Rat izazvan napadom Hamasa na izraelske gradove 7. oktobra, u kojem je, navodi Izrael, ubijeno 1200 ljudi, uglavnom civila, od posjeta je odvratio većinu stranih turista koji su željeli proslaviti Božić u Betlehemu.
U tmurnom ozračju rata u Gazi, mala kršćanska zajednica u Betlehemu na Zapadnoj obali održala je tradicionalno božićno bdjenje bez uobičajnog slavlja.
– Ovaj Božić u Betlehem dolazi u drukčijem obliku. Ovdje smo, kao i u bilo kojem palestinskom gradu, tužni. Stoga smo u Betlehemu otkazali sve svečanosti i slavlja u povodu božićnih blagadana, kazao je Hanna Hanania, gradonačelnik Betlehema.
– Ove godine slavimo Božić na drugačiji način s porukom cijelom svijetu da Palestina i Betlehem uz patnju slave Božić iz ruševina, a ne kao svi drugi ljudi, izjavilaje Rula Maayah, palestinska ministrica turizma.
Kršćanski hodočasnici iz cijelog svijeta u vrijeme božićnih blagdana tradicionalno su pohodili mjesto Isusova rođenja, no ne i ove godine. Zbog izraelske ofenzive u pojasu Gaze samo 50-kilometara dalje, u središtu Betlehama nema velikog božićnog drvca, jaslice s figuricama svete obitelji simbolično su okružene ruševinama i žilet-žicom u znak solidarnosti s ljudima u Gazi.
– S ovog svetog mjesta poručujemo svjetskim čelnicima da izvrše pritisak kako bi se rat zaustavio. Da imaju hrabrosti reći stop ratu, stop krvi, ubijanju i osveti, da su izgubljeni mnogi životi, a 20.000 ljudi nije malo, kao ni i 50.000 ranjenih, rekao je otac Ibrahim Faltas.
Kršćani čine oko 2% stanovnika na okupiranim palestinskim teritorijima. Mnogi od njih osjećaju bespomoćnost, bol i zabrinutost zbog rata Izraela i Hamasa.
Na okupiranoj Zapadnoj obali gdje se također osjeća napestost i učestale su racije, trgovine u kojima se prodaju božićni ukrasi i suveniri uglavnom su zatvorene. Na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze živi oko 50 tisuća kršćana.
Poznati splav Kartel na Novom Beogradu potonuo je sinoć, u noći između subote i nedjelje, kratko iza ponoći, u trenutku dok je na njemu bio veliki broj mladih ljudi koji su došli pogledati koncert sarajevskog repera Cunamija, piše Blic.
Kako se vidi na videozapisima koji su objavljeni na Instagram profilu “moj_beo_grad_”, prilaz do splava je u potpunosti potonuo, a gosti su se pokušavali spasiti skokom u rijeku Savu i plivajući prema obali.
Objavljeni su brojni dramatični snimci s mjesta nesreće. Na jednome se vidi kako su spasioci čamcima prevozili goste splava “Kartel” do obale.
Kako Blic saznaje, policiji je trebalo nakon dojave sedam minuta da stigne do splava “Kartel”, a na teren su bile sve raspoložive jedinice za spašavanje MUP-a Srbije, kao i ekipe Hitne pomoći.
Kako “Blic” saznaje, na terenu je bilo 25 vatrogasaca s Voždovca, Zvezdare i Novog Beograda sa šest vozila i Specijalističkim timom za spašavanje na vodi. Dolaskom na mesto nesreće utvrdili su da splav “Kartel” tone i evakuirali su oko 30 ljudi koji su se zatekli na dijelu pontona i na samom splavu.
Luka Čaušić, načelnik Sektora za izvanredne situacije MUP-a Srbije, rekao je za “Blic” da su riječne struje jake i da policija pretražuje svaki pedalj, ali da se još ne zna ima li žrtava.
Nikada se veći događaj na zemlji nije zbio od onoga kad je Krist ušao u ljudsku povijest, postavši članom ljudske zajednice, nama u svemu sličan osim po grijehu… Približio se nama i snizio se do naše bijede ne radi sebe, nego radi nas, da nam postane »Brat i Spasenje« (Paul Claudel).
Po svom rođenju od Djevice Marije, Bog je postao čovjekom: osobi Isusa Krista sjedinjene su ljudska i božanska narav. Velika se i uzvišena tajna odigrala u betlehemskoj pećini. S Njime je započelo nešto nečuveno novo: svladana je moć tame. Grijeh i smrt gube svoju konačnu vlast. Mi smo otkupljeni po Sinu Božjem koji je postao čovjekom.
Kristova stvarna prisutnost izvor je utjehe i snage; On u presvetoj Euharistiji neprestano dolazi k nama, daje nam se, kuca na vrata našeg srca i želi u nama imati svoj topli Betlehem i svoje žive jasle. Zato su svi sakramenti zalog buduće slave, koja će se objaviti onima, koji s vjerom primaju Krista. Naš je pravi život skriven s Kristom u Bogu. No jednom će bijedu jaslica obasjati slava Kralja vjekova. »Evo Gospodin će doći i svi sveti s njime i pojavit će se u onaj dan velika svjetlost.«
Kada se ove godine budemo zaustavili pred jaslicama u našim crkvama i u našim domovima, prisjetimo se povijesnog dana kada je prije 800 godina, siromah iz Asiza, sv. Franjo, uprizorio žive jaslice. Od tada do današnjeg dana, običaj izrade živih ili umjetničkih jaslica u kojima se vješto plete pučko stvaralaštvo i ljubav, postao je jedna od glavnih odrednica slavlja Božića. Zaustavimo se, sabrano i pobožno pred tim prizorima, i sjetimo se da se Krist radi nas rodio kao siromah i nejako dijete, kako bi nam pomogao da ga ljubimo, a ne da ga se bojimo, kako kaže sv. Bernard.
U ove svete dane Božića spoznat ćemo, da Djetešce, koje dira naše srce, čijem se rođenju raduju nebesa i kliče zemlja, jest božanski Otkupitelj, Spasitelj roda ljudskoga, izvor vječnoga života, novi Adam, u kome se susreću Bog i čovjek. U Isusu Kristu susreću se pravednost i milost, grle čovjekoljublje i mir. Zato, Bog ne smije biti nepoznat u našoj sredini, već naprotiv Onaj, koji svojom voljom pokreće i ravna naše volje i čitav naš život.
Naša je dužnost, da svojim suvremenicima svjedočimo ne samo Boga koji je izvana prisutan u čovječanstvu, nego da ih upozorimo i na stalnu Božju prisutnost u našim savjestima, u našem životu i u našim dušama po milosti. Tu On u nama djeluje.
Božansko dijete susrećemo uvijek iznova kad se u njegovo ime obraćamo s ljubavlju svima koji nose ljudsko lice. Tako će dobrota i čovjekoljublje našega Boga po nama biti vidljivi korak naprijed! Upravo nas Otkupitelj šalje siromašnima i onima koji trpe, bolesnima i napuštenima, također i onima koji su ratom progonjeni i trpe nasilje.
To, istina nije lako, ali je zadaća, koju smo dužni vršiti i koja donosi čovjeku obilje nutarnje radosti i neopisivog duševnog veselja. Žalosni smo kad otkrivamo svoju bijedu, ali se uvijek napunjamo Božjom radošću, kad uviđamo, da je grijeha manje, a mi da smo više kršćani, i time više slični Kristu.
»Budimo Krist!« Morali bismo prestati biti ono što jesmo i postati ono, što bismo morali biti: slika i prilika Krista Gospodina.
Svima želim sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2024. godinu.
Danilovgrađanin R.M. (53) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog odbijanja alkotesta, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
“On je sinoć oko 20:30h u mjestu Kovačko polje, opština Kotor, nakon što ga je zaustavilaq policija odbio da se podvrgne obaveznom alkotestiranju”, naveli su iz tog suda.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodovia.
“Takođe, sutkinja Stanišić je u odvojenom postupku okrivljenom M.J. (37) iz Kotora izrekla novčanu kaznu imu iznosu od 775 eura jer su dokazani navodi optužbe da je prethodne noći u mjestu Škaljari upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncetraciji od 1,82 g/kg”, kazali su iz suda za prekršaje u Budvi.
Uz novčanu kaznu izrečena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca kao i tri kaznena boda.
Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.
Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.
Raspored bogoslužja: IV. Nedjelja adventa, Badnjak i Svetkovina Rođenja Gospodnjega — Božić
Sjedimo u konobi i ponovo kao i svake godine uoči Badnjeg dana otvara se ista priča o bakalaru, sušena riba koja se tradicionalno priprema za Badnjak. Naravno, nije riječ o tome kako ga spremiti već o cijeni.
O tradiciji i receptima već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni danas u Crnoj Gori dostiže, u zavisnosti od veličine, cijenu od 37 do 47 eura za kilogram, toliko ili malo više u cijelom regionu.
Za razliku od od nas u većini Evropskih dražava cijena za kilogram je prihvatljiva, pa tako isti taj norveški bakalar u Portugalu košta 14,95 eura, u Francuskoj 15,99 eura, Španiji 16,58 eura, Italija 24 eura, Švajcarska 28,50 eura, Austrija 38,50 eura u Njemačkoj između 24 i 28 eura…
Rasplamsava se rasprava u konobi, uključuju se i ostali gosti. Za njegovu visoku cijenu moj kolega Roko nema dilemu, kaže to je jednom godišnje, pa koliko kod da mu je cijena, ili što bi kazali, šta košta da košta, može biti makar i onaj najmanji od dvadeset deka, samo da zamiriše.
„Nije Badnjak bez bakalaran. Neko danas ima manje neko više, novaca, prema tome će i kupiti… Svi mogu izdvojiti 10-tak eura za dvadest deka. To je jednom godišnje. Bakalar je više od tradicije…“- ističe Roko i prisjeća se detalja iz kultne serije Miljenka Smoje „Naše malo misto“ kada su vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, a miris bakalar se nezaustavljivo širio ulicama naših sela i gradova baš u vrijeme Badnjaka.
Bakalar na bijelo
U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.
Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten. Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama. Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.
Bakalar sušenje Norveška
Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Izrael je nastavio bombardirati palestinsku enklavu i, čini se, širi kopneni napad u središtu pojasa Gaze. Naime, stanovnici su dobili naredbu da se odmah premjeste na jug.
Vijeće sigurnosti iz petog je pokušaja prihvatilo rezoluciju kojom se poziva na povećanje humanitarne pomoći za pojas Gaze i poduzimanje hitnih koraka za stvaranje uvjeta za održiv prekid neprijateljstva. UN upozorava da u Gazu pristiže samo 10 posto potrebne pomoći toj pogođenoj enklavi.
Žestoke borbe na sjeveru Gaze
Izraelske snage borile su se u subotu protiv militanata Hamasa u sjevernom dijelu Pojasa Gaze s ciljem stjecanja pune kontrole nad sjeverom kako bi se mogli usredotočiti na jug, dan nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo na dodatnu pomoć palestinskoj enklavi, ali nije zahtijevalo prekid vatre.
Gusti dim nadvio se nad sjevernim gradom Džabalijom u kojem je također najveći izbjeglički kamp u Gazi. Stanovnici kažu da grad proživljava konstantno zračno bombardiranje i granatiranje iz izraelskih tenkova za koje su rekli da su napredovali dalje u gradsko područje. Hamasovo oružano krilo, Brigade Al Kasam, potvrdilo je da je uključeno u borbu s izraelskim snagama u tom području i tvrdi da su uništili pet izraelskih tenkova.
Potvrđeno je da je gotovo 20.000 stanovnika Gaze ubijeno tijekom 11-tjednog sukoba, prema palestinskom ministarstvu zdravstva, a vjeruje se da su još tisuće zarobljene ispod ruševina. Gotovo svi od 2,3 milijuna stanovnika Gaze raseljeni su. Izrael kaže da je izgubio 14 vojnika od pokretanja napada na Pojas Gaze 20. listopada, kao odgovor na Hamasov napad 7. listopada na jug Izraela u kojemu je ubijeno 1200, dok je oteto 240 ljudi.
Izraelska vojska (IDF) priopćila je u subotu da je ispalila hice u području Ise u gradu Gazi kako bi namamila desetke militanata iz zgrade koja je služila kao sjedište Hamasa na sjeveru enklave. Vojska je također objavila video za koji kaže da prikazuje Hamasove tunele u području Ise.
Prof. Milan Franović iz Kotora je novi predsjednik Skupštine Odbojkaškog saveza Crne Gore, odlučeno je na Izbornoj sjednici Odbojkaškog saveza Crne Gore.
Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran.
Franović je delegat OK “Gimnazijalac“ iz Kotora, a za funkciju predsjednika predložili su ga odbojkaški klubovi Herceg Novi, Morača, Ivangrad 2011, Gorštak, Net i Lovćen.
Sjednici je prisustvovalo 19 od 29 delegata kojima su verifikovani mandati za period od 5 godina, shodno Zakonu o sportu i Statutu OSCG. Na sjednici je usvojen i Poslovnik o radu Skupštine OSCG.
Sjednici je prisustvovao i Cvetko Pajković, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore.
Avion s 300 Indijaca sletio je u francusku zračnu luku Vatry zbog sumnje na trgovinu ljudima. Letio je iz Saudijske Arabije prema Nikaragvi.
Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da bi ovo mogla biti nova migracijska ruta jer svake godine u Latinsku Ameriku stiže mnogo Indijaca koji potom nastavljaju na sjever prema SAD-u. Rumunjska aviokompanija, u čijem je vlasništvu zrakoplov negira bilo kakvu odgovornost.
– Koliko ja znam, ovo je prvi put da je avion zajedno sa svim putnicima prisilno spušten zbog sumnje u trgovinu ljudima. Organizirani kriminal ima bujnu maštu, kazao je Emmanuel Daoud, odvjetnik za međunarodno kazneno pravo.
– Spremni smo na suradnju s francuskim vlastima. Članovi posade daju iskaze, zrakoplov je prizemljen i, prema zahtjevima, ustupamo sve potrebne informacije, izjavila je odvjetnica Legend Airlinesa Liliana Bakayoko.
Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Spajanje Barske i Crnogorske plovidbe u jednu ekonomski održivu kompaniju, kao i ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, stvoriće preduslove za valorizaciju potencijala Luke Bar, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
On je u intervjuu za Radio Crne Gore kazao da je evidentno da će država morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava Crnogorskoj plovidbi za januarsku ratu kredita prema Exim banci.
Radulović je u Emisiji za pomorce rekao i da najavljeno povećanje cijena Port of Adrie za lučke usluge, od 1. januara, nije dobar poslovni potez.
Često povećavanje cijena tarifa za lučke usluge, prema mišljenju Radulovića, ugrožava, ili može ugroziti i postojeće komercijalne poslove i preusmjeravanje brodara ka drugim lukama u Jadranko-jonskoj regiji.
Kako je najavio, Vlada analizira kupoprodajni ugovor zaključen sa turskom kompanijom 2013. godine, o prodaji bivših Kontejnerskih terminala Luke Bar, prenosi portal RTCG.
“Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Januarska rata za otplatu kredita prema Exim banci dolazi na naplatu, a kako stvari stoje, Crnogorska plovidba sasvim izvjesno ponovo neće imati finansijska sredstva koja su potrebno za uredno servisiranje ove obaveze”, saopštio je Radulović.
Prema njegovim riječima, država će, kao i mnogo puta do sada, evidentno morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
“Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo sa tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Exim banci”, rekao je Radulović.
On je podsjetio i da je tokom nedavne posjete i razgovora sa menadžmentom Barske plovidbe, informisan da će to preduzeće raspolagati sopstvenim sredstvima za otplatu januarske rate po osnovu kreditnog zaduženja za nabavku brodova.
“Barska plovidba je, donekle, u boljoj situaciji nego Crnogorska plovidba, jer je i kreditni aranžman bio povoljniji, zatim posjeduje i sopstvene nekretnine i ima višestruko manju obavezu povraćaja sredstava u državni budžet koja su dodijeljena kao neusklađena državna pomoć”, dodao je Radulović.
On je ponovio da će raditi na stvaranju potrebnih uslova za spajanje brodarskih društava.
“Međutim, namjera mi je i da sa svojim timom sagledam i druge potencijalne modalitete koji bi mogli možda dovesti do održivosti ovih društava”, poručio je Radulović.
Na pitanje da li je za Crnu Goru ekonomski održivo da ima dvije brodarske kompanije sa ukupno samo četiri broda, a velikim troškovima i da li će se preduzeti konkretni koraci na njihovom objedinjavanju, Radulović je odgovorio da smatra da postojeće rješenje nije održivo i da se ovdje treba voditi i takozvanom ekonomijom obima, odnosno konsolidovati flotu kojom se raspolaže, a smanjiti poslovne rashode obje kompanije.
Radulović je ranije izjavio da nije realno da uskoro Barska plovidba kupi feribot i obnovi pomorsku liniju Bar-Bari-Bar, a sada je dodatno pojasnio da ako u ovom momentu nemamo izvjesnost da će Barska plovidba moći samostalno da plati julsku ratu, onda nije racionalno najavljivati kupovinu broda koji bi bio angažovan na međunarodnoj pomorskoj liniji Bar-Bari, koliko god da bi svi građani Bara, Crne Gore i on kao resorni ministar, to željeli.
“Svakako, tokom posjete Barskoj plovidbi, bilo je govora i o potencijalnim mogućnostima za javno-privatno partnerstvo, kroz koje bi se možda mogle sagledati određene mogućnosti. Mislim da je to u ovom trenutku realnija opcija, nego opcija o obezbjeđivanju sredstava od Barske plovidbe za kupovinu broda”, saopštio je Radulović.
Govoreći o valorizaciji potencijala Luke Bar, Radulović je kazao da je neophodno podsjetiti da je izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu uslov svih uslova za razvoj te luke.
“Naime, bez značajnih ulaganja u željezničku infrastrukturu ka Beogradu, odnosno ulaganja u putnu infrastrukturu, dakle autoput Bar-Boljare, ali i putni pravac prema Bosni i Hercegovini i putni pravac od Bara prema Albaniji, ne možemo očekivati značajniju valorizaciju, niti razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar”, smatra Radulović.
Jedino na taj način, kako je rekao, Luka Bar može postati konkurentna u odnosu na druge luke u Jadransko-jonskoj regiji.
“Kako sam nedavno i najavio, pokrenuću u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) određene aktivnosti preko Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, uz podršku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Navedeni Odbor okuplja najznačajnije privredne subjekte u logističkom lancu preko Luke Bar, tako da mi je namjera da pomognemo u preusmjeravanju dijela robnih tokova preko Crne Gore, što bi dovelo ne samo do povećanja obima pretovara u Luci Bar, nego bi imalo i te kako značajan pozitivni uticaj na cjelokuopnu crnogorsku privredu”, objasnio je Radulović.
Na pitanje da li se većinskim vlasnikom Port of Adria, turskom kompanijom Global Ports, pregovara o otkupu njihovih akcija, ili možda i o raskidu kupoprodajnog ugovora, Radulović je odgovorio da će sagledati potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, ukoliko opredjeljenje Vlade bude da je i objedinjavanje lučkog područja i upravljanje istim takođe jedna od strateških aktivnosti kojoj bi se trebalo posvetiti u narednom periodu.
“U okviru tog procesa, podrazumijeva se da ćemo kao odgovorna Vlada analizirati i sve segmente dosadašnjeg izvršenja ugovora o koncesiji, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odgovarajuće odluke. Ne mogu i ne želim da prejudiciram ishod tih analiza, jer želimo da sve partnere uvažimo kao partnere sa kojima su u najboljoj namjeri i zaključeni ugovori, ali naravno moramo voditi računa o tome da li je zaključenje određenih ugovora donijelo za Crnu Goru ili naše luke benefite koji su bili očekivani”, kazao je Radulović.
On je najavio i da su u završnoj fazi okončanja postupka koji se odnosi na stvaranje uslova za otpočinjanje izdavanje Identifikacione isprave pomorca (SID).
“Uspješno smo okončali proceduru koja se odnosi na normativno-pravni okvir i sada radimo na povezivanju sistema i baza podataka nadležnih institucija, odnosno u konačnom stvaramo završne uslove za izdavanje dokumenta. Riječ je o dokumentu od posebnog značaja za crnogorske pomorce, tako da ćemo, što je moguće više, ubrzati sve aktivnosti vezane za ovo pitanje”, zaključio je Radulović.
