stanovništva.

Mjesto sjećanja bi sa ovim poglavljem naše zajedničke istorije, koje seže skoro 110 godina unazad, upoznalo današnje stanovnike Crne Gore, ali i strane turiste koji posjećuju Petrovac.

Ploča na četiri jezika (lokalni, engleski, njemački, mađarski) koja bi se postavila pored spomenika, kao i “pametni kamen” sa više informacija, pružili bi im adekvatne informacije.

Smatramo da bi postavljanje spomenika stvorilo odličnu priliku za produbljivanje mađarsko—crnogorskih odnosa i jačanje prijateljstva dvije prijateljske zemlje.

S obzirom da bi ovaj spomenik bio prvo spomen-mjesto u Crnoj Gori, djelimično vezano za Mađare, po našem mišljenju, u budućnosti bi služilo kao pogodna lokacija za organizovanje i održavanje godišnjih i povremenih bilateralnih vojnih i kulturnih događaja – zaključuje se u saopštenju NVO “Grupa građana BU2” .

Novi udar na hutiste u Jemenu

0
Novi udar na hutiste u Jemenu
Američki nosač aviona

Nekoliko eksplozija u Sani

Najnoviji napad, za koji je SAD rekao da mu je cilj bila radarska postaja, izveden je raketama Tomahawk s američkog razarača Carney.

Hutisti su objavili da je napadnut glavni grad Sana, a njegovi stanovnici prijavili su na društvenim mrežama nekoliko eksplozija.

Zbog eskalacije oružanih sukoba u Crvenom moru porasle su cijene vozarina, a brodari u strahu preusmjeravaju brodove na dulju rutu oko Rta dobre nade. Vozarine na putu od Šangaja do Europe jučer su porasle za više od osam posto. Što kriza bude dulje trajala, izazvat će više poremećaja u prekooceanskom prijevozu tereta diljem svijeta.

Novi udari na hutiste u Jemenu

SAD je jutros ponovno izveo napad na područje pod kontrolom jemenskih hutista, ali znatno manjeg opsega nego prethodne noći. Cilj je, navodno, trebao biti radar.

Televizijski kanal kojim upravljaju hutisti javlja da je napadnut glavni grad Jemena. Stanovnici Sane prijavili su na društvenim mrežama nekoliko eksplozija.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je snage jemenskih hutista terorističkom organizacijom. Zaprijetio im je novim udarom nastave li napadati komercijalne brodove u Crvenom moru.

Bijela kuća priopćila je da SAD ne želi rat s Jemenom, ali da neće oklijevati poduzeti daljnje korake.

Grlić Radman na obilježavanju Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori

0
Grlić Radman na obilježavanju Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori
Grlić Radman sa potpredsjednicima opština Tivat i Kotor

Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori u subotu obilježava Dan hrvatskoga naroda, a u programu obilježavanja sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman koji je istaknuo potporu hrvatskoj manjini u toj zemlji kao i Crnoj Gori na njenom evropskom putu.

Hrvatski šef diplomatije u Tivtu je imao sastanak s potpredsjednicima opština Tivat i Kotor, a nakon toga je održan sastanak s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Filipom Ivanovićem.

„Tema je mnogo. Od položaja hrvatske zajednice do pitanja Hrvatskog doma, zgrade koje su Hrvati izgradili, obnovili, a za koju se čitavo vrijeme prijeti da će im se oduzeti. Naravno, bilo je govora o ploči o zloglasnom logoru Morinj, pitanju naziva gradskog bazena i ostalim otvorenim pitanjima koja su zapravo lako rješiva, ali koja su prije svega politička pitanja“, kazao je medijima nakon sastanka Grlić Radman.

Glić Radman i Ivanović

Na sastanku s potpredsjednicima Opštine Kotor Nebojšom Ševaljevićem i  Opštine Tivat Jovanom Brinićem, razgovaralo su o temama od važnosti za Hrvate u Crnoj Gori.

Ministar je ponovio neprihvatljivom odluku Skupštine opštine Kotor o preimenovanju sportskog objekta. Apelirao je na promjenu te odluku na način koji će uzimati u obzir interese pripadnika svih naroda koji žive u Kotoru.

Jednako tako, iznimno je važno pitanje vlasništva Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi, gdje hrvatska zajednica već dulji niz godina traži trajno rješenje za pitanje prostora za svoje djelovanje. U zgradi Doma je smješteno Hrvatsko nacionalno vijeće, Radio Dux, knjižnica, učionica i velika multifunkcionalna dvorana te druge prostorije koje se svakodnevno koriste.

Ministar će u subotu navečer 13. januara prisustvovazi Karikama, tradicionalnom misnom slavlju u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, te sudjelovati na svečanom obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori u Tivtu, čiji je organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.

Grlić Radman u Tivtu

U nedjelju 14. januara ministar Grlić Radman prisustvovati će misnom slavlju u katedrali svetog Petra u Baru, nakon čega će se susreti s hrvatskom zajednicom u kripti katedrale.

Dan hrvatskoga naroda obilježava se 13. januara jer je taj dan poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznat kao Karike.

Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Opštine Tivat i Opštine Kotor.

Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju, o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u čestitki povodom Dana hrvatskog naroda poručio je da “samo ujedinjeni u poštovanju prema različitostima, možemo zajedno graditi mostove koji povezuju naše kulture i tradicije, čime oblikujemo budućnost koja će biti otvorena, inkluzivna i prosperitetna za sve“.

Slovenija: Dvostruko više ilegalnih migranata u 2023. u odnosu na godinu prije

0
Slovenija: Dvostruko više ilegalnih migranata u 2023. u odnosu na godinu prije
Slovenija

Broj privedenih ilegalnih migranata u Sloveniji se u 2023. udvostručio, nakon što se migracijski pritisak povećao u cijeloj Europi, javlja u petak AFP.

Prema statistici slovenske policije, 60.587 osoba ušlo je u tu malenu alpsku zemlju 2023., a godinu prije ušlo ih je 32.024 – povećanje je to od 89 posto.

Većinom dolaze s teritorija Hrvatske koja je prije godinu dana postala dio šengenskog prostora.

Oko 30 posto migranata čine Afganistanci, 15 posto Marokanci, a devet posto Pakistanci. Broj ruskih državljana udvostručio se, s 1816 porastao je na 3675.

Gotovo svi su izrazili želju da podnesu zahtjev za azil u Sloveniji, prije nego što nastave put prema zapadu i sjeveru Europe.

Slovenija je zbog velikog priljeva migranata uvela u listopadu kontrole na svojoj granici, po uzoru na druge zemlje EU-a.

Policija također bilježi sve češće pokušaje prelaska ilegalnih migranata iz Slovenije u Austriju preko zabačenih planinskih prijevoja.

Hrvatska je nakon ulaska u Schengen zabilježila porast dolazaka migranata u ovoj godini za 40 posto u odnosu na prethodnu, dodaje AFP pozivajući se na podatke hrvatske vlade.

U prvih 11 mjeseci protekle godine Frontex je zabilježio više od 355.000 prelazaka vanjskih granica EU-a.

Mali admiral Bokeljske mornarice Josip D. Vukašinović

0

 

Mali admiral Bokeljske mornarice Josip D. Vukašinović
Josip Vukašinović mali Admiral

“Na današnjoj svečanoj sjednici  Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor, za malog admirala Bokeljske mornarice  izabran je  Josip Denisa Vukašinović iz Kotora.

Josip je rođen 06. septembra 2012. godine u Kotoru. Učenik je 6-og razreda Osnovne škole „Njegoš“ u Kotoru.  Član je  „VPK Primorac“ iz Kotora, sa kojim je osvojio više medalja na vaterpolo turnirima u CG i regionu. Pohadja kurs italijanskog jezika i vjeronauku.

Od malih nogu Josip je pratio nastupe Bokeljske mornarice i učio važnost tradicije koja traje više od 1200 godina. Odgajan u familiji koja je godinama usko povezana sa djelovanjem Bokeljske mornarice, svjestan je njene važnosti i velike časti koja mu se ukazuje izborom za malog admirala. Otac, Denis Vukašinović, dugogodišnji je član Bokeljske mornarice, po činu časnik a u prošlom mandatu kapetan, komandir Kotorskog odreda. Trenutno je  u mandatu predsjednika Bokeljske mornarice Kotor. Majka, Milica Vukašinović, nastavnica predškolskog vaspitanja, redovno prati sve aktivnosti Bokeljske mornarice I doprinosi razvoju duha očuvanja tradicije.

Josip kao mali admiral će prvi javni nastup imati 27. januara kada će, odjeven u odoru Bokeljske mornarice, izgovoriti tradicionalne lode sa lođe katedrale Sv. Tripuna.”

Prirodno je da trčimo, plivamo i da vozimo bicikl, poručuju iz Triatlon kluba Kotor

0
Prirodno je da trčimo, plivamo i da vozimo bicikl, poručuju iz Triatlon kluba Kotor
Sa skupštine TK Kotor

Liga trčanja se nastavlja u srijedu, 17. januara, start trke na pet kilometara je u 18 sati kod konobe „Barba“ na donjem putu (Sv. Stasije); svi su dobrodošli



Rekreativno bavljenje triatlonom u okviru kotorskog Triatlon kluba omogućilo je njegovim članovima-osnivačima da upražnjavajući zdrav način života osnaže i fizički i duhovno, da svoje snage odmjere na lokalnim i svjetskim trkama, te da osvoje brojna priznanja. Posebna čar ovog individualnog sporta je mogućnost druženja sa rekreativcima i profesionalcima iz svjetske triatlon zajednice, jedinstvena prilika da se plivajući, trčeći, vozeći se na biciklu, nađu na međunarodnim trkama, ravnopravno među oko pet hiljada sportista/sportistkinja svih nacija. O entuzijazmu sa kojim je grupa sportista iz Kotora prije osam godina osnovala Triatlon klub, na godišnjoj Skupštini održanoj u kamernoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“, govorio je triatlonac Dragan Jovanović.

Već 17. januara očekuje ih Liga trčanja, koju organizuju zajedno sa TK Budva. Za ovu godinu pripremaju 13. Bokeški triatlon u Perastu (najstariji te vrste u Crnoj Gori) u olimpijskoj disciplini, štafeti i dječjem triatlonu i to za ograničeni broj od 120 učesnika. U junu ih očekuje „IRONMAN“ prvenstvo u Klagenfurtu u Austriji.

Zadovoljni su kako je prošla ova godina za njih, bilo je važnih nekih odluka, promjena, a najvažnije je da  organizacioni odbor, koji je „srce kluba“, čine ljudi koji se, pored svih svoji poslova i obaveza, volonterski potpuno daju Klubu – Dragan Jovanović, Mladen Ilić, Marija Marković, Krsto Lalić i Dragan Mihaljević.

– Klub broji 20 registrovanih triatlonaca, a svake godine imamo nove članove. S obzirom da triatlon još uvijek nije kod nas razvijen, u odnosu na veće gradove u Crnoj Gori imamo zavidan broj aktivnih članova. Ove godine smo počeli Ligu trčanja, svi zainteresovani rekreativci mogu da dođu u srijedu, 17. januara u 18h kod konobe „Barba“ na donjem putu, gdje će biti start. Trči se pet kilometara. Liga je otvorena za sve, svi su dobrodošli. Cilj nam je da ljudi shvate da to nije „bauk“, da će kroz fizičku aktivnost doprinijeti svom zdravlju. Triatlon je jedan od najbrže rastućih sportova u svijetu- kod rekreativaca pogotovu, jer je potpuno prirodno da trčimo, plivamo i da vozimo bicikl, kaže za Boka News Mladen Ilić, predsjednik Kluba, te najavljuje intenzivniji rad sa rekreativcima najmlađeg uzrasta.

Sa skupštine TK Kotor

– Svi mi, a djeca pogotovu previše sjedimo za kompjuterom, zbog tog „sjedećeg načina života“ ljudi se razbolijevaju, mišići zakržljaju, a triatlon je kao stvoren za rekreaciju i zdravlje i tijela i uma. Otvoreni smo za saradnju sa školama i vrtićima, ističe Ilić i dodaje da je zdravlje važnije od licence triatlon trkača. Ističe potrebu kvalitetnog sistematskog pregleda ljekara specijalizovanih za sportiste, kojih kod nas nedostaje. S tim u vezi, predložio je mogućnost organizovanih pregleda za članove TK Kotor, na osnovu godišnje članarine koja će ove godine biti 40 eura. Članstvo donosi povoljnosti u vidu besplatnog korišćenja bazena  tokom cijele godine i mogućnost licenciranja u Triatlon savezu Crne Gore.

Na brojne uspjehe ostvarene tokom minule godine osvrnuo se Krsto Lalić. Titulu balkanske prvakinje u olimpijskom triatlonu za 2023. godinu ponijela je Marija Marković, koja je ujedno prvakinja Akvatlona Sv. Antun Budva na Prvenstvu Crne Gore u kategoriji za žene. Kad su žene u pitanju, takođe, članica TK Kotor Aleksandra Tot, osvojila je prvo mjesto na Državnom prvenstvu u Podgorici (No Limits Triatlon- poludistanca).

 U muškoj konkurenciji na Državnom prvenstvu na sva tri prva mjesta zablistali su kotorski triatlonci: Dragan Jovanović, Mladen Ilić i Antonio Grgurović. Jovanović i Grgurović su takođe osvojili bronzu na Plavnica sprint triatlonu i na 12. Bokreškom triatlonu u Perastu, kao i bronzu i srebro na Akvatlonu u Budvi.

 Na ostalim trkama u ukupnom poretku članovi kluba su osvojili 15 zlatnih, 11 srebrnih i 12 bronzanih medalja. Na prvenstvu IRONMAN triatlon (3,8km plivanja, 180km vožnje bicikla i 42,2km trčanja) Saša Dragutinović je osvojio ovu titulu u Klagenfurtu- Austrija, Milinko Ilić isto tako u Španiji (Vitoria-Gasteiz), Igor Madnušić- u Kopenhagenu, Danska, Mladen Ilić, takođe, u Barseloni, Španija, Petar Peregi u Portugalu- Cascais, dok je Antonio Grgurović kao debitant ispred TK Kotor, za rezultat postignut na takmičenju u Cozumelu u Meksiku, dobio Specijalno priznanje od Opštine Kotor.

Članovi kluba su ponosni na organizaciju 12. Bokeškog triatlona – Perast 2023, a posebno ističu Dječiji akvatlon posvećen mališanima. Preko 2000 trkača/ica učestvovalo je 17. decembra u četiri atletske discipline na Bokeškom maratonu, čiji su organizatori.

/M.D.P./