Predstavnica NTO, Milena Vujović, kazala je da su od početka godine, zaključno sa 31. julom, prema preliminarnim podacima Monstata, imali oko 15 hiljada turista sa tržišta Kine, koji su ostvarili oko 30 hiljada noćenja.

– To znači da smo zabilježili značajan rast. Imali smo oko četiri puta više dolazaka sa ovog tržišta u odnosu na prethodnu godinu, dok smo po ostvarenim noćenjima bili na nekom nivou od 70 odsto u odnosu na 2019. godinu – saopštila je Vujović za Mediabiro.

Ona je navela da se ponovo nalazimo na Bijeloj listi preporučenih destinacija za kineske državljane, što potvrđuje da se nakon pandemije polako vraćamo na to tržište.

U prilog tome govori i planirano učešće NTO na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu turizma u Kini, kao i poslovna radionica koja će se održati u Pekingu.

Turistička agencija Montenegro Tourist Service DMC (MTS) uspjela je 2019. godine da u našu zemlju dovede oko 100 grupa gostiju sa kineskog tržišta, a i nekoliko desetina grupa na Balkan.

Direktor prodaje u MTS-u, Miloš Bulatović, kazao je da je praktično 2020. trebalo da bude “bum” godina za Crnu Goru kada je riječ o kineskom tržištu, ali je sve stalo zbog pandemije.

– Te godine je trebalo da grupe krenu još od januara. Kinesko tržište je jedno od značajnijih za cijeli Balkan. Zapadna tržišta se uglavnom fokusiraju na ljetnje mjesece, dok turisti iz Kine popunjavaju kapacitete van glavne sezone. Glavni mjeseci kada dolaze su septembar, oktobar, zatim april, maj, a nerijetko dolaze i u zimskim mjesecima rekao je Bulatović.

Kada je riječ o tekućoj godini, prve ture za kineske goste organizovali su u julu. Među domaćim atrakcijama najviše ih privlači most na Đurđevića Tari.

– Često se desi da gosti plaču kada izađu iz autobusa i vide taj most, jer su emotivno vezani za film i glumce. Tu su i naši nacionalni parkovi i kotorske zidine. Kada govorimo o tom tržištu, ne možemo posmatrati samo Crnu Goru kao posebnu destinaciju. Oni pređu toliki put i u svojim putovanjima obilaze minimum tri ili četiri bezvizne zemlje. To su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija – kazao je Bulatović.

Prilikom organizacije i realizacije tura najveći problem predstavlja to što u Crnoj Gori ne postoji licencirani turistički vodič koji govori kineski jezik.

– Angažujemo kineske kolege iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, što nam stvara dodatne troškove. Dajemo duple dnevnice, ali ne možemo da kalkulišemo sa kineskim partnerima, jer u svakoj državi morate da unajmite licenciranog lokalnog vodiča koji ne govori kineski, ali mora biti tu sa grupom. Onda imamo vodiča i prevodioca, i to je jedan od problema na kojem ćemo raditi u narednim godinama kroz organizaciju obuka kako bismo uspjeli da kreiramo kadar naših, licenciranih ljudi koji znaju kineski jezik. Zvuči jednostavno, ali zaista nije. Naravno, to treba zajedno da razvijamo uz podršku države, Ministarstva turizma i NTO – poručio je Bulatović.

Osim toga, loša avio-povezanost, te domaća saobraćajna infrastruktura i dalje ostavljaju loš utisak na goste iz Azije.

– Veliki problem predstavlja i nedovoljna avio dostupnost Balkana, veoma skupe karte. Dosta ima kineskih turista koji imaju mnogo novca, koji žele da ostave novac ovdje, ali jednostavno sletite na aerodrom u Tivtu, a do nekog luksuznog rizorta koji se nalazi 30 kilometara treba par sati putovanja u ljetnjoj sezoni. Takođe, treba malo više da se posvetimo digitalnom marketingu. Moramo da se prilagođavamo i kreiramo sadržaje koji će biti vidljiviji na Vi-četu – zaključio je Bulatović.