Povodom obilježavanja dana NVO “Bokeljska mornarica 809-Podružnica Herceg Novi”, dana oslobođenja Herceg Novog od turske vlasti 1687. godine i Svetog Jeronima zaštinika Herceg Novoga, biće upriličena svečana proslava koja će se održati u subotu 30. septembra.
Bokeljska mornarica 809-podružnica Herceg Novi pripremila je sledeći program, saopštio je predsjednik podružnice Herceg Novi, Milorad Nešić.
16.30– okupljanje glavnog odreda Bokeljske mornarice na trgu ispred Opštine Herceg Novi predaja raporta Admiralu
16.45- preuzimanje državne zastave od predstavnika opštine, predaja raporta, nakon čega glavni odred kreće Njegoševom ulicom ka Trgu “Nikole Đurkovića”
17.10- odred se zaustavlja na Trgu “Nikole Đurkovića” te sa jednim pucnjem u vazduh zatražiti prolaz i otvaranje gradskih vrata. odobrenje za prolaz dobiće uzvraćenim pucnjem od dvojice mornara koji će se nalaziti na tori (sat kuli)
17.25- dolazak glavnog odreda sa predstavnicima lokalne samouprave ispred crkve Svetog Jeronima gdje će se odplesati tradicionalno kolo sv.tripuna. po završetku biće priređena prigodna zakuska u župnom domu
Donatorsko veče, prikupljanje sredstava za nabavku kombija za jedriličarsku reprezentaciju Crne Gore, kako bi se osigurao transport jedriličara i opreme širom Evrope, biće održano vog vikenda, u subotu 30. septembra u restoranu ‘ONE’ u Porto Montenegru.
Inicijator ove donatorske akcije je Richard Gadbois, filantrop koji prepoznaje potrebe zajednice i aktivno ulaže u njen rast. Osnivač je programa ‘The Montenegro Olympic Sailing Development’, koji podržava razvoj jedrenja u Crnoj Gori pod okriljem Crnogorskog jedriličarskog saveza.
Glavni gosti večeri su proslavljeni košarkaš, gospodin Vlade Divac, koji će govoriti o uticaju sporta na mlade, i Milivoj Dukić, jedriličar i trostruki učesnik Olimpijskih igara. Osim toga, restoran “ONE” i DJ Luka Tarle pobrinuli su se za dobru atmosferu tokom večeri.
Gospodin Gadbois, koji je cijenjeni sugardjanin Tivta nekoliko godina, je kroz svoju Gillespie Foundation već velikodušno donirao 300.000 dolara za razvoj različitih vitalnih aspekata zajednice, uključujući podršku mladima, razvoj umjetnosti, kulture i jedrenja u Boki. Ove donacije predstavljaju izuzetan doprinos zajednici i služe kao svijetli primjer društvene odgovornosti pojedinca.
Njegova filantropska inicijativa kroz Gillespie Foundation ima za cilj unapređenje kvaliteta života i podršku različitim sektorima društva. Donacije poput ovih igraju ključnu ulogu u podršci i razvoju različitih zajednica i inicijativa koje doprinose boljem životu ljudi.
Svi zainteresovani građani i kompanije informacije o mogućnosti da podrže ovu akciju mogu dobiti putem e-mail adrese cgjs@t-com.me Podrška ovom događaju znači mnogo, jer će doprinijeti unapređenju uslova za mlade koji se bave sportskim, olimpijskim jedrenjem u Crnoj Gori.
Reprezentacija Crne Gore učestvovti će na 58. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz usidrenog broda, od 30.09. do 07.10.2023. godine u Novigradu-Hrvatska.
Selektor Ante Arapović odlučio se za iskusne takmičare koji su prošle godine na svjetskom prvenstvu u Portugalu osvojili četvrto mjesto, a to su: Marko Radosavljević („Igalo“), Dejan Sijerković i Zdravko Damjanović („Ribar“ Baošići), Radovan Popvić („Sipa“ Tivat) i Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović („Delfin“ Budva).
Učešće na Šampionatu, pored Ministarstva sporta i mladih, omogućili su generalni sponzor „Una“ Tivat, DNS „Nautika“ Bijela i Institut „Dr. S. Milošević“, koji je ustupio svoj kombi za prevoz reprezentacije.
„Konkurenica je izetno jaka. Glavni favoriti, reprezentacije Hrvatske, Italije, Portugala i Španije nastupaju u najačim sastavima i već treniraju u zonama u kojima će se održati takmičenje. I pored toga, vjerujem u naše momke i nadam se dobrom plasmanu“ izjavio je potpredsjednik Saveza i vođa puta Željko Kosić.
Promocija knjige “Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” biće održana u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” Kotor u četvrtak, 28. septembara. Početak je u 19 sati.
Ovu knjigu pored sjećanja autora Ilka Marovića obogatili su i stihovi Gracije Gaša Marovića, pjesnika koji svojom poezijom iskazuje ljubav prema Boki i moru kao vječnoj inspiraciji.
O knjizi će govoriti profesorica Aleksandra Tomović, pjesnikinja Dubravka Jovanović, kao i autor knjige Ilko Marović.
Stihove Gracije Gaša Marovića čitaće članovi amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Projekat autorice Tamare Bogdanović „Zapisi sa muljanske rive u poeziji i pričama starosjedilaca“ finansiran je strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Iznijeti stavovi u ovoj knjizi i sadržaj projektnih aktivnosti isključivo su odgovornost autora i nužno ne izražavaju stavove Fonda.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Tivat uhapsili su D.M. (24) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo dječja pornografija, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se navodi, uhapšen danas po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
„Sumnja se da je D.M. u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao audio-vizuelni materijal seksualne eksploatacije i zlostavljanja maloljetnih osoba“, dodaje se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je, nakon saslušanja, državni tužilac donio rješenje o zadržavanju D.M. do privoda nadležnom sudiji za istragu.
„Mislila sam da se ovakve stvari dešavaju samo u filmu. Stvarno se osjećam kao protagonista nekog super filma. Zaista ste nam darivali ostvarivanje jednog predivnog sna“, kazala je Valerija iz Brindizija koja je sa svojom najboljom prijateljicom, Anom, kako kaže jutros između 11h i 11.30 sati na plaži blizu Brindizija, u pijesku, pronašla bocu sa porukom u njoj. U boci je bio crtež Iana Churchilla, ovogodišnjeg specijalnog gosta Hercegnovskog Strip Festivala.
„Negdje oko 14 sati nam je stigao mejl sa fotografijama dvije djevojke koje su pronašle crtež sa adresom HSF-a. Odmah smo shvatili da je riječ o jednoj od boca koje u okviru jednog od segmenata našeg festivala – Strip u boci, svake godine bacamo u more van Zaliva krstareći na katamaranu Tahiti. Uzvratili smo poruku sa željom da saznamo njihovo ime, gdje žive i pojedinosti oko pronalaženja boce sa stripom“, objašnjavaju organizatori Hercegnovskog Strip Festivala.
Kako se ispostavilo riječ je o dvije najbolje drugarice koje su na plaži blizu svog grada gdje idu svaki dan na kupanje, u pijesku vidjele staklenu bocu sa porukom u njoj. Snimile su telefonom cijelu situaciju, od pronalaska boce u pijesku do toga kako nisu mogle izvaditi čep od pluta, pa su je slomile i nakon što su izvukle crtež, od boce napravile ikebanu napunivši je pijeskom i ukrasivši cvijećem koje raste pored plaže.
„U audio poruci koje su nam poslale kažu da ne mogu da opišu svoju sreću, da doslovno cijeli dan lete od radosti, da misle da sanjaju i da im je dan toliko lijep da se zahvaljuju do neba. Takođe su nam rekle i da su obavijestile lokalne medije, te da će sutra o tome napraviti priču“, objašnjavaju iz HSF-a, podsjećajući da se svake godine pretposljednjeg dana festivala u more baci petnaestak staklenih boca sa crtežima u njima. To je tradicija koju na HSF-u praktikuju od 2016. godine, a do sada je pronađeno šest boca uključujući i ovu.
„Ovo je druga boca za koju znamo da je pronađena blizu Brindizija, očigledno da je dominantna morska struja koja iz našeg zaliva ide ka tom dijelu Italije i moraćemo da to na neki način probamo i da iskoristimo i ojačamo kulturološke i dobrosusjedske odnose sa tim gradom. Pored za te dvije pomenute boce, do sada su nam se javili ljudi koji su pronašli boce sa crtežima u Lećeu takođe u Italiji, te u Hrvatskoj na Istri i na ostrvu u blizini Zadra, kao i kod nas u Bigovi“, podsjećaju organizatori HSF-a. U prilogu ovog teksta su sve fotografije i video snimci koje su danas napravile Valeria i Ana, kao i njihova audio poruka poslata organizatorima HSF-a nakon prvog kontakta na mejl hsf@stripfestival.me
Konzorcijum koji čini podgorička kompanija Novi Volvoks i italijanski Leitner zainteresovan je za dalji nastavak gradnje žičare do Cetinja sa međustanicom na Ivanovim koritima
“S obzirom da se radi o prilično zahtjevnoj investiciji, angažovali bismo najbolje stručnjake iz Leitnera, kako bi izvršili detaljnu analizu ovog projekta i predložili određene modalitete saradnje. Nakon toga, bili bismo u prilici da razgovaramo sa predstavnicima nadležnih institucija o mogućnostima realizacije ovog dijela projekta”, kazao je “Vijestima” izvršni direktor firme Žičara Kotor – Lovćen Predrag Poček.
Ovaj konzorcijum je 14. avgusta otvorio za komercijalnu upotrebu žičaru od lokaliteta “Dub” u Kotoru do lokaliteta “Kuk” na planini Lovćen i dobio je koncesiju od države na period od 30 godina za ovu dionicu.
Iz Vlade na temu nastavka ovog projekta ćute od sredine avgusta, dok su iz Prijestonice Cetinje kazali “Vijestima” da su spremni da daju apsolutnu podršku za nastavak projekta koji je u nadležnosti Vlade.
Tri dionice u dužini od 15 kilometara
Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta Žičara “Kotor – Cetinje” iz 2015. godine trasa žičare je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala – Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.
Izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, je od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje, jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite, saopštio je Brnović
“Dionica Dub – Kuk 4.130 m dužine, Dionica Kuk – Ivanova korita 3.517 m dužine i Dionica Ivanova korita – Cetinje 7.454 m dužine”, piše u ovom dokumentu.
Lokacija za koncesiju određena je Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za Nacionalni park “Lovćen”.
“Vijesti” pišu da od Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) od 17. avgusta nijesu dobile odgovore na pitanje u vezi sa nastavkom ovog projekta. Resor ministra Gorana Đurovića pitali smo kada će početi gradnja dionice Kuk – Ivanova korita i dionice Ivanova korita – Cetinje, odnosno, kada je realno da se raspiše tender za ove dvije dionice, da li su Vlada i MERT do sada preduzeli neke aktivnosti i koje u vezi sa izgradnjom druge dvije dionice Kuk – Ivanova korita i Ivanova Korita – Cetinje, da li je koncesionar koji je izgradio prvu dionicu zainteresovan za dalji nastavak projekta i ako jeste pod kojim uslovima. Pitanja bez odgovora su koliki prihod MERT očekuje u ovoj godini od otvaranja žičare i koliko je novca državu koštala izgradnja dionice Dub – Kuk i za šta je sve izdvojen novac.
Kotor – Lovćen žičara
Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini, rekao je Poček
Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk, parking na stanici Dub, izgradi energetska postrojenja na stanici Kuk i ekspropriše zemljište koje je neophodno za stubna mjesta.
Šef Kancelarije za normativno pravne poslove i javne nabavke u prijestonici Cetinje Marko Brnović rekao je da je izgradnja naredne dvije dionice žičare (Kuk – Ivanova korita i Ivanova korita – Cetinje) još u fazi priprema i razgovora.
“Cijeli projekat je, kao što je to slučaj i sa već izgrađenom prvom fazom, u nadležnosti Vlade Crne Gore. Prijestonica vodi razgovore sa koncesionarom prve faze i resornim ministarstvom o mogućnosti izgradnje narednih faza, kao i opcijama za izgradnju, potrebnim budućim koracima, načinima finansiranja i apsolutno je spremna dati punu podršku daljem razvoju ovog projekta”, istakao je Brnović.
On je naglasio da je izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
“Prijestonica će, uvažavajući ogromne potencijale ovog projekta, posvećeno raditi na stvaranju uslova za konačnu realizaciju projekta i time stvaranje uslova za punu valorizaciju svih kulturnih i turističkih potencijala Cetinja”, kazao je Brnović.
Poček je naveo da još ne mogu projektovati prihod od žičare u ovoj godini.
“Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini. Značajniji prihod se može očekivati u sljedećoj sezoni, kada u funkciji budu i dodatni planirani sadržaji, kao što su, između ostalog, bob staza i amfiteatar. Naravno, podrazumjeva se, da će Žičara Kotor – Lovćen sve obaveze koje proističu iz Ugovora o koncesiji uredno izmirivati, kako u ovoj tako i u svim godinama dok traje koncesioni period”.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, prema riječima njenih predstavnika, zadovoljna turističkom sezonom pri čemu su dosadašnji podaci o popunjenosti kapaciteta jako dobri.
Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, kazala je da su podaci o popunjenosti kapaciteta u prethodna dva kvartalna izvještaja jako dobri.
“Destinacija je imala i značajno veći rast nego u prethodnom periodu“, rekla je Tripković Marković prilikom obilježavanja Svjetskog dana turizma (27. septembar) na Rijeci Crnojevića.
Ona je povodom predstavljanja projekta Uređenje i osposobljavanje pješačke staze Obod, navela da se ove godine Svjetski dan turizma obilježava na temu Turizam i zelene investicije, što predstavlja bitan aspekt razvoja turizma.
Tripković Marković je rekla da su veoma zadovoljni kako je prošla prethodna sezona.
„Raspolažemo podacima za sedam mjeseci. Međutim, imajući u vidu da svake sedmice dobijamo od loklanih organizacija, na početku devetog mjeseca imamo dobre podatke tako da imamo razloga da budemo zadovoljni“, kazala je Tripković Marković.
Ona je navela da su u pripremama za narednu turističku sezonu.
Rijeka Crnojevića – foto NTO
„NTO je organizovala brojne posjete, blogera i influensera. U ponedjeljak smo imali sastanak u vezi sa projektom integralnog upravljanja kvaliletom destinacije. Jedna stvar je dovesti gosta, a drugo obezbijediti kvalitet ponude. To je pilot projekat koji se prvi put radi ove godine, u šta su se uključili Kotor i Cetinje“, rekla je Tripković Marković.
Ona je dodala da ima dosta prostora za unaprijeđenje i da neke od tih stvari ne koštaju ništa, ali važno je da nije samo fokus na promociji, nego i na kvalitetu same destinacije.
„Važno je da Crna Gora bude saobraćajno dostupna. Sa povećanjem broja letova u zimskom periodu mogli bi se ostvariti dodatni pomaci“, smatra Tripković Marković
U čast i sjećanje na Petra Obradovića Čaltona, zaslužnog sportskog radnika koji je tokom igračke karijere nastupao za vaterpolo klubove Jadran, Beograd, Crvena Zvezda i Budvanska rivijera, a potom bio i osnivač vaterpolo kluba “Jadran veterani” i predsjednik Odbojkaškog kluba “Albatros”, juče je u Sportskom centru Igalo počeo drugi međunarodni memorijalni košarkaški turnir koji nosi njegovo ime.
Na terenu je bio je Petrov sin Novak koji i ove sezone igra u redovima novskog prvoligaša, KK Primorje 1945.
Turnir je zvanično otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji je gostima – ekipama KK Široki (Široki Brijeg), KK Leotar (Trebinje) i KK Kolubara (Lazarevac) poželio dobrodošlicu u naš grad.
“Smatram da je ovo idealna prilika da se još više zbližimo svi zajedno, posebno sportski radnici, jer je zaista divno u Herceg Novom vidjeti ekipe Širokog, Kolubare, kao i naše komšije iz Trebinja i buduće pobratime. Tu je i naš KK Primorje 1945, koji iz godine u godinu raste i bilježi sve bolje i bolje rezultate i u tome će svakako imati podršku Opštine Herceg Novi”, poručio je predsjednik Katić, te napomenuo da će potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Trebinja i Herceg Novog biti realizovano 20. oktobra.
Prvog dana turnira KK Široki je bio bolji od KK Leotar 92:75, a KK Kolubara je uz samo koš razlike odnio pobjedu nad domaćinom 85:83.
U finalu, koje je na programu danas od 13 časova sastaće se KK Široki i KK Kolubara, dok će utakmicu za treće mjesto u 11 časova igrati KK Primorje 1945 i KK Leotar.
Organizator memorijalnog turnira je novski prvoligaš KK Primorje 1945, uz podršku Opštine Herceg Novi.
Privrednik Žarko Rakčević, koji je i jedan od manjinskih akcionara Instituta „Simo Milošević“, saopštio je da nije optimističan kada je riječ o sjutrašnjem sastanku sa Norvežanima koji su najavili prekid programa za narednu godinu.
Za realne probleme Instituta, prema njegovim riječima, treba realan pristup i znanje, a ne političke floskule.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG kazao da su manjinski akcionari spremni za svako fer rješenje da bi Institut preživio i da vrijeme ne radi za njega.
Rakčević je kazao da Crna Gora mora zadržati zdravstveni turizam i da građani Crne Gore moraju imati broj noćenja kao prethodnih deset godina, prenosi portal RTCG.
„Moram da kažem, radi javnosti, da smo kao manjinski akcionari spremni za svako fer rješenje da bi Institut preživio. Spremni smo i za model da država otkupi naše akcije, spremni za partnerstvo sa trećim licima, spremni za ono što predviđa zakon da preuzmemo dio obaveza. U svakom slučaju, treba sačuvati zdravstveni turizam, samo treba povući poteze. Vrijeme ne radi za Institut i obaveze se povećavaju kao sniježna lavina“, kazao je Rakčević.
On je upozorio da je Institut u teškoj situaciji i da bi svi ozbiljni ljudi koji mogu, treba da daju doprinos da se spasi od stečaja.
„Iz mog ugla dominantan faktor je da je Institut obolio već dugo godina od sindroma lošeg upravljanja i menadžmenta“, naveo je Rakčević.
Danas, kako je rekao, Institut ima blizu 32 miliona EUR obaveza i prijeti mu stečaj.
„To što su Norvežani najavili povlačenje jeste ekstremno loše za Institut, ali je još jedan signal“, kazao je Rakčević.
Prema informacijama koje posjeduje, oni nijesu nezadovoljni kvalitetom usluga u smislu fizioterapije.
“Nije problem toliko troškovna strana, to se sačuvalo, ali je nedoljno prihoda. Troškovi su nadmašili rashode, imamo pad noćenja 24 odsto za godinu, akumulirani gubitak je 28 miliona EUR. To je vrlo ozbiljno“, poručio je Rakčević.
On je istao da se mora uložiti, jer turisti iz Zapadne Evrope traže bolje uslove.
„Za realne probleme Instituta treba realan pristup i znanje, a ne političke floskule. Ljudi moraju da shvate da neće da dođe Norvežanin, Francuz, Njemac u sobu u kojoj je inventar uništen, propali kreveti i dušeci, gdje decenijama ništa nije uloženo“, tvrdi Rakčević.
Institutu, kako je ocijenio, treba najmanje 60 ili 70 miliona EUR.
„Jedno je 32 miliona EUR da se pokriju obaveze, a drugo investiranje da bismo doveli do četiri zvjezdice objekte Instituta kako bi bili konkurentni. Naravno, zadržati kvalitetni medicinski kadar. Vi morate imati investicije kako biste doveli na nivo sobe, opremu, kadar“, rekao je Rakčević.
On je naveo da nije optimističan kada je riječ o sutrašnjem sastanku sa Norvežanima.
„Oni su nas zvanično obavijestili da prekidaju program za narednu godinu. Da li će biti dovoljno mudrosti, znanja sa naše strane i unutar Instituta da dođe do unapređenja, da li će se posvetiti više pažnje i dovesti do profesionalnog menadžmenta. Ja od početka zagovaram da menadžment ne bude partijski, već profesionalni i treba više prave brige, a ne fraza“, zaključio je Rakčević.
