Primorac je opravdao ulogu favorita protiv Budućnosti u 9. kolu Premijer vaterpolo lige i sačuvao nadu za fajnal-for jer je na četvrtoj poziciji sa 19 bodova. Ima bod manje od trećeplasiranog Novog Beograda, odnosno tri više od Jadrana koji je na poziciji pet.
Kotorani su do odmora bili posebno raspoloženi – postigli su 18 golova i sa viškom od ,,plus 14“ sačekali rasplet u posljednje dvije četvrtine.
Primorac 26
Budućnost 16
KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 100. Sudije: Ivanovski i Stanojlović. Rezultat po četvrtinama: 10:4, 8:4, 3:5, 5:3.
U okviru projekta Sport Facilities Green Energy – SINERGY, u prethodnom periodu realizovane su nove aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti Sportskog centra Igalo.
Zamijenjena je stara metal-halogena rasvjeta energetski efikasnim LED rasvjetnim tijelima u pomoćnim prostorijama, čime je dodatno smanjena potrošnja električne energije.
Postavljena je i interaktivna eko-pametna klupa, opremljena solarnim panelima, punjačima za mobilne uređaje, LED ekranom i meteorološkom stanicom.
Sportski centar Igalo
Ove aktivnosti nadovezuju se na ranije sprovedenu modernizaciju rasvjete u sportskoj sali i na otvorenim terenima, koja je već dala mjerljive energetske i finansijske efekte.
Projekat SINERGY sufinansira Evropska unija kroz Interreg IPA program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a Opština Herceg Novi kroz EU projekte kontinuirano doprinosi zelenoj tranziciji i održivom upravljanju energijom.
Sportski centar Igalo
Vrijednost projekta za Opštinu Herceg Novi: 361.301,22 €
Partneri na projektu: Grad Tuzla, Sportski objekti Vukovar, Centar za ekologiju i energiju
Ukoliko vladajuća većina u parlamentu usvoji Predlog izmjena i dopuna Zakona o finansiranju lokalne samouprave, opštine Tivat i Zeta neće dobijati 70 odsto od koncesione naknade za aerodrome Podgorica i Tivat, odnosno ostaće bez minimum 370 miliona eura.
Ovo sve pod uslovom da Vlada da koncesiju za aerodrome južnokorejskom Inčonu, koji je ponudio fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda. Kako trenutno stoje stvari, sve potezi Vlade ukazuju na davanja koncesije.
Samo po osnovu fiksne naknade za aerodrome, opštine Zeta i Tivat ostaju bez ukupno 70 miliona eura. Varijabilna naknada od 35 odsto prihoda plaća se 30 godina, na koliko se planira koncesija. U 2024. godini prihodi su iznosili 41 milion, a varijabilna naknada na taj iznos bila bi oko 14 miliona, odnosno, opštinama bi po sadašnjim propisima pripadalo 10 miliona. Deset miliona puta 30 godina je 300 miliona, a uz prvobitnih 70, to je 370 miliona eura. Ovo je računica sa prihodima iz 2024. godine, koji će u narednih 30 godina sigurno drastično porasti, tako da se slobodno može reći da će Vlada u tom periodu opštine Zeta i Tivat zakinuti za preko pola milijarde eura.
Umjesto 70 odsto prihoda od koncesija, Vlada je predložila da iznos u visini od 75 odsto prihoda od fiksnog dijela koncesione naknade za aerodrome predstavlja namjenski prihod i koristi se za realizaciju infrastrukturnih projekata od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom koji je predmet koncesije. Ovim se, dakle, 75 miliona opredjeljuje za Zetu i Tivat, ali lokalne samouprave neće imati nikakvog dodira sa ovim novcem, odnosno neće moći da raspolažu njim.
U situaciji kada u državnom budžetu nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog enormnog zaduživanja, Vlada u očaju poseže za centralizacijom lokalnih prihoda, ocijenili su iz Fideliti konsaltinga.
– Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima, a ne da ih trpa pod tepih, Vlada pod plaštom “decentralizacije”, “lokalnog razvoja” i “pravične raspodjele prihoda” usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo. Izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda od koncesije se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače raubovanja resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji. Izmjenama ovog zakona propisano je da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet. Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze crnogorski aerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda, što predstavlja fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda – naveli su iz Fidelitija, čiji je osnivač Miloš Vuković.
Aerodrom Podgorica
Oni su istakli da 75 odsto sredstava od fiksne koncesije nisu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države, koji može, a ne mora da se troši.
– Zakon ne propisuje jasne kriterijume i procedure, niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti u opštine od kojih je bukvalno otela stotine miliona eura – ukazali su iz Fidelitija.
U Opštini Zeta, na čijem čelu je Mihailo Asanović, smatraju da je predlog Vlade direktan udar na opštine Zeta i Tivat, na čijoj teritoriji se nalaze aerodromi.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
– Ovakav predlog zakona nije nikakvo iznenađenje, s obzirom na ranije odluke koje su direktno usmjerene protiv interesa Zete i našeg naroda, i predstavlja još jedan u nizu zakona kojim se želi usporiti rast i razvoj najmlađe opštine, a sve u cilju disciplinovanja koje je započelo sramnom policijskom akcijom u Botunu krajem godine – saopštili su iz Opštine Zeta.
Istakli su da su striktno protiv davanja aerodroma pod koncesiju, iako bi od koncesije imali određene prihode.
– Ovaj pokušaj izmjene zakona je još jedan u nizu poduhvata aktuelne Vlade kojim se želi naškoditi našoj lokalnoj samoupravi, pa pozivamo premijera Milojka Spajića da odustane od ovog nauma, jer ćemo se zajedno sa našim narodom organizovati i čelnicima Vlade poslati jasnu poruku šta mislimo o ovom zakonu – poručili su iz Opštine Zeta.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetili su krivično djelo otmica u pokušaju izvršenu tokom noći u mjestu Sutorina, na štetu stranog državljanina koji je boravio u Herceg Novom, saopštila je Uprava policije (UP).
Oni su locirali, sustigli i uhapsili dva lica zbog sumnje da su počinila ovo krivično djelo.
– Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi je, naime, danas, 702.2026. godine u 01.50 časova, primila poziv od građanina, vlasnika kuće u mjestu Sutorina, koji je prijavio da su dva lica napala lice koje kod njega živi kao podstanar – oštećenog u ovom krivičnom djelu, državljanina Bosne i Hercegovine, te da su se ova dva lica nakon toga dala u bjekstvo – kazali su iz UP.
Policijski službenici su preduzeli niz operativno-taktičnih mjera i radnji, na osnovu kojih su locirali, pronašli, zaustavili i lišili slobode M.Š. (25) iz Bijelog Polja i M.Z. (30) iz Novog Sada – državljanina Republike Srbije.
– Sumnja se da su M.Š., kojeg oštećeni poznaje od ranije, i M.Z., tokom prethodne večeri došli na adresu stanovanja oštećenog, u mjestu Sutorina – Opština Herceg Novi, i da su nasilno ušli u stan koji se nalazi u kući u kojoj on živi kao podstanar, te da su mu zadali više udaraca zatvorenom pesnicom dok se nalazio u krevetu. Onda mu je M.Š., kako se sumnja, stavio krpu preko usta, dok je M.Z. nastavio da ga udara rukama i nogama. Njih dvojica su mu oduzeli dva mobilna telefona i 100 eura, a potom su ga nasilno izveli iz stana, u namjeri da ga svojim vozilom odvedu u nepoznatom pravcu, u čemu ih je u dvorištu spriječio vlasnik kuće koji im je kazao da će pozvati policiju – naveli su iz policije.
Osumnjičeni M.Š. i M.Z. su se potom vozilom udaljili sa lica mjesta, a policijski službenici, koji su u međuvremenu obaviješteni o događaju i koji su tragali za njima, su ih locirali, sustigli vozilom, zaustavili i doveli u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, gdje su lišeni slobode.
O događaju je obaviješten nadležni tužilac.
– Oštećeno lice je u događaju zadobilo lakše tjelesne povrede kazali su iz policije.
Osumnjičeni M.Š. i M.Z. će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, zbog sumnje da su, na štetu oštećenog lica, izvršili krivično djelo otmica u pokušaju.
– Osumnjičeni M.Z. i oštećeno lice nisu prijavili u zakonskom roku boravak u Crnoj Gori, te će prema njima biti primijenjene mjere shodno Zakonu o strancima, a nakon tužilačkih mjera i radnji navodi se u saopštenju.
Tenor Carlos Faria Dos Reis Ui pijanistkinja Jovanka Višekruna Janković iz Beograda, priuštili su kotorskoj publici trenutke ljepote uživanja u programu portugalske umjetničke pjesme, kroz omaž najvećem portugalskom pjesniku Luišu Kamoišu (1524-1580). Privilegiju da guštaju u pjesmama, spjevanim na stihove barda portugalske poezije ovdašnji ljubitelji muzike imali su zahvaljujući 20 godina dugoj saradnji Instituta Kamoiš u Portugalu sa direktorkom ArtLink festivala Jovankom Višekrunom Janković, u organizaciji Ratimira Martinovića, direktora KotorArta i uz podršku Mihajla Lazarevića, direktora ŠOSMO „Vida Matjan“.
Iako su pjesme pjevane na portugalskom, ljepota emocije osjetila se kroz melodiju i izražajnu interpretaciju vokalnog soliste, a uz vrsnu klavirsku podršku.
-Sve ove pjesme su posvećene nekim ličnim emocijama, jer pjesnici uvijek pišu o emocijama. Ima tu divnih pjesama u kojima prepoznajemo bezvremenske pesničke metafore koje iskazuju čežnju, nedostajanje, ljepotu, kroz univerzalne simbole – zvijezda, ruža, ljepota, ljubav… Kao umjetnica, volim ljepotu i smatram da umetnost treba da bude ljepota. Nadam se da je publika osjetila tu ljepotu i da je kroz melodiku jezika i kroz muzički izraz osjetila i značenje teksta, kaže Višekruna Janković za Boka News.
Tenor Karlos Faria Dos Reis i ona započeli su saradnju prošle godine, u godišnjici obilježavanja pola milenijuma od rođenja velikog pjesnika, a kroz program koji obuhvata vijek dugo muzičko stvaralaštvo, od kompozitora Žozea Franciska Leala, Kandida Inaćija da Silve, Vijane da Mote, Franciska de Lakerde, do savremenika Kronera de Vaskonselosa.
Publika
Za pijanistkinju je rad na ovom zahtjevnom i rijetko izvođenom programu zajedno sa Karlosom Fariom Dos Reisom bio velika čast, ali i izazov i izvor udvostručene beskrajne ljepote poezije i muzike: najprije u ljepoti upoznavanja sa vrijednim originalnim prevodom svih pjesama sa portugalskog jezika, a onda i u muzici za 11 kompozicija koje su napisali portugalski autori, nadahnuti ovom poezijom.
-Ovo je rad na konstantnom unapređivanju umetničke interpretacije, jedno dugačko putovanje u istraživanju Kamoiša i muzike, izuzetno višeslojno i zanimljivo i zahtjevno. S obzirom da je Kamoiš Institut podržao ovaj program, u Kotoru smo preko Ambasade Portugala za Srbiju i Crnu Goru koja nas je poslala u jednu malu kulturnu misiju da predstavimo ovaj program u ovom divnom, gradu, koji je takođe jedan od bisera Svjetske kulturne baštine, kaže Jovanka.
Saradnja dvoje umjetnika počela je spontano, nakon što su se prošle godine sreli u “Palati de Pombal” u Portugalu. Bila sam toliko inspirisana tom palatom, kao i muzičkim programom koji je g. Karloš tamo bio priredio, da sam predstavila i svoje ideje za realizaciju zajedničkih umetničkih programa. Obzirom da smo razgovarali o poeziji i muzici, ideja da zajedno predstavimo program Omaž Kamoišu je u tom trenutku bila pravii umetnički izbor.
Ambasada Portugala sa kojom tradicionalno sarađujemo u realizaciji programa na ArtLink festivalu, nam je ukazala posebnu čast da je ovaj program uvrstila u deo proslave Nacionalnog dana Portugala 10. Juna, što je i rođendan Luiša Kamoiša.
Jovanka Višekruna Janković je magistrica umjetnosti, školovana na Muzičkoj akademiji “Franc List” u Budimpešti i na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. U okviru ArtLink Festivala, koji je osnovala, svake godine u saradnji sa Institutom Kamoiš predstavlja nekoga od portugalskih umjetnika.
Tenor Carlos Faria dos Reis, solista i član Kamernog hora Lisabona, posvećen je istraživanju istorijskih interpretacija portugalske vokalne tradicije i različitih muzičkih kultura. Pored umjetničkog rada, diplomirani je psiholog i vodi Odjeljenja za kulturu i umjetnost u Opštini Oeiraš.
Koncertna dvorana u najljepšim uspomenama
– Poslenici Muzičke škole “Vida Matjan” su nas ugostili i omogućili da realizujemo probe kao i uvek do sada kada smo bili gosti Kotora i Kotor Art Festivala. Iako je bila kiša, uživali smo u lepoti grada. Sala Crkve Sv. Duha ostala mi je u divnoj uspomeni kada sam kao studentkinja dolazila ovdje na letnje majstorske kurseve. Nastupala sam zajedno sa najboljim tada mladim pijanistima. Pre dve godine je orkestar “Kamerata Balkanika” nastupao na Kotor Art Festivalu u saradnji sa našim festivalom ArtLink i to povezivanje festivala je izuzetno značajno u okviru evropske mreže festivala. Divno je to što je su umetnici i direktori festivala, i što je saradnja uvek puna dobre energije i razumevanja, kao sa pijanistom i direktorom KotorArta Ratimirom Martinovićem, kazala je za Boka News Jovanka Višekruna Janković.
Ugostiteljstvo – Ilustracija Foto Pixabay PrompterMalaya Ai Generated
Hrvatska vlada uputila je u četvrtak u saborsku proceduru izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi obavezno učenje i polaganje ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike kao uvjet za produženje dozvole boravka i rada.
Izmjene zakona, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Evropske unije, predviđaju da strani radnici nakon godinu dana boravka moraju položiti ispit znanja jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu.
Potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se zakonskim izmjenama želi brže odgovoriti na potrebe tržišta rada, smanjiti administrativno opterećenje i poboljšati zaštita stranih radnika, uz očuvanje sigurnosnih standarda.
Zakonom se stranim radnicima omogućuje lakša promjena poslodavca, uključujući mogućnost promjene već nakon šest mjeseci rada bez izdavanja nove dozvole, kao i promjena zanimanja kod istog poslodavca uz test tržišta rada, prenijeli su u četvrtak hrvatski mediji.
Produženi su rokovi za rješavanje zahtjeva za dozvole na 90 dana, a stranim radnicima dopušten je duži period nezaposlenosti tokom važenja dozvole. Sezonske dozvole, koje su se do sada izdavale na godinu dana, mogle bi vrijediti do tri godine za istog radnika i poslodavca.
Izmjenama se pooštravaju i uvjeti za poslodavce, uključujući zabranu izdavanja novih dozvola onima koji se nalaze na tzv. crnoj listi te povećanje omjera zaposlenih domaćih radnika potrebnog za zapošljavanje stranih državljana.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih devet mjeseci 2025. godine izdano je 136.194 dozvole za boravak i rad, što je manje u odnosu na 158.837 dozvola u istom razdoblju godinu ranije.
Danski brodar Maersk potvrdio je da se kontejnerski boom nakon pandemije ubrzano gasi, a posljedice su već vidljive u bilancama i rezovima troškova. U četvrtom tromjesečju 2025. oceanski segment kompanije zabilježio je gubitak, dok uprava najavljuje otpuštanje 1.000 zaposlenika tijekom 2026. godine.
Prema objavljenim podacima, oceanski odjel Maerska završio je zadnji kvartal 2025. s EBIT gubitkom od 153 milijuna dolara. To je značajan pad u odnosu na prethodni kvartal, ali još veći u usporedbi s istim razdobljem 2024., kada je dobit iznosila čak 1,6 milijardi dolara. Pad vozarina i višak kapaciteta ponovno dolaze u fokus, što brodarima jasno signalizira ulazak u zahtjevnije tržišno razdoblje, piše Splash247.
Iz kompanije poručuju da je 2025. bila godina snažnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe, ponajprije zbog geopolitičkih napetosti. Istodobno, Maersk je objavio i program otkupa vlastitih dionica vrijedan oko milijardu dolara, što pokazuje da unatoč gubicima i dalje raspolaže snažnom bilancom.
Slični signali stižu i iz Japana. Brodar Ocean Network Express (ONE) nedavno je izvijestio o operativnom gubitku u četvrtom tromjesečju 2025., uz priznanje uprave da je tržišno okruženje iznimno izazovno. Analitičari upozoravaju da pad vozarina traje i nakon kineskih novogodišnjih blagdana, a sposobnost brodara da stabiliziraju tržište bit će ozbiljno testirana tijekom 2026.
Prema izvješćima Drewryja, linijski kontejnerski sektor približava se takozvanom strukturnom resetu. Normalizacija vozarina, nestanak pandemijskih ekstraprofita i velik broj novogradnji koji ulaze u flotu stvaraju pritisak na prihode. Savjet brodarima je jasan: potrebno je prijeći s mentaliteta rasta na strogu financijsku i operativnu disciplinu.
Sličnu poruku šalje i AlixPartners, naglašavajući važnost usporene plovidbe, stavljanja brodova izvan pogona i kontrole troškova. Iako su bilance mnogih linijskih brodara još uvijek snažne, upozorava se na opasnost ponavljanja ciklusa naglog rasta i bolnih padova.
Velik utjecaj na 2026. imat će i povratak brodova na rutu kroz Sueski kanal. Prema podacima Xenetae, masovni povratak na kraće rute mogao bi osloboditi 6 do 8 posto globalnog kontejnerskog kapaciteta. Upravo zbog te neizvjesnosti Maersk za 2026. prognozira vrlo širok raspon EBIT-a – od gubitka od 1,5 milijardi do dobiti od milijardu dolara.
Za ljude iz industrije poruka je jasna: ulazimo u fazu stezanja remena, racionalizacije flote i veće neizvjesnosti na tržištu kontejnerskog prijevoza.
Rusija je u ranim jutarnjim satima pokrenula masovni napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što je izazvalo hitna isključenja struje u većini regija, izvijestio je državni operater Ukrenergo.
Ukrenergo je potvrdio da su napadi u tijeku. “Rusija izvodi još jedan masovni napad na ukrajinska elektroenergetska postrojenja. Radovi na obnovi počet će čim sigurnosna situacija to dopusti”, priopćili su.
Dva aerodroma u jugoistočnoj Poljskoj zatvorena su iz opreza zbog ruskih napada na obližnji ukrajinski teritorij, priopćile su u subotu poljske vlasti.
Rusija napala Ukrajinu s 400 dronova i 40 projektila
Ruske snage su tijekom noći sa 6. na 7. veljače pokrenule veliki napad na Ukrajinu, ispalivši više od 400 dronova i oko 40 projektila, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Glavne mete napada bili su energetski objekti diljem zemlje, piše Ukrainska Pravda.
Predsjednik Zelenski je na društvenoj mreži X objavio detalje napada. “Glavne mete bile su energetska mreža, proizvodni pogoni i distribucijske trafostanice. Zabilježena je šteta u Volinskoj, Ivano-Frankivskoj, Lavovskoj i Rivanjskoj oblasti. U Rivneu je oštećena stambena zgrada”, naveo je.
“U Ladižinu u Viničkoj oblasti dronovi su pogodili upravnu zgradu jedne poljoprivredne škole. Bilo je napada i u Kijevskoj i Harkivskoj oblasti. U nekim regijama snage protuzračne obrane i dalje djeluju”, dodao je Zelenski, pozvavši partnere da osiguraju više projektila za sustave protuzračne obrane.
Wherever the security situation allows, rescue and repair operations continue at the sites of Russian strikes. Last night’s attack involved more than 400 drones and around 40 missiles of various types. The main targets were the energy grid, generation facilities, and distribution… pic.twitter.com/KrFE60Q0xy
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 7, 2026
Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije biće održana u nedjelju, 8. februara.
U 09.30 sati doček podružnica Bokeljske mornarice pred glavnim gradskim vratima. U 10.00 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripuna, a u 10.30 sati slijedi pontifikalna misa koju predslavi mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit.
Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama gradskim ulicama.
Sveti Tripun – foto Boka News
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine slavi se proslavom na otvorenom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Tripundanske svečanosti završavaju se 15. februara spuštanjem zastave.
