Trinaestogodišnje dijete, R.P., poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Kotor – Budva, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Iz policije su kazali da je u nesreći jedna osoba povrijeđena.
Do nesreće je došlo oko 14 sati u mjestu Radanovići.
Saobraćaj je bio u prekidu.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana
Kandidatura Kotora za članstvo u MedCities mreži gradova prihvaćena je na današnjoj Generalnoj skupštini ove organizacije održanoj u Sarajevu.
Opštini Kotor je predloženo članstvo u ovoj organizaciji na sastanku održanom 24. aprila u Briselu, na kojem su u okviru aktivnosti i kampanje lobiranja za stvaranje makroregionalne strategije za Mediteran, članovi Mediteranske alijanse za saradnju, MedCities, i Međumediteranska komisija CPMR uz podršku Vlade Katalonije i Regiona Provansa-Alpi-Azurna obala, pokrenuli stvaranje grupe Prijatelja makroregiona Mediterana. Kandidaturu Kotora je danas predstavila koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju dr Jelena Stjepčević čime je Opština Kotor postala prva crnogorska opština – članica MedCities.
MedCities asocijacija pomaže u osnaživanju mediteranskih lokalnih samouprava da ostvare svoje strateške prioritete, vjerujući da one igraju vitalnu ulogu u poboljšanju života građana.
To je mediteranski glas za lokalne vlasti i izgrađuje njihove kapacitete da odgovore na izazove lokalne uprave na održiv način. MedCities organizacija je osnovana 1991. godine u Barseloni. Transformacija MedCities-a u pravno udruženje povećala je njegov operativni kapacitet i poboljšala njegovu sposobnost da promoviše održivi urbani razvoj u regionu. MedCities uzima Agendu za održivi razvoj 2030. kao opšti okvir za sve svoje projekte.
Mreža MedCities broji 73 opštine sa tri obale Mediterana.
KUC “Kadena” iz Tivta ovog vikenda (25. i 26.11.) organizuje 6. SMOTRU FOLKLORNIH ANSAMBALA CRNE GORE, u Centru za kulturu Tivat sa početkom u 18 sati.
U okviru smotre će gostovati čak 14 ansambala iz čitave Crne Gore, sa oko 500 učesnika, mladih folkloraša uzrasta do 16 godina!
Iz uprave Folklornog ansambla “Nikola Đurković” Kotor i KUC “Kadene” Tivat pozivamo sve ljubitelje narodnih igara da prisustvuju događaju sa svojim najdražima kao i to da je ULAZ BESPLATAN!
Smotru su ove godine podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Centar za kulturu Tivat.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić najavio je osnivanje fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine.
Razlog za osnivanje fonda, kako je kazao Jokić, je taj jer će za 50 godina od sada nivo mora porasti do mjere koja će promijeniti kompletan izgled Kotora i načina života u njemu.
“Danas, zvone zvona koja najavljuju još veći potres od razornog zemljotresa, potres klimatskih promjena. Ne ulazeći u to šta je uzrok tih promjena, moramo govoriti o prognozama, koje su sve samo ne optimistične. Za 50 godina od sada nivo mora će porasti do mjere koja će promjeniti kompletan izgleda Grada i načina života u njemu. Ne smijemo dozvoliti da tu ili bilo koju drugu katastrofu čekamo nepripremljeni, očekujući i vapeći za pomoć. Nemamo pravo da našu djecu ostavimo bez sigurnosti. Zbog toga ćemo u saradnji sa stručnjacima, predložiti skupštini odluku o formiranju Fonda za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, koji će biti punjen obaveznim procentom davanja iz gradskog budžeta svake godine, a koji će se moći koristiti samo i sključivo za ove svrhe – kazao je Jokić juče na svečanoj sjednici povodom 21. novembra, Dana Opštine Kotor, uz poruku „stvorimo našoj djeci mogućnost da se brane od neshvatljive snage i moći prirode, dajmo im pravo na život.“ – kazao je Jokić.
Spor kompanije “Vektra Boka” i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koji je pokrenut zbog raskida ugovora o koncesiji za četiri plaže u Herceg Novom i odštete za izdavanje parcela u toj opštini, počeo je iznova u Privrednom sudu.
Nakon odlaska u penziju sutkinje u ovom postupku Senade Hasanagić, spor je sada u rukama Marije Adžić. Ona je na jučerašnjem ročištu javnu raspravu počela iznova, vještaku geodetske struke Miliću Popoviću naložila da se izjasni na raniji podnesak Morskog dobra i nastavak ročišta zakazala za januar.
Kompanija “Vektra Boka” biznismena Dragana Brkovića, pokrenula je tužbu nakon što je Morsko dobro 2019. raskinulo ugovor o zakupu četiri plaže u Herceg Novom, prije isteka koncesije od 20 godina – na koliko je bio zaključen. Ugovorom su ustupljene četiri plaže i to: kupališta ispred hotela “Plaža”, bivšeg hotela “Tamaris”, hotela “Igalo” i kupalište Žanjic. Iz “Vektre” smatraju da je taj ugovor još na snazi, a traže i naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele, koje su kako tvrde u njihovom vlasništvu, a koje je državna firma davala u zakup trećim licima.
Advokat Morskog dobra Nikola Bogavac predložio je da se geodetski vještak Popović, koji je radio nalaz kojim je trebalo identifikovati parcele i kupališta koje je državna firma izdavala, izjasni na navode u podnesku koji je ta kompanija podnijela 5. januara 2021. Sutkinja Adžić je predlog usvojila i naložila vještaku da se na te navode blagovremeno izjasni.
Nastavak ročišta zakazan je za 25. januar.
/M. Kotlaš/
TO Kotor planira uskoro ponovnu posjetu Azilu za pse u okviru akcije Volim Kotor.
Sa dolaskom hladnijih dana, pored hrane, u azilu se javlja i potreba za nekim stvarima koje će ublažiti zimu svima koji tu borave.
Koristimo priliku da pozovemo sve koji su u mogućnosti, da doniraju jorgane, peškire i ćebad koji im više nisu od koristi. Ova vrsta donacije će biti od pomoći jer će se sve navedeno koristiti kao podloga zahvaljujući kojoj psi neće boraviti direktno na betonu na kom inače borave, a koji je sve hladniji. Stoga, peškiri, ćebad i jorgani mogu biti korišteni, al ipak bi trebalo da budu ne previše oštećeni i u stanju da mogu biti od koristi.
Donacije će se prikuplati u prostorijama TO Kotor u staroj zgradi Jugopetrola u Škaljarima, radnim danima od 08:00 do 12:00 sati, do 01.12.23.
Na ovaj način pokazujemo brigu o životinjama kojima je to najpotrebnije i Volimo Kotor! poručuju iz TO Kotor.
Dijelimo sa vama radost što je ovaj broj „Eha“ najzad izašao iz štampe. Ne kako je to bilo očekivano, na kraju školske godine, ali ipak u kalendarskoj 2023. poručuju iz Gimnazije Kotor.
Sa prošlogodišnjim brojem ispratili smo neke važne članove redakcije, ali smo se potrudili da pronađemo kreativne učenike koji bi svojim idejama i entuzijazmom postali nova pokretačka snaga ove male novinarske „laboratorije“. Kada prelistatestranice „Eha“ možda vam se učini da je to samo jedan od brojnih projekata i aktivnosti kakve se u školi obično ostvaruju, ali u njega su utkani brojni sati zajedničkog rada sa učenicima, prikupljanja članaka i raznovrsnih sadržaja, i iznad svega, njihove kreativnosti, strpljivosti i spremnosti da se krene ispočetka i onda kada ne ide dobro. A bilo je i takvih, uzaludnih radnih subota kada su tekstovi ostajali nedovršeni, ali i onih kada je sve vrcalo od ideja i duha zajedništva. Ali… istrajali smo do kraja.
U školi su bile brojne humanitarne akcije, pa smo im posvetili prve stranice, zadržali smo rubriku stvaralaštvo koja i ove godine svjedoči o visokim literarnih i likovnim dometima učenika, predstavili Kotor kroz tradiciju maskenbala i karnevala, a značaj dali i člancima o pošastima savremenog svijeta kao što su trgovina ljudima ili izrabljivanje siromašnih u modnoj industriji.
Raduje što se redakciji pridružuju novi članovi koji pokazuju interesovanje za novinarstvo ili grafički dizajn jer su oni budući kreatori istine o slici savremenog svijeta koja je sve više u vlasti „sedme sile“. Važno je da stanu na stranu istine od najranijih dana i imaju hrabrosti da je javno iskažu.
Redakciju školskog lista „Eho“ 11 činili su učenici: Viktor Brkanović, glavni urednik, Katarina Jelić, Irina Bulajić, Milica Nikolić, Anđela Vulović, Tamara Zirojevikj, Ana Perović.
Ovom prilikom, zahvaljujem vrijednim i dobrim učenicima u redakciji koji su prihvatili odgovornost i kroz saradnju i druženje, posao doveli do kraja. Vjerovali su da više vrijedi uložiti energiju u stvaralački rad, nego provoditi vrijeme u virtualnom svijetu društvenih mreža, spavanju i izlascima.
Takođe, hvala svim kolegama i učenicima na saradnji i podršci!
Školski list je štampan u 600 primjeraka na 76 stranica, kazala je glavni urednik: Sonja Golub-Klenak, prof. CSBH jezika i književnosti
Pozorišni komad „Uspomene Sare Bernar“, u produkciji Hercegnovskog pozorišta i JUK Herceg Fest, sa sjajnim glumačkim tandemom Tanja Bošković i Dejan Đonović, u režiji Staše Koprivice, najbolja je predstava na 6. Festivalu malih pozorišnih formi, koji je sinoć završen u Zaječaru.
Odluku je donio tročlani žiri u kome su radili predsjednik teatrolog mr Spasoje Ž. Milovanović, i članovi, glumci Nataša Petrović i Miloš Tanasković.
Publika je „Sari Bernar“ dala visoku ocjenu 9,54, ali je monodrama „Milunka“, po tekstu, u režiji i odličnom izvođenju glumice Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, Vesne Stanković dobila ocjenu 9,90 i tako izabrana za najbolju predstavu po ocjeni publike, saopšteno je iz Hercegnovskog pozorišta.
– Žiri je ocjenjivao sedam vrhunskih monodrama i duodrama iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a u obrazloženju za nagradu našoj „Sari Bernar“ navedeno je da su tokom sat i deset minuta prisustvovali stvaranju umjetnosti – navedeno je u saopštenju.
Na festivalu koji organizuje Narodno pozorište Timočke krajine „Zoran Radmilović“ žiri je dodijelio specijalnu nagradu Vesni Stanković za ulogu Milunke, ispovjest heroine srpske istorije Milunke Savić.
Ocjena je i da je ovo bilo jedno od najboljih izdanja Festivala malih pozorišnih formi u Zaječaru.
Iz Hercegnovskog pozorišta zahvaljuju svim akterima predstave, dragim domaćinima i Slobodanu Cvetkoviću na sjajnim fotografijama.
Ivica Kostelić ne prestaje iznenađivati svojim hobijima. Nakon “Skiing the Fire Ring” kojeg je režirao zajedno s Mihom Deisingerom, najavio je dokumentarni film “Transat” njegov prvi samostalni autorski rad.
– Film prati dogodovštine s velike regate preko Atlantika Transat Jacques Vabre 2021. godine koju sam odjedrio zajedno sa suskiperom Calliste Antoine Skipper. Film ujedno daje pobliži uvid u zahtjeve oceanskog jedrenja te ima i edukacijsku komponentu – kazao je Kostelić čiji će se dokumentarac prikazati u Zagrebu 27. studenog, Ivanić Gradu 28. studenog, u Varaždinu 7. prosinca, dok je splitska projekcija najavljena za 29. studenog u prostorijama Jedrililarskog kluba Labud u 18 sati, Ulaz je slobodan.
Kostelić je sudjelovao je u jedriličarskoj utrci Transat Jacques Vabre 2021. godine i postao prvi Hrvat koji je uspješno preplovio Atlantski ocean kao sudionik ove regate. Ivica je ovu utrku u popularnoj Klasi 40 završio u društvu partnera Francuza Callistea Antoinea, a dvojac je u borbi sa zaista jakom konkurencijom zauzeo impresivno 17. mjesto.
Ova prestižna jedriličarska utrka prati povijesnu rutu trgovanja kavom između Francuske i Brazila. Ime je dobila po francuskom brendu kave Jacques Vabre (ujedno i sponzor utrke). U utrci sudjeluju dvočlani timovi, a jedriličari se uparuju prema njihovim komplementarnim vještinama, zajedničkim značajkama i tome kako se međusobno slažu.
Brodovi kreću iz glavne francuske luke za uvoz kave Le Havre, a za odredište imaju Salvador de Bahia u Brazilu, koja je svjetski lider što se tiče uzgoja i izvoza kave. Tako cjelokupna ruta iznosi oko 4000 nautičkih milja.
Izložba Dubrovačkih muzeja “Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: Materijali, alati i tehnike izrade“ otvorena je u utorak u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe.
Izložba predstavlja dosad nepoznat dio fundusa s brojnim i jedinstvenim primjercima tradicijskog ruha i rukotvorstva s područja Hrvatske i jugoistočne Europe, a nastala je u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Ivice Kipre, Barbare Margaretić i Branke Hajdić.
Ivica Kipre izjavio je ne otvaranju kako je izložba složen pothvat kojim se htjelo prikazati što Etnografski muzej, osim zavičajne baštine, posjeduje i stavlja ga uz bok europskim muzejima.
“U mom dijelu izložbe obrađujemo temu obrade tekstila i tekstilnih tehnika. Prikazali smo drvene predmete i predmete koji se koriste u obradi sirovina i pretvorbi u materijale, razne vrste vretena, preslica, namatala, a izložili smo i vrlo stare male tkalačke stanove za izradu pasica ili resa“, rekao je Kipre.
U drugom dijelu izložbe prikazana je bogata, rijetka i vrijedna tekstilna građa iz zbirke narodnih nošnji, istaknula je Barbara Margaretić, dodavši da najvećim dijelom u zbirci imaju žensku svečanu nošnju.
Izložena građa plod je ženskog tekstilnog rukotvorstva, uglavnom iz nizinskog dijela Hrvatske, južno od Zagreba, a to su Turopolje, Pokuplje, Posavina, Moslavina, Slavonija i Baranja, kao i nošnje iz zaleđa sjeverne Dalmacije.
Predstavljeno tradicijsko ruho nastalo je pod utjecajem dvaju kulturnih krugova – panonskog i dinarskog, od sredine 19. do početka 20. stoljeća,
Branka Hajdić rekla je da treći dio izložbe predstavlja građu sa šireg etnografskog područja, iz zemalja jugoistočne Europe.
“Ta je građa u muzej prispjela donacijom učiteljice Jelke Miš, a drugi dio je donacija iz 1953. godine, kad je velika izložba narodne umjetnosti, nakon turneje europskim metropolama, poklonjena Dubrovniku.
Najvrjednije je staro dinarsko odijevanje, jednodijelne košulje s kontinuitetom još od 2. stoljeća, a uz njih i pregače vrlo arhaičnog tkanja s kontinuitetom od prapovijesti“, objasnila je Hajdić.
Gradska pročelnica za kulturu Julijana Antić Brautović otvorila je izložbu, istaknuvši da potpuna transformacija žitnice “Rupe” nije uobičajena u muzejskoj praksi, a posebno kad se radi vlastitim snagama.
“Sve što je za izložbu izgrađeno napravili su djelatnici Dubrovačkih muzeja. Ona nije samo plod rada autora, već i sinergije svih stručnih djelatnika i pomoćnih službi. I nije plod samo profesionalnog interesa, već nevjerojatne ljubavi za baštinu o kojoj Dubrovački muzeji skrbe“, poručila je Antić Brautović.
Izložba čije grafičko oblikovanje i likovni postav potpisuje dizajnerica Kristina Mirošević ostaje otvorena u žitnici „Rupe“ do 30. juna 2024. godine.
© BokaNews, 2021
