Od ukupnog broja registrovanih jahti u Crnoj Gori, najviše tih luksuznih plovila posjeduju Rusi, 118, a slijede državljani Srbije sa 117, pokazuju posljednji podaci Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Iz Uprave za katastar i državnu imovinu za Forbes Crna Gora su rekli da nijesu u saznanju da se u Crnoj Gori među vlasnicima jahti nalaze ruski državljani koji su pod sankcijama.
Crna Gora se, nakon napada Rusije na Ukrajinu, pridružila svim restriktivnim mjerama koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije i jednog broja njenih građana.
U registar jahti do avgusta ove godine upisano ih je ukupno 419, a od toga crnogorskim državljanima pripada 48.
Na Forbes Crna Gora pročitajte ko je među vlasnicima jahti iz Crne Gore, ali i iz regiona i Evrope…
Lokalne zajednice da se opreme mini-laboratorijama za ispitivanje kvaliteta
Trebinjski pčelari su negodovali zbog jako niskih cijena meda koji se prodaje u velikim marketima u Trebinju, a koje su i više od dva puta niže nego što je cijena hercegovačkog meda na tržištu, zbog čega su izrazili sumnju i u kvalitet i apelovali na lokalne, republičke i državne organe da učine sve da se sumnje otklone.
– S obzirom na to da je hercegovački domaći med već dvije-tri godine u maloprodaji 25 maraka po kilogramu, a ovaj u marketima košta 13 do 15 maraka, to u najmanju ruku izražava sumnju da se radi o lošem ili patvorenom medu, pa apelujemo na sve nadležne da iznađu mogućnost da ispitaju o kakvom medu se radi – rekao je na pres-konferenciji Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara Leotar.
Podsjetivši da su i ranije pčelari u Republici Srpskoj pokretali inicijative da se urade analize meda na pijacama i u prodajnim objektima, te da je prije sedam-osam godina patvoreni med pronađen na trebinjskoj pijaci, on je kazao da se i tada samo na tome stalo, te da treba da se preduzimaju konkretni potezi kako bi se zaustavili uvoz i prodaja meda sumnjivog kvaliteta, ukoliko analize pokažu da je on patvoren.
Podsjetivši da pokret potrošača iz Srbije vodi kampanju da se ispita kvalitet meda na njihovom tržištu, pa se desilo da su od 25 uzorkovanih medova čak 22 bila patvorena, Ilija Šukić, zamjenik predsjednika Udruženja Leotar, kaže da ih je upravo to podstaklo da sumnjaju u kvalitet meda u marketima, gdje ni deklaracije nisu precizne, jer stoji da je porijeklo meda iz zemalja Evropske unije i zemalja koje nisu u Uniji, bez konkretne zemlje iz koje se uvozi.
– Ako bi se uradilo uzorkovanje i ispostavilo se da je med patvoren – nisu krivi marketi, već oni koji im med distribuiraju i naravno proizvođač, odnosno uvoznik ovakvog meda – kaže Šukić, koji dodaje da je potrebno inače smanjiti uvoz meda i zaštititi domaći proizvod koji je stoodstotno i hranjiv i ljekovit, jer ozbiljni pčelari svoj med daju na analize i za to posjeduju sertifikate.
Pero Sredanović, predsjednik Upravnog odbora Pčelarske zadruge Žalfija, napominje da proizvodnja pravog hercegovačkog meda pčelara košta kao cijena meda koji se prodaje u marketima, tako da je nemoguće da se on prodaje za 13 do 15 maraka, jer se minimalno u cijenu moraju ukalkulisati i rad i ambalaža, ispitivanje i distribucija meda.
On je u tom kontekstu apelovao i na lokalne zajednice da se opreme mini-laboratorijima za ispitivanje meda, dok njegov kolega, direktor Žalfije Ognjen Skočajić ističe da bi i kupci trebalo da budu oprezni kod kupovine jeftinog meda, iako se zna da platežna moć stanovništva nije bogzna kakva.
Nakon Zagreba, Subotice, Splita, Skoplja i Londona Teatar 303 konačno i u svom gradu.
Od “Tranzicije” pa “Do što dalje to bolje”, smijeha nikad dovoljno, zato će Teatar 303 dana 15. novebra 2023. u 20 sati u Kulturnom centru “Nikola Đurković” odigrati svoju komediju “Što dalje to bolje”.
Ulaznice po cijeni od 5 € moguće je kupiti na dan predstave i to 2 sata prije početka na blagajni Centra za kulturu – Kotor. U predstavi igraju Dragan Buzdovan i Mia Kuč.
Zgrada je upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor otpočeo je sa izvođenjem radova na rekonstrukciji Slavjanske čitaonice u Dobroti, izuzetno vrijednog kulturnog i istorijskog objekta.
Slavjanska čitaonica uživa zakonsku zaštitu kao pojedinačno kulturno dobro, stoga projekat njene rekonstrukcije uz urbanističko-tehničke sadrži i konzervatorske uslove, koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Većina arhitektonskih elemenata rekonstrukcijom će zadržati identičan izgled, dok će portali i rozete, te lusteri i djelovi stolarije biti restaurirani. Rekonstrukcijom je obuhvaćeno i parterno uređenje, najprije prema moru, a kasnije i šireg područja.
Slavjansku čitaonicu osnovali su Dobroćani 1862. godine, doživljavajući je u vrijeme austrougarske vladavine svojevrsnim kulturnim i identitetskim hramom. Od 1902. godine nalazi se u današnjem objektu, građenom za njenu namjenu.
Glavni projekat rekonstrukcije izradio je “Civil Inžinjering” d.o.o. iz Podgorice, dok radove izvodi “Dema” d.o.o. iz Kotora. Stručni nadzor vršiće “Romb Art” d.o.o. iz Budve.
Rekonstrukcija Slavjanske čitaonice predviđena je Programom investicionih aktivnosti u opštini Kotor za 2023. godinu, u iznosu od 250 hiljada eura. Radovi su započeli 23. oktobra, a predviđeno je da budu završeni do kraja marta 2024. godine.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – osvrt
Naime, 1862. godine, u Dobroti, u neposrednoj blizini crkve Sv. Eustahija, u zgradi porušenoj u zemljotresu 1979. godine, osnovana je Slavjanska čitaonica. Prema Čl. 1 Satuta, cilj je bio: Proučavanje pomorstva i trgovine, zaštita narodnih običaja, muzike i kulture na nacionalnom jeziku. Osnivači društva su bili Vido Kamenarović, Pavo Kamenarović i drugi Dobroćani.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News
Ni u vrijeme najžešće vladavine Austro-ugarske, Dobroćani nijesu zaboravljali svoju „slavjansku” pripadnost, pa su 1862. godine osnovali „Slavjansku čitaonicu”, sa ciljem razvoja pomorstva, trgovine i njegovanja narodnog jezika. I, kao što su im crkve bili hramovi vjere, kao dijela kulture, tako im je „Slavjanska čitaonica ” bila hram kulture. U vrijeme osnivanja „Slavjanske čitaonice”, Dobrota je imala oko 150 brodova, najviše u Boki. Deset godina kasnije, je brojala 85 kapetana duge plovidbe.
Prvi predsjednik Slavjanske čitaonice je bio kapetan Vido Kamenarović .
U pozdravnom govoru između ostalog je kazao: “Osnivamo ovu čitaonicu prije svega radi našega jezika, ovaj vez bratske ljubavi pravog napretka, ovaj stub budućnosti, jer bez temelja kuća se ne gradi, a temelj narodnosti je naš jezik i temelj nauke materinsko vaspitanje. Sastajmo se u ovoj čitaonici, neka se umovi izoštravaju i razna mišljenja izađu na jedno hladnokrvno bojište tada će se naša otadžbina podići među svojim sestrama i ispoljiti vrline sinova svojih!”
U zgradu, za nju građenu, na današnjoj lokaciji, u neposrednoj blizini crkve Sv. Mateja, Slavjanska čitaonica je preselila 1902. godine, (danas MZ Dobrota) nakon nekoliko godina što je koristila susjednu zgradu osnovne škole.
Današnja zgrada sagrađena je zalaganjem Mata Krstova Radimira, Pava Vidova Radimira i gospođe Karoline Dabčević koja je učestvovala poklonom, klesanim kamenom, od koga je sagrađena fasada.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News
Zgrada je upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije. Pokrenuta inicijativa za upis u listu kulturnih dobara kao kultno mjesto, dakle, materijalno i nematerijalno kulturno dobro, jer su se u njoj ostvarivali ciljevi zbog kojih je osnovana, očuvanje identiteskih osobenosti domicilnog stanovništva.
Naziv Slavjanska čitaonica nosila je do 1946.godine, a od tada Dom kulture u kome se nalazi i kancelarija MZ Dobrota. Na fasadi zgrade je postavljena spomen ploča palim borcima Dobrote u NOR-u.
Kotorska policija uhapsila je B.V. (57) koji je osumnjičen za nasilja u porodici.
Službenici Uprave policije je u mjestu stanovanja zatekla B.V. sa vazdušnom puškom, koja je od njega oduzeta, a on je doveden u službene prostorije.
U saopštenju policije se navodi da je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
“U daljim radnjama kotorske policije, a postupajući po operativnim saznanjima, policijski službenici su otišli na mjesto stanovanja B.V. u mjestu Mecerov brijeg u Kotoru i oduzeli automatsku pušku M 70, sa okvirom u kojem se nalazilo 16 komada mucije kalibra 7.62 mm kao i još 56 komada municije istog kalibra, koji su se nalazilli u pvc pakovanju. Sa navedenim je upoznat nadležni tužilac koji je naložio da se ovo lice jutros liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz policije.
Centar za forenzična ispitivanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ provedenim vještačenjem je utvrdio da je u bočici bezalkoholnog pića, koju je prošle sedmice u kafiću u Rijeci popio 19-godišnjak, otkriveno sredstvo za pranje ili odmašćivanje, izvijestio je MUP RH.
”Rezultati vještačenja tekućine iz čaše koju je konzumirala oštećena osoba podudara se u fizikalno-kemijskim svojstvima s tekućinom iz bočice bezalkoholnog pića s okusom koja mu je bila poslužena, dok je analizom utvrđeno da se radi o jako lužnatim vodenim otopinama (pH=13,6)”, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo unutarnjih poslova RH.
U saopštenju ističu da se temeljem utvrđenog kemijskog sastava može zaključiti da se radi o nekom sredstvu za pranje ili odmašćivanje.
Nadalje, u 20 nespornih staklenih bočica istog pića zaprimljenih u originalnom pakiranju, utvrđeno je da sadrže prozirne tekućine čiji je pH 3,5 što odgovara pH vrijednostima ovakvih napitaka.
MUP nadodaje da vezano uz prvi prijavljeni događaj na zagrebačkom području od 7. novembra, također utvrđeno kako tekućina iz bočice ima pH 2,59 koji je također uobičajen za ovu vrstu pića te u tekućini nisu detektirani spojevi koji bi bili neuobičajeni.
Državni inspektorat izvijestio je u četvrtak da je sanitarna inspekcija zaprimila od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ispitni izvještaj o kontroli uzorka pića Coca Cola uzetih iz samoposlužnog aparata i iz maloprodajne trgovine u Zagrebu te se oni smatraju zdravstveno ispravnima.
Sva tri uzorka dostavljena na analizu, analizirana su na pH-vrijednost, metale i metaloide, aditive i perklorate.
“Utvrđena pH-vrijednost nema sposobnost izazivanja učinka nagrizanja sa simptomima pečenja i boli u probavnom traktu, a ostali ispitani parametri sukladni su propisanim vrijednostima te se na temelju istih uzorak smatra zdravstveno ispravnim”, priopćeno je u četvrtak.
Riječ je o pićima, odnosno uzorcima: Coca Cola, original taste, gazirano osvježavajuće bezalkoholno piće, 500 ml, 11/10/23 s rokom trajanja 11.04.2024.; Coca Cola, original taste, pakirano u PET ambalažu, 2 litre – 31.03.24; Coca Cola, zero, gazirano osvježavajuće bezalkoholno piće, 2 litre – 29.03.24.
U srijedu je utvrđeno da ni uzorak mineralne vode Romerquelle Emotion iz ugostiteljskog objekta u Rijeci nema razinu kiselosti niti koncentraciju metala iznad dopuštenog te ne bi trebala izazvati boli u usnoj šupljini, jednjaku i želucu, prenosi Hina.
Stotine navodnih članova najmoćnije talijanske mafije ‘Ndranghete i njihovi suradnici ovaj tjedan iščekuju presude nakon povijesnog, trogodišnjeg suđenja.
Tužitelji su zatražili zatvorske kazne u ukupnom trajanju od gotovo 5000 godina za 322 optuženika.
“Vuk”, “Debeli”, “Dragi” i ostali optuženi su za vrtoglavi niz kaznenih djela.
Smještena u siromašnoj južnoj regiji Kalabriji, ‘Ndrangheta je najbogatija i najmoćnija kriminalna organizacija u Italiji i praktički ima monopol nad europskom trgovinom kokainom.
Iako se potajno proširila i danas djeluje u više od 40 zemalja, ‘Ndrangheta je u Italiji desetljećima gušila lokalno gospodarstvo, infiltrirala se u javne institucije i terorizirala ljude.
Tri suca u Kalabriji saslušala su tisuće sati svjedočenja od siječnja 2021., uključujući i desetke mafijaša koji su postali državni svjedoci. Na optuženičkoj klubi bili su članovi klana Mancuso i njihovi suradnici koji kontroliraju pokrajinu Vibo Valentiju.
– To je važno suđenje jer cilja jednu od najmoćnijih obitelji ‘Ndranghete sa sjedištem u Kalabriji, ali s međunarodnim posljedicama, rekao je stručnjak za mafiju Antonio Nicaso za AFP.
Presude se očekuju ove sedmice.
Vladanje “Glavnog”
Održano pod najvećim mjerama sigurnosti, suđenje u Lamezia Termama najveće je “maksi suđenje” u Italiji u više od 30 godina.
Udruživanje s mafijom, pokušaj ubojstva, dilanje droge, iznuda, kamatarenje, zlouporaba položaja i pranje novca samo su neke od optužbi.
Mafijaški šef pokrajine Vibo Valentije, 69-godišnji Luigi “Glavni” Mancuso uklonjen je s popisa optuženih prošle godine kako bi mu se sudilo odvojeno.
Mancuso je već proveo 19 godina u zatvoru, a ponovno je uhićen u velikoj policijskoj akciji u prosincu 2019. zajedno s više od 300 osumnjičenih mafijaša.
Tužitelji su tražili po 30 godina zatvora za desetak Mancusovih najbližih suradnika zaduženih za odabir meta za iznuđivanje i za održavanje odnosa s drugim mafijama.
No, naglašavajući uspjeh Ndranghete u infiltraciji u legalno gospodarstvo, među optuženima su javni službenici, gradonačelnici pa čak i visoki policijski dužnosnik.
Najistaknutiji među njima je 70-godišnji odvjetnik Giancarlo Pittelli, bivši zastupnik i senator iz stranke Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Pittelliju prijeti 17 godina zatvora jer je navodno bio posrednik u svijetu politike, financija i ilegalne masonske lože.
Davno zakopane tajne
Najživopisnija svjedočenja pružilo je više od 50 bivših mafijaških operativaca koji su postali državni svjedoci, što uključuje nećaka Luigija Mancusa Emanuelea.
Ispričali su davne tajne, od skrivanja oružja u kapelama na groblju, ambulantnih vozila koja su se koristila za prijevoz droge, do navodnjavanja usjeva marihuane.
One koji su se mafiji suprotstavljali čekali su mrtvi štenci ili kozje glave pred kućnim vratima, bili su im zapaljeni automobili ili razbijeni izlozi.
Drugi su bili pretučeni, ustrijeljeni ili njihova tijela nikad nisu pronađena.
Sudnica je bivši pozivni centar preuređen za smještaj stotina odvjetnika, opremljen s više od 20 televizijskih ekrana koji prikazuju zatvorene optuženike i doušnike putem video veze.
Suprotstavljanje mafiji
‘Ndrangheta je desetljećima cvjetala ispod radara dok su vlasti usmjerile svoje napore na borbu protiv Costa Nostre, sicilijanske mafije prikazane u trilogiji “Kum”.
Danas stručnjaci procjenjuju da ‘Ndrangheta, koju čini oko 150 kalabrijskih obitelji i njihovih suradnika, zaradi više od 50 milijardi eura godišnje diljem svijeta i to od trgovine drogom i kamatarenja do izvlačenja javnih sredstava i iznude. I ilegalne prihode ponovo ulaže u legitimnu ekonomiju.
Italija je napravila prodor posljednjih godina i obučavala policije diljem svijeta da prepoznaju ‘Ndranghetu na svom terenu i uhite ih.
No nije vjerojatno da će jedna značajnija akcija dramatično spriječiti djelovanje ‘Ndranghete, rekao je Nicaso, navodeći potrebu za novim radnim mjestima, obrazovanjem i promjenom mentaliteta.
– To vam je potrebno da se suprotstavite zločinačkoj organizaciji, rekao je.
Na osnovu Odluke o javnim priznanjima Opštine Kotor Žiri za dodjelu nagrade “21. novembar” prispjela su dva pojedinačna kovertirana predloga za nagradu koja se dodjeljuje povodom Dana opštine Kotor.
Predloženi kandidati su Turistička organizacija Kotora na čelu sa direktorom Jovanom Ristićem. U obrazloženju predloga se kaže da su doprinjeli i dali značajan doprinos unapređenju turističke ponude grada, uvođenjem velikog broja kvalitetnih novina, poštujući tradicionalne vrijednosti Kotora, održivost turizma i iskazujući empatiju prema sugrađanima, predlagač je Mjesna zajednica Stari grad Kotor.
Drugi predlog su kotorski vatrogasci Nikola Banićević, Božidar Belan i Mario Marković, pripadnici Službe zaštite i spašavanja opštine Kotor, za pokazanu izuzetnu humanost, hrabrost i visoku profesionalnost u spasilačkoj misiji pružanja pomoći gradu pobratimu Gaziantepu, nakon razornog zemljotresa u Turskoj, predlagač je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor
Nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate u posljednjoj godini dana, a u izuzetnim slučajevima za postignute rezultate u dužem vremenskom periodu, kaže se u saopštenju Žirija za dodjelu nagrade „21. novembar” koji podpisuje predsjednica dr Dušica Ivetić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je njegova snažna namjera da žičara Kotor – Lovćen dođe do samog Cetinja.
On je na svečanoj sjednici povodom Dana Prijestonice izrazio zadovoljstvo što je kao ministar ekonomskog razvoja potpisao ugovor o izgradnji žičare Kotor-Lovćen.
– Čime smo, uvjeren sam, dali jednu novu razvojnu perspektivu cetinjskom kraju. Moja snažna namjera je da upravo do kraja mandata žičara dodje i do samog Cetinja – kazao je Milatović.
On je u svom obraćanju podsjetio na industrijske gigante koji su u poslijeratnom periodu nikli na Cetnju, poput Oboda, Košute, Tare i Bojane.
– Odnos tadašnjih vlasti prema Cetinju, koji je uslovio njegov kontinuiran ekonomski i društveni razvoj – bila je mjera istinskog poštovanja prema važnosti i nasljeđu koje ovaj grad nosi u sebi. Nažalost, nekontrolisana tranziciona stihija devedesetih, koja je zahvatila čitavu Crnu Goru, ostavila je duboke posljedice po razvoj Cetinja i egzistenciju ljudi koji ovdje žive – naveo je predsjednik.
Pogled iz gondole – žičara Kotor Lovćen
Pomenuti privredni subjekti su ugašeni, gradska infrastruktura u velikoj mjeri ostala zanemarena, a perspektiva Cetinjanki i Cetinjana je dominantno usmjeravana van Prijestonice, dodao je Milatović.
– Upravo zbog toga, danas kada je došlo do promjena i u državi i na Cetinju, državne i lokalne politike primarno moraju biti usmjerene na unaprjeđenje infrastrukture i pokretanje investicionog ciklusa, koji će u simbiozi dovesti do stvaranja uslova za poboljšanje životnog standarda svih stanovnika Cetinja – istakao je.
Prema njegovim riječima, bogato kulturno istorijsko nasljeđe, predivna priroda i blizina mora tri su snažna stuba na kojima Prijestonica treba da temelji svoje razvojne perspektive.
– U naporima koje ulaže nova gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom Đuraškovićem, prepoznajem istinsku posvećenost i ogromnu želju da odluke koje donosi lokalna vlast budu u funkciji daljeg razvoja ove zajednice – poručio je predsjendik Milatović.
Podsjetio je da je na protekloj sjednici Senata Prijestonice, kojom sam predsjedavao, usvojen Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu, kao dokument kojim se definišu najvažniji infrastrukturni i razvojni projekti Prijestonice.
– Programom je planirana realizacija 11 projekata ukupne vrijednosti 8,75 mil EUR koji se odnose na trajno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, unaprjeđenje i razvoj komunalne, sportske, turističke i društvene infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta, valorizaciju turističkog potencijala i razvoj ruralnog područja – kazao je, između ostalog Milatović u svom obraćanju.
