Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević primio je danas rukovodstvo i naše istaknute takmičare Jedriličarskog saveza Crne Gore.
Na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u jedrenju za olimpijske klase u Holandiji, Crnu Goru su predstavljali Milivoj Dukić i Ilija Marković, koji su se borili za olimpijsku vizu za Pariz.
Crnogorski jedriličar Nikola Golubović stigao je do srebrne medalje u seniorskoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu u klasi ILCA 6 za seniore i juniore.
Ministar Lalošević izrazio je zadovoljstvo zbog njihove posjete i dodao da je ponosan na postignute rezultate, te da su ti mladi ljudi sa svojim trenerima pokazali da sportisti iz male Crne Gore mogu doći do velikih svjetskih takmičenja.
“U novom Zakonu o sportu, koji će se uskoro naći pred Vladom, pokušaćemo da izdejstvujemo princip da sportista koji učestvuje tri, ili više, puta na Olimpijadi dobije nacionalnu penziju. To je velika stvar za sadašnje i buduće sportiste. Takođe, ideja koja je naišla na pozitivne reakcije jeste da jedriličari Jedriličarskog saveza budu zaposleni u našoj Mornarici. Kao što je slučaj u svim zemljama Evropske Unije. Ostaje nam da vidimo da li ćemo tu ideju moći realizovati”, kazao je ministar Lalošević na sastanku.
Direktor direktorata za sport u Ministarstvu Zoran Jojić kazao je postignuti rezultati Dukića, Markovića i Golubovića služe na ponos svojoj zemlji i da je siguran da će i ubuduće ići uzlaznom putanjom.
“Vaša podrška nam puno znači. Moram istaći da praksa koju sada imamo u našem odnosu sa ministrom i menadžmentom Ministarstva ranije nije postojala. Rezultati koje postižemo su dijelom i vaši. Trudićemo se da našu zemlju predstavimo na najbolji mogući način ”, kazao je Dukić ministru Laloševiću.
Naše jedriličare očekuje Svjetsko prvenstvo u Australiji, Evropsko prvenstvo, i, nadamo se, Olimpijada u Parizu, tokom naredne godine.
Imenovanje Stjuarta Levina osnažuje posvećenost kompanije Orascom Development vrhunskim rezultatima u hotelijerstvu
Kompanija Orascom Development Holding (ODH) imenovala je Stjuarta Levina (Stuart Leven) za glavnog izvršnog direktora Orascom Hotels Menadžmenta (Orascom Hotels Management – OHM). OHM je u stopostotnom vlasništvu ODH, i odgovorna je za većinu hotelskih operacija vodeće međunarodne kompanije za razvoj dinamičnih integrisanih zajednica u Evropi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.
Levin će voditi transformaciju i širenje hotelskog poslovanja kompanije Orascom Development Holding kako bi se u daljem razvoju zadovoljile rastuće potrebe gostiju, poslovnih partnera, zaposlenih i cjelokupnog koncepta integrisanih gradova ove kompanije u Egiptu, UAE, Omanu, Crnoj Gori i Švajcarskoj. On će takođe biti važan član globalnog Izvršnog odbora kompanije Orascom Development Holding koji će biti direktno odgovoran izvršnom direktoru Grupe, Omaru El Hamamsiju (Omar El Hamamsy).
Levin će blisko sarađivati sa Joakimom Šmitom (Joachim Schmitt), koji zadržava operativno vođstvo nad portfolijem kompanije ODH koga čine ukupno 33 hotela na tri kontinenta, a takođe će biti odgovoran za planirana otvaranja novih hotela. Šmit će preuzeti novoosnovanu ulogu glavnog operativnog direktora u OHM-u.
Pored navedenog, Levin donosi bogato iskustvo stečeno u hotelskoj industriji. Čitava decenija rada sa raznim hotelskim kompanijama dovela ga je do pozicije potpredsjednika komercijale za UK i Irsku u kompaniji InterContinental Hotels Group (IHG). Takođe, ima veliko iskustvo u industriji vazduhoplovstva i brodskih krstarenja, stečeno na poziciji potpredsjednika EMEA za kompaniju Royal Caribbean Group.
„Želimo dobrodošlicu Stjuartu u našem rukovodećem timu tokom razdoblja u kome smo postigli izuzetne rezultate, što je još jedan dokaz naše predanosti privlačenju vrhunskih talenata u okruženje koje stvaramo. Stjuartovo dokazano iskustvo u komercijali, prodaji i marketingu dobro se slažu sa našim strateškim nastojanjem da dodatno unaprijedimo našu vrhunsku, luksuznu hotelijersku i ugostiteljsku ponudu. Uz pomoć Joakimovog operativnog vođstva, uvjeren sam da je naše hotelsko poslovanje na dobrom putu da nastavi dalji razvoj u skladu sa trendom ostvarenog impresivnog rasta”, rekao je g. Omar El Hamamsi, glavni izvršni direktor grupe Orascom Development.
Stjuart Levin
Stјuart Levin, glavni izvršni direktor kompanije Orascom Hotels Management, rekao je ovom prilikom: „Vizionarski koncept i maestralni kompleksan nivo razvoja integrisanih gradova kompanije Orascom Development Holding zaista su izvanredni. Naš portfolio koji obuhvata 33 hotela, sa više od 7000 soba, za nas predstavlja temelj i inspiraciju kako da na najbolji način osmislimo dobrodošlicu našim gostima na ovim izuzetnim destinacijama. Bilo da se radi o našim posebnim, samostalnim rezidencijalnim i poslovnim objektima, ili renomiranim međunarodnim brendovima kao što su The Chedi, Movenpick, Radisson, Rotana, Sheraton i Steigenberger, naš fokus je na pružanju izvanrednog iskustva gostima. Radujem se saradnji sa našim menadžmentom, timom i partnerima u sklopu vizije da transformišemo i proširujemo OHM u skladu sa putem razvoja kompanije Orascom Development ka poziciji vodeće multinacionalne kompanije za razvoja integrisanih destinacija”.
U toku 2023. godine, segment hotela kompanije Orascom Development pokazao je solidan rast, ostvarivši rast prihoda tokom prve polovine 2023. od 32,5 odsto, odnosno 80,3 miliona CHF, dok je bruto operativna dobit (GOP) porasla za 86,2 odsto, odnosno 35,0 miliona CHF. Ovi impresivni rezultati prvenstveno su ostvareni na osnovu jakih prosječnih dnevnih cijena, rastuće potrebe gostiju da provode slobodno vrijeme van kuće i povećane stope popunjenosti kapaciteta. Tokom godina, vrhunski luksuzni hoteli u sklopu Orascom Development-a osvojili su priznanja za izvanredna iskustva gostiju, u okviru anketa Condé Nast Traveller, World Travel Awards, TripAdvisor, BBC Travel i drugih prestižnih entiteta u hotelskoj industriji.
U Crnoj Gori, destinacija ODH-a je Luštica Bay u kojoj se nalazi čuveni hotel The Chedi Luštica Bay, dio lanca vodećih svjetskih hotela The Leading Hotels of The World, sa 111 izuzetno elegantnih soba i apartmana, dva restorana, dva bara, salama za sastanke različitih namjena, kao i sa privatnom plažom, spa centrom koji je inspirisan duhom Azije, zatvorenim i otvorenim bazenima.
Luštica Bay – The Chedi
O kompaniji Orascom Development:
Kompanija Orascom Development Holding je vodeća međunarodna kompanija specijalizovana za razvoj dinamičnih, integrisanih zajednica u Evropi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Više od 30 godina Orascom Development ima pionirsku ulogu u stvaranju destinacija u kojima su ljudi nadahnuti da žive, rade i uživaju sa strašću i svrhom. Akcije ODH se kotiraju na švajcarskoj berzi SIX Swiss Exchange.
Destinacije koje obuhvataju čitavu lepezu, od izuzetnog grada El Gouna na obali Crvenog mora u Egiptu, do planinske destinacije Andermatt u švajcarskim Alpima, svaka dobro planirana zajednica dokaz je predanosti kompanije Orascom Development Holding na stvaranju pravih mjesta za život. Integrisani gradovi skladno spajaju rezidencijalne zone sa privatnim vilama, stanovima i hotelima, sa savremeno izgrađenim rekreacijskim i komercijalnim sadržajima, uključujući golf terene, marine, sportske objekte, maloprodajne trgovine i restorane.
Luštica Bay
Orascom Development Holding posjeduje čitavu “banku” zemljišta, sa više od 100 miliona kvadratnih metara i gotovo 40 odsto kapaciteta u razvoju ili već razvijenih kompleksa koji čine uspješne zajednice u Egiptu (El Gouna, Makadi Heights, O West, Taba Heights i Byoum), u Zalivskim zemljama (Jebel Sifah i Hawana Salalah u Omanu i The Cove u UAE), te u Evropi (Andermatt Swiss Alps u Švajcarskoj, Luštica Bay u Crnoj Gori i West Carclaze Garden Village u Velikoj Britaniji).
Portfolio hotelske industrije kompanije Orascom Development obuhvata 33 vrhunska luksuzna hotela sa više od 7000 soba širom Evrope, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Za više informacija, posjetite veb stranicu orascomdevelopment.com
Sindikalna organizacija Instituta “Simo Milošević” organizovaće u četvrtak 7. septembra protestni skup ispred zgrade Vlade.
Protestni skup će, kako je najavljeno iz Unije slobodnih sindikata (USSCG), početi u 14 sati.
Mjesto okupljanja je plato ispred Vlade, a protestna šetnja će ići od ulice Karađorđeve do raskrsnice na Bulevaru Stanka Dragojevića i Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, gdje će se održati protestni skup u vremenu do 16 sati.
Protest
USSCG je početkom avgusta, u saradnji sa sindikalnom organizacijom Instituta i Opštinom Herceg Novi, pokrenula kampanju za spas i očuvanje tog renomiranog brenda crnogorskog zdravstvenog turizma.
Kampanja se održava pod nazivom Svi zajedno kao jedan, Institut je svima vrijedan, a organizovana je u više crnogorskih gradova gdje su građani potpisivali peticiju za spas tog preduzeća.
Odmalena me je privlačio taj misteriozni podvodni svijet, inspirativan, neiscrpan, uvijek pruža umjetniku mogućnost da istražuje i pronalazi nešto novo, nedokučivo, a opet, blisko nama, kaže autor za Boka news.
Predstavljajući se ciklusom slika „Podvodni zapisi“ u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“, akademski slikar Irvin Masličić iz Berana ostvario je svoju dugogodišnju želju da izlaže u Kotoru, svjetskoj kulturnoj destinaciji, a temom, motivima riba, školjki, algi i simbolikom beskrajnog podvodnog svijeta, kao umjetnik koji dolazi iz kontinentalnog dijela Crne Gore, osvojio i simpatije primorske likovne publike. Prvi put se predstavlja ovdje, a 20. put izlaže samostalno. Učesnik je preko 60 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a kao selektor “Hercegnovskog zimskog salona”, Irvin Masličić i na ovaj način ostvaruje ideju kulturnog povezivanja “mora i planina”, što takođe čini i kroz drugu svoju stvaralačku ljubav- slikanje brdskih pejzaža.
U kotorskoj postavci je 25 slika, od kojih je jedna poliptih sa predstavom rječne ribe – pastrmke, sastavljen od pet djelova. Slike u živopisnim bojama, koje je doživio tokom niza godina godina pasioniranog ronjenja, Masličić je prenio na platno uljanim i akrilnim bojama, ponekad i kombinujući ih. Posebno su zanimljivi detalji u vidu pečata- fosila algi, riba, školjke „ugrađene“ u kompozicije, što slici daje reljefasti izgled, uz „granulaciju“ koja ostavlja utisak pješčanog dna. Navodi gledaoca da zaviri u svoju nutrinu, podsvijest, kolektivnu, ličnu, da se vrati svojoj suštini, počecima nastanka živoga svijeta.
Irvin Masličić pored omiljenih radova – foto M.D.P
-Ima tu i rječne i morske ribe i raznog živog svijeta, ali voda je glavna tema. Odmalena me je privlačio taj misteriozni podvodni svijet, inspirativan, neiscrpan, uvijek pruža umjetniku mogućnost da istražuje i pronalazi nešto novo, nedokučivo, a opet, blisko nama. Voda je izvor života, sve iz vode nastaje, a pored ove teme, imam i drugi ciklus koji radim, to su pejzaži. Nadahnut sam planinama i kanjonima Crne Gore, tako da oba ciklusa radim paralelno. Kad se „zasitim“ jednoga, onda pređem na taj drugi, objašnjava Masličić za Boka news.
Opus „Podvodni zapisi“ je započeo i njegovao po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Radoslava Tadića 2006. godine, ali ga je sa vremenom, godinama nadopunjavao. Zadržavao bi nekoliko slika izS obzirom da je morski svijet neiscrpna tema, stalno mu se vraća i iznova crpi nadanuće u podvodnim dubinama. Irvin Masličić je magistrirao na Istorijskom institutu Crne Gore u Podgorici 2016. godine i to na odsjecima Istorija kulture i Istorijska antropologija, što se odražava na neki način i na njegovo likovno djelo. Usavršavao se i kroz studijski boravak u Cite internationale des arts u Parizu.
Radi u Centru za kulturu u Beranama, gdje je urednik likovnog programa, priređuje izložbe kolegama/koleginicama, a naročito ističe međunarodne likovne kolonije, kojima se jako ponosi.
Atmosfera na otvaranju izložbe – foto M.D.P
-Ove godine je bila 12. međunarodna likovna kolonija, imamo podršku od Ministarstva kulture i od lokalne uprave, tu manifestaciju smo podigli na značajan nivo, jer često putujem i upoznat sam sa 42 likovne kolonije u Regionu. Naša kolonija je prepoznata i umjetnici nam rado dolaze, održava se u etno selu Kaludra, na 12 kilometara od Berana.
Svoje impresije o Irvinovom stvaralaštvu sa publikom je podijelila Marija Sarap- urednica programa u Kulturnom centru Nikola Đurković, koja je napisala i likovnu kritiku i otvorila izložbu. Fascinantno je da neko ko nije iz tog svijeta podmorja na ovako divan način likovno iznese ovu temu, primjećuje ona i Masličića definiše kao„umjetnika perpetuum mobile podvodnog svijeta“. Irvin je „uvučen u to Podmorje, naše, Njegovo, svačije i to izgleda sasvim pitoreskno“. Primjećuje da on ima osoben izraz, oslobođen uticaja mentora-profesora.
Nevidljivi svijet beskraja
-Lirski i apstraktno otklanja racionalno doživljene emocije i oblikuje ih intuitivno. Formatira u energiju onoga što nam daje na uvid. Tako „gledamo“ ribe, školjke, amfore, bića morska, dok nas opija onim drugim – nevidljivim svijetom beskraja.
Masličić nam daje zrcalo da se ogledamo, onako lijepo – ljudski. Upire prst u naše treće oko, od intuitivnog kolektivnog i pojedinačnog sjećanja. To je njegov progon. Ima potrebu da izrazom dopre do suštine. Do svega onoga što smo zaboravili da jesmo. Sigurna sam da i sebi pomaže. Zbog toga je umjetnost čarobna rabota. Otvara portale svijesti i nesvijesti, čak i kad ste gotovo sigurni da to ne postoji, zapisala je Sarap u svom kritičkom osvrtu.
Turistička organizacija opštine Tivat je u saradnji sa Limun produkcijom iz Podgorice izradila novi destinacijski film o Tivtu. Koncept istog je zamišljen da se kroz jednodnevni boravak porodice u Tivtu, prezentuju atraktivne lokacije, kao i sadržaji grada.
Turistička organizacija Tivat će navedeni film koristiti u promotivne svrhe, u okviru svojih aktivnosti.
Zahvaljujemo se Limun produkciji na profesionalnom pristupu izradi filma, i svim partnerima koji su dali svoj doprinos u realizaciji istog. Zahvaljujemo se marini Porto Montenegro, hotelu Regent, zatim Luštici Bay i hotelu The Chedi, Restoranu The Light house, kao i butiku Ivana Ma London.
U cilju unaprjeđenja i efikasnijeg funkcionisanja sistema javnog gradskog prevoza na teritoriji opštine Tivat u toku je izrada Studije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika.
U okviru pomenute Studije sprovode se dvije vrste anketa – anketa postojećih korisnika i anketa potencijalnih korisnika sistema javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika, kako bi se utvrdili nedostaci postojećeg i potrebe budućeg sistema javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika.
Opština Tivat – Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti poziva građane Tivta da ispunjavanjem anketa daju svoj doprinos u unaprjeđenju sistema koji je od izuzetnog značaja za grad. Ankete se sprovode do 30. septembra. Anketa korisnika javnog gradskog i prigradskog prevoza: https://forms.gle/Y1gye9UMvesgxG7J8
Programom “Eho-festivala” završen je Drugi Festival etnološkog filma – RISAN 2023 koji je trajao od 1. do 5. septembra na više lokacija u Boki kotorskoj. Ovaj Festival održan u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
Ovogodišnje izdanje je bilo revijalnog i tematskog karaktera, a prikazano je sedam filmova u selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema festivala je bila patrijarhalnost / patrijarhalizam, pa je i njegov odabir obuhvatio širok spektar etnografskih filmskih tema u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u različitim sredinama. Ono što smo nastojali da postignemo jeste da publici približimo fenomen patrijarhata i da na neki način ukažemo na to da je on i dalje veoma zastupljen kako u savremenim i modernim zajednicama, tako i u onim manje razvijenim. Iako se teme filmova bave konkretnim primjerima položaja žena u određenoj zajednici, za većinu možemo reći da prevazilaze granice društva o kojem govore. Problemi žena sa kojima se one susreću u okviru svojih društvenih zajednica koje smo vidjeli na filmovima, možemo reći da su isti ili slični problemi koje tište brojne žene u različitim krajevima svijeta.
U okviru cenralnog programa koji se odvijao tokom dvije festivalske večeri, 1. i 2. septembra, mnogobrojna publika u dvorištu palate Ivelić u Risnu, imala je priliku da pogleda filmove: PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021), film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018), SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022).
Nedjelja, 3. septembar, bila je rezervisana za prateći program. U jutarnjim časovima u ulici Gabela u Risnu održano je predavanje pod nazivom ,,Uticaj patrijarhata na brak – ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić, etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice. Uz brojne konkretne primjere patrijarhalnog modela ponašanja dr Delić je konstatovala da je neophodno stalno podsjećati da je patrijarhat i dalje ukorijenjen duboko u socio-kulturne sisteme naroda sa Balkana, ali kao što smo kroz filomove vidjeli, i u sistemima naroda cijelog svijeta. ,,Iako su se tradicija, kulturne, socijalne i ekonomske prilike veoma promjenile, žena je u društvu i samim tim i u braku i dalje podređena muškarcima”, mišljenja je Delić.
Istog dana promovisana je knjiga ,,Kad je ponta bila mala” Ive Malešević na Rusovoj ponti u risanskom naselju Carine. O knjizi su, pored autorke, govorili i: profesor književnosti Neven Staničić, selektor Perović, kao i ilustrator izdanja Vuk Bojanić.
Perović ja prisutnima kazao da je riječ o zbirci koju čini vijenac priča o odrastanju, o ispovjedničkoj, stvarnosnoj, dnevničkoj prozi, tj. o pričama koje imaju elemente fikcije i stvarnost koja se dešavala oko ove i drugih ponti. ,,Obuhvata sve nedoumice sa tog puta, sa velikim ispitivanjem šta mogu, a šta ne mogu, gdje sam pogriješila i kako dalje, sa velikom količinom iskrenosti i spremnosti da se nešto lično podjeli. Ponta je samo metafora za odrastanje”, kaže Perović. Autorka je istakla da je na knjizi radila dvije godine u trenutku kada je imala vremena da uradi nešto za sebe, a sve vrijeme joj je podstrek davao Vuk Bojanić, koji je autor ilustracija. ,,Neke priče su fikcija i samo su se fragmenti nekada i negdje desili, uronjene su u neki kontekst, a neke sam zamišljala da će se desiti u budućnosti”, navodi Malešević. Vuk Bojanić mišljenja je da knjiga predstavlja autobiografiju, prošaranu nekim njegovim reagovanjima. O knjizi je svoj osvrt dao i Neven Staničić koji je kazao da knjiga predstavlja divnu priču o Risnu, prvoj risanskoj urbanizaciji i vezi Risna s morem. ,,Priče kolokvijalno vrlo oprezno i bogato barataju i sa još jednim činiocem pisane ili izgovorene riječi, dijalektom. Iva koristi bokeljske izraze i dijalekte na veoma diskretan ali orginalan način koji pobuđuju emociju”, zaključio je Staničić.
U dijelu programa pod nazivom ,,Eho-festivala” 4. i 5. septembra upriličena su gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija, za štićenike Doma starih ”Grabovac” Risan, kao i za publiku u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju. Ovim segmentom željeli smo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja.
Prijatelji festivala: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Mjesna zajednica Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.
Drago nam je što je i ovu godinu FEF Risan okupio veliki broj posjetioca, kako u Risnu, tako i na gostujućim lokacijama. Zhvaljujemo se publici i na spremnosti na interakciju nakon čega, vjerujemo, da smo svi zajedno bogatiji za neka nova saznanja, ali i da smo zajedno poslali pozitivnu poruku o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti kao osnovnog ljudskog prava.
Juče je u Hamburgu, u okviru SeaTrade-a na redovnoj godišnjoj konferenciji “Port & Destination Dialogue” 2023. u organizaciji CLIA-e, kao krovne kruzing asocijacija u svijetu, posebno predstavljen projekat studije održivosti Kotora kao turističke destinacije. Projekat će sprovesti GSTC- neprofitno udruženje pri UN-u, a sufunansirati CLIA, “Luka Kotor” AD i Opština Kotor, na osnovu već potpisanog Ugovora.
Našu delegaciju u Hamburgu čine potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, predsjednica Odbora Direktora “Luka Kotor” AD Ljiljana Popović Moškov, drektor TO Kotor Jovan Ristić i Ljubo Radović, pomoćnik direktora za razvoj i marketing u Luci Kotor, saopšteno je iz ove kompanije.
Delegaciju iz Kotora, koja učestvuje na konferenciji primili su: Izvršna direktorica CLIA-e World Kelly Craighead, direktorica CLIA-e za Evropu Marie-Caroline Laurent, direktor GSTC-a za Mediteran dr Ioannis Pappas , kao i Nikos Mertzanidis direktor CLIA-e za Mediteran.
Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor povodom ovog događaja izjavio je:
“Sporazum između CLIA, Luke Kotor i Opštine Kotor, sa jedne strane doprinijet će podizanju nivoa usluge koje pruža grad Kotor i Luka, a sa druge, mnogo važnije, unaprijediti očuvanje i upravljanje UNESCO područjem, kako samim gradom Kotorom, tako i njegovim okruženjem. Zajedničkim djelovanjem održavat ćemo balans, sačuvati Svjetsku kulturnu baštinu a ujedno biti nesebični i omogućiti mnogobrojnim posjetiocima da upoznaju prirodno, kulturno i istorijsko bogatstvo Kotora i Boke kotorske. Razmjenom dobrih praksi i kvalitetnim upravljanjem vjerujem da ćemo postići željene rezultate, na obostrano zadovoljstvo.”
“Luka Kotor, kao društveno odgovorna kompanija, jako je zainteresovana za saradnju na ovom izuzetnom važnom projektu održivosti Kotora kao destinacije. Naša kompanija želi da unaprijedi svoje usluge brodskim i kruzing kompanijama do najvišeg nivoa a upravo ovaj projekat će nam u tome pomoći. Kotor je grad pod zaštitom UNESCO- i ja ovim putem zahvaljujem CLIA-i što je prepoznala značaj naše destinacije i uključila nas u projekat od velike važnosti za naš grad. Smatram da će biti izazov kreiranje studije kao i njena realizacija znajući da se Kotor nalazi u jednom od najlepših zaliva u svijetu, ima samo 22.000 stanovnika i oko 500 dolazaka brodova godišnje koji dovode preko pola miliona putnika. I pored izazova najvažnije je da u partnerstvu sa CLIOM i GSTC-em želimo isti rezultat, a to je da Kotor učinimo održivom destinacijom na duži period i sigurna sam da ćemo to i uspjeti”- istakla je predsjednica Odbora direktora “Luka Kotor” AD Ljiljana Popović Moškov.
Foto Opština Kotor
Marie-Caroline Laurent, generalna direktorica CLIA-e u Evropi, rekla je da je zadovoljstvo što su partneri sa gradom Kotorom za ovu novu studiju kao dijelom njihove posvećenosti odgovornom turizmu. “Kruzing turizam može biti sila i ubuduće i donosi značajne društvene i ekonomske koristi zajednicama. Važno je da radimo zajedno i da destinacije odgovorno upravljaju turizmom kako bi ostale sjajna mjesta za život i posjetu.”
Dr. Ioannis Pappas, direktor GSTC-a za region Mediterana, rekao je:
“Dok krećemo na revolucionarno putovanje GSTC procjene destinacije Kotor, sa velikim entuzijazmom prepoznajemo značaj ovog projekta, kroz partnerstvo između CLIA-e, Opštine Kotor i Luka Kotor ad, naglašavajući duboku posvećenost unapređenju prakse održivog turizma. Ovo strateško usklađivanje rezonuje sa osnovnim principima GSTC-a i odražava suštinu simbiotičkog odnosa između zainteresovanih strana u industriji, lokalne uprave i infrastrukture krstarenja, uspješnog modela holističkog pristupa održivosti destinacije. Nakon odluke Ministarstva za ekonomski razvoj i turizam Vlade Crne Gore da se pridruži kao član GSTC-a, Procjena Kotora ne samo da jača viziju zacrtanu Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. već i podiže status Kotora kao odgovorne turističke destinacije. Ona služi kao svetionik inspiracije za globalnu turističku industriju u cjelini”.
Sporazum je najavljen tokom CLIA dijaloga o lukama i destinacijama u Hamburu a počeće se sa procjenama u narednim nedeljama i očekuje se da će biti završena početkom 2024. na vrijeme za ljetnju sezonu.
Latinsko jedro – Manifestacija svjedoči o povezanosti otočana i mora / Foto M. TRINAJSTIC
Tradicionalno umijeće jedrenja latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale prepoznato je kao nematerijalno kulturno nasljeđe te je od ove godine, kao takvo, i formalno zavedeno u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Rezultat je to predanosti brojnih pojedinaca, udruga i kulturnih institucija koje već dulji niz godina kroz aktivnosti koje organiziraju i ustrajno provode u djelo čuvaju i promiču maritimnu baštinu naše zemlje te je na taj način prenose novim generacijama, često kroz regate tradicijskih plovila kakavih ne nedostaje ni na otoku Krku. Nakon što je jedna, ona najveća i nastarija takva regata – »Krčka jedra« o blagdanu Vele Gospe i ove godine bila upriličena u gradu Krku, sad na red dolazi i ona druga, nešto mlađa, ali ne i manje vrijedna niti sadržajna – »Homo na jidra«, piše Novi list.
Program počinje u ponedjeljak i potrajat će do subote, a ljubiteljima tradicijskih plovila i maritimne baštine donosi pregršt zanimljivih događanja, dobar dio kojih će se odvijati i na »suhome«.
Peto izdanje manifestacije »Homo na jidra« startat će izložbom fotografija »Hrvatska domovina mora« udruge CROnaves u malinskarskom Interpretacijskom centru maritimne baštine, koja će svjedočiti o važnosti drvenih brodova u povijesti dalmatinskih mjesta, ali i njihovoj ulozi u oblikovanju hrvatske maritimne kulture. Izložba je, ističu njezini domaćini, do sad već povezala brojna mjesta duž jadranske obale, pričajući priče o gajetama, leutima, kaićima i drugim tradicionalnim brodovima, a spomenuti treba i da je izložbeni projekt koji će otočani i njihovi posjetitelji imati priliku razgledati tijekom svog vremena trajanja ove manifestcije rezultat truda članova tog udruženja – Boška Lučeva, Andrine Luić, Dubravke Pajk i Vislava Torrea.
U nastavku cjelotjednog programa Malinskari će još moći sudjelovati i u brojnim prezentacijama i radionicama, učiti vezivati mornarske čvorove pa i soliti ribu, a u četvrtak će na obalnom trgu upriličena biti i predstava za djecu (i odrasle) »Kalafat, papagalo i batana«. Vrata će posjetiteljima Malinske i njezine regate u završnici, tijekom idućeg petka, otvoriti i škver obitelji Kraljić, a svi željni dodatnih znanja o povezanosti dubašljanskih šuma s tradicijskom brodogradnjom, kao i o višestoljetnom suživotu ovdašnjih ljudi i mora istog će se dana, u poslijepodnevnim satima, moći priključiti i vođenoj interpretacijskog šetnji »Od mula do škvera«.
Nakon što u petak u poslijepodnevnim satima završi program revijalnog jedrenja »Od porta do Porta« u sklopu kojeg će svojim barkama na toj relaciji »prodefilirati« malinskarski, ali i čuvari tradicijskih plovila okolnih mjesta, za 20.30 sati najavljen je »Ples pod zvijezdama« – smotra tradicijskih barki u plovidbi, praćena glazbom i svjetlosnim efektima.
Završni, subotnji dan uljepšat će smotra barki tokom koje će šetači lučkim područjem tijekom cijelog dana moći uživati u ljepoti i skladu ondje privezanih drvenih ljepotica koje će od podne sudjelovati i u prigodnom regatnom natjecanju Memorijala Nikole Jurića. Večernji će sati završnog dana, otkrio je Daniel Manzoni, direktor TZO-a Malinska-Dubašnica, po već ustaljenom običaju biti obogaćeni prigodnom feštom na kojoj će nastupiti Dellboys band te Giuliano i grupa Diktatori.
Okupljanje i druženje ljubitelja tradicijskih plovila i jedrenja, čuvara i promotora svega onoga što prezentira vjekovnu povezanost otočana i mora koje ih okružuje, početkom septembra u Malinskoj će biti održano peti put, i to u okrilju cjelotjedne manifestacije koju zajedničkim snagama upriličuju Turistička zajednica i Opština Malinska-Dubašnica, Interpretacijski centar maritimne baštine – DUBoak, Jedriličarski klub Malinska i udruga Termen.
U Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom 8. i 9. septembra biće upriličena Mala škola retorike
U Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom, će 8. i 9. septembra ( petak i subota), sa početkom u 19.30 sati, biti organizovana, sada već tradicionalna, treća po redu Mala škola retorike, čiji je tvorac Ksenija Matović, organizatorka programa kulture i nauke u ovom objektu.
Malu školu retorike, vodiće prof. Svetlana Gradinac, dobitnica Ben Akibinog govorničkog vijenca.
Kako je saopštila Matović, lani je, zahvaljujući Protokolu o saradnji između Opštine Herceg Novi i Nušić fondacije, škola podignuta na viši nivo, pa je omogućeno da polaznici budu pripremani u Herceg Novom, a o trošku Fondacije borave u takmičarskom dijelu programa Nušićijide.
– Protokol omogućava, ne samo polaznicima Male škole retorike, koja je namijenjena svim starosnim dobima, već i umjetnicima grada, ali i onima koji se bave jezikom, da borave na Nušićijadi i uzmu učešće u kulturnom ili naučnom dijelu programa ove prestižne manifestacije. Ove godine, u takmičarskom dijelu programa Nušijade, naš gimanzijalac, Pavle Đurović, čije smo izlaganje na prošlogodišnjoj Maloj školi retorike, Nebojša Nušić, predsjednik i tvorac Nušić fondacije, prof.Gradinac i ja ocijenili najboljim, bio pripreman od strane prof. Gradinac, je na ovogodišnjoj Nušićijadi osvojio drugo mjesto u besjedništvu. Valja napomenuti, da je on bio najmlađi takmičar u istoriji Nušijade, budući da govornička “ koplja” na manifestaciji, uvijek ukršataju studenti završnih godina, pa možemo slobodno kazati, da naše sredbro, sija kao zlato, kazala je Matović.
Naglasila je, da je Škola besplatna za sve polaznike, a tokom njenog pohađanja zainteresovani će steći znanja i vještine koje krase dobrog govornika, te spoznati koliko je retorika važna u svakodnevnom životu, prilikom što ubjedljivijeg iznošenja svog stava, sticanja prednosti kod konkursa za posao, politici i drugim oblastima.
– U petak, prvog dana Male škole retorike, bavićemo se, između ostalog, etičkom i manipulativnom komponenta govorništva (indoktrinacija, manipulacija, spinovanje), uslijediće, predstavljanje polaznika u smislu njihove motivisanost za učešće i očekivanje od seminara, nakon čega će prof. Gradinac izlagati na temu Upotreba i zloupotreba bejsedništva, a učesnici, koji to žele, dobiće zadatke. U subotu, Pavle Đurović će govoriti o fazama u pripremi takmičarske besjede, koncepciji i strukturi teme, učenju teksta, savladavanju treme i ulozi mentora. Imaćemo priliku da čujemo i njegovu besjedu “ Pohvala Boki”, drugonagrađenu
na ovogodišnjoj Nušićijadi, nakon koje će uslijediti nastupi govornika te Mala radionica o improvizovanom govoru, kazala je Matović
Pokrovitelj ovog progarama je Opština Herceg Novi.
