Napad na Kijev – Foto: Valentyn Ogirenko / Reuters
Najmanje osam ljudi poginulo je, a deseci su ozlijeđeni u noćnim ruskim napadima dronova diljem Ukrajine, objavili su u nedjelju ukrajinski dužnosnici.
Kijevski regionalni guverner Mikola Kalašnjik rekao je da su tri osobe poginule, a dvoje djece je među najmanje 10 ozlijeđenih.
Hitne službe i medicinski timovi rade diljem regije, napisao je Kalašnjik na Telegramu.
– Neprijateljski zračni napad se nastavlja. Molimo vas da ostanete na sigurnim mjestima dok opasnost ne prođe, upozorio je stanovnike.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su ostaci pada drona pogodili studentski dom, dok je jedna kuća oštećena u drugom incidentu. I on je upozorio na kontinuiranu opasnost i pozvao stanovnike da ostanu u skloništima.
Tejmur Tkačenko, načelnik gradske vojne uprave, rekao je da su deseci dronova preletjeli Kijev. Protuzračna obrana raspoređena je kako bi se odbili napadi, napisao je na Telegramu.
U južnom gradu Mikolajivu jedna je osoba poginula, a petero ih je ozlijeđeno kada je dron pogodio stambenu zgradu, izvijestila je ukrajinska Državna služba za hitne slučajeve.
U zapadnoj regiji Hmeljnicki najmanje četiri osobe su poginule nakon ruskog granatiranja, napisao je na Facebooku šef regionalne uprave Sergij Tjurin.
Petero drugih je ozlijeđeno i prevezeno u bolnicu, od kojih je jedna osoba u teškom stanju, napisao je.
U napadima je uništeno šest stambenih zgrada, a više od 20 kuća oštećeno, dodao je.
Ruski napadi dronovima također su prijavljeni iz Harkiva na istoku i lučkog grada Odese.
Kontejnerski brod zaustavio se svega nekoliko metara od kuće na norveškom fjordu (Trondheim Rescue Company/The Maritime Executive)
Kontejnerski brod NCL Salten, nosivosti 11.135 DWT, nasukao se u ranim jutarnjim satima 21. svibnja u fjordu kraj Trondheima, svega nekoliko metara od kuće jednog norveškog stanovnika.
Brod, koje plovi pod ciparskom zastavom, u vlasništvu je tvrtke Baltnautic, a trenutno je u najmu kod North Sea Container Line. Brod je bio na redovnoj ruti prema luci Orkanger kada je, prema svemu sudeći, promašio skretanje u plovnom putu i nastavio prema obali gdje se nasukao, piše The Maritime Executive.
Norveška obalna uprava izvijestila je da nije bilo ozlijeđenih i da nema znakova onečišćenja mora. Na mjesto događaja poslana je brodica za intervenciju u slučaju izlijevanja nafte, te obalna straža.
Nakon neuspješnog pokušaja odsukavanja broda, vlasnik je angažirao tegljač koji bi trebao pomoći tijekom plime. Prije toga stručnjaci provode procjenu morskog dna kako bi se utvrdile sve okolnosti i eventualne rizike prilikom izvlačenja broda.
🇧🇻From the world of curiosities 🌐
A Norwegian overslept the arrival of a 135-meter cargo ship that parked at his house
The cargo ship NCL SALTEN lost course at night, missed a shoal west of Trondheim and ran its bow onto the coast. For a long time, neighbors could not find… pic.twitter.com/CF8x4eYcnJ
Policija je obavila alkotestiranje člana posade koji je bio u straži na mostu i nije pronađena prisutnost alkohola. Prikupljena je dokumentacija i brodski dnevnik, a detaljna istraga uslijedit će nakon odsukavanja broda.
NCL Salten, izgrađen 2002. godine, ima kapacitet od 886 TEU, a posadu čini 16 članova iz Norveške, Rusije i Ukrajine. Ovo je četvrti zabilježeni incident s ovim brodom u manje od tri godine. Prethodna nasukavanja dogodila su se u Tømmerviki 2023. godine, udar u rivu u Alesundu 2024., te zadržavanje na moru zbog tehničkog kvara 2023.
Iz North Sea Container Linea poručuju da je situacija ozbiljna, ali srećom bez posljedica za ljude i okoliš, te da je pokrenuta interna istraga o uzrocima incidenta.
Na Dinaru sa “Vrlovkom” i “Vjevericom” - foto M.D.P
1 od 13
Zajednička uspomena sa planinarkama iz Beograda
Na vrhu, planinari iz Crne Gore
Grebenom ka Sinjalu
Via ferrata kanjonom Čikole
U koloni ka vrhu Sinjal
Ferata kanjonom
Zajedno sa planinarima iz Ivanić-Grada u krugu ispred Doma
Slap Krčić
Pored Gradine Glavaš
Panorama ka Perućkom jezeru
Na Orlovim stinama
Na obali Perućkog jezera
Kanjonom Čikole
Orlove stine, Bat i Svilaja, kanjon Čikole, Sinjal, Perućko jezero, vrelo rijeke Cetine, slap Krčić, Drniš, Sinj i Knin, toponimi su koje će planinari pamtiti, uz nezaboravni doživljaj sunca, kiše i pahuljica u jednom danu
Mala grupa združenih ljubitelja prirode i prijatelja PD “Vrlovka” Kamanje (Karlovac) i PK “Vjeverica” Kotor uživala je od 15. do 18. maja u planinskoj turi stazama kršne Dinare, u pohodu na Svilaju u Dalmatinskoj zagori, u avanturama ferate kroz kanjon rijeke Čikole kod Drniša i u ljepotama izvorišta rijeka Krke i Cetine. Smješteni u Planinarskom domu “Orlove stine” na Svilaji iznad Sinja, planinari/ke su tokom četiri dana odradili nezaboravne ture, koje su osmislili vrsni vodiči, domaćin Krunoslav Mlačak, predsjednik “Vrlovke” i Vesna Pavlović ispred “Vjeverice”. Bilo je to i “vatreno krštenje” za većinu učesnika koji su imali priliku da se “Via ferrata” kanjonom Čikole oslobode straha kretanja kroz adrenalinske litice i da od iskusnog vodiča nauče vještinu “klizanja” sajlom, osigurani pojasevima, kacigama i setovima karabinera, te da okuse zadovoljstvo postignuća savladane dionice.
U kolektivnom smještaju Doma, ostavljajući komfor kod kuće, za zajedničkom trpezom u “obiteljskoj kužini”, okupljeni oko peći na drva, uživali su grijući se dok je vani temperatura tih noći dostizala 2-3 stepena Celzijusa. Niske temperature nisu remetile cvat majčine dušice koja je u bokorima krasila okolne livade, a čijem mirisu i ljepoti nisu mogli odoljeti.
Upoznali su ljubazne domaćine iz Planinarskog društva Svilaja – Sinj, u čijem je vlasništvu Dom, kao i veselu družinu iz PD “Društvo prijatelja prirode” iz Ivanić-Grada kod Zagreba. O tome svjedoči i fotografija ispred planinarskog doma oko kruga za logorsku vatru, na čijem su uređenju domaćini iz “Penzione brigade” pri PD “Svilaja” i tada radili, sa namjerom da taj krug bude u znaku “Sinjske alke”, tradicije po kojoj je ovo područje poznato. U kratkoj turi poviše Doma društvo je izašlo i na obronke Orlovih stina na visini od 1139 metara, odakle puca fantastičan pogled na Perućko jezero.
Na obali Perućkog jezera
Mladenka kostonoga kao inspiracija
-Presretna sam što sam konačno bila na Svilaji koja mi je bila opsesija od kada sam pročitala knjigu “Mladenka kostonoga” Želimira Periša. Svilaja i Dinara su bile moja ideja i želja. Drago mi je da je Kruno uspio naći planinarski dom u blizini, a i dom i planine su ispunile moja očekivanja. Meni je srce puno nakon ta 4 dana. Lijepo je bilo opet družiti se sa društvom iz PD Vrlovka, kao i upoznati i feštati sa veselom ekipom iz Ivanić- Grada, kaže Vesna Pavlović, koja je izvela grupu na vrh Bat (1508 m) na planini Svilaji poviše Perućkog jezera.
Vrh Sinjal (1831 m) na Dinari, istočno od Knina, a sjeverno od Perućkog jezera, najviši je vrh u Hrvatskoj, dok je Troglav na 1913 m sa bosansko-hercegovačke strane, najviši vrh Dinare uopšte. Uspon je vodio planinarskom obilaznicom pored utvrde “Gradina Glavaš” iz XIV vijeka i dalje stazom nazvanom “Put oluje”. Prolazeći kroz planinarsko sklonište Martinove košare (1300m), kroz predio ozelenjenih livada iz kojih vire narcisi, idući naviše sve surovijom stjenovitom stazom, prolazili su krajolikom prošaranim crnim krugovima u zemlji, pečatima koje su ostavili gromovi, kao opomenu koliko planina zna da bude veličanstvena, ali i okrutna.
Grabeći ispred tmurnih kišnih oblaka, u mimohodu sa drugim planinarima iz Slovenije i Međimurja, izašli su na “Vrh Hrvatske” gdje su u kratkom predahu užinali, napajajući oči veličanstvenim pogledom. Slikali su se i čak uspjeli da razmijene utiske sa tri planinarke iz Beograda, sa kojima su se prije silaska sa vrha upoznali.
Zadnjeg dana boravka Kruno Mlačak je gostima pokazao Perućko jezero, koje je nastalo 50-ih godina prošlog vijeka gradnjom brane Peruća na Cetini. U okviru Hidrološkog spomenika prirode “Vrela rijeke Cetine” u Šibensko-kninskoj županiji obišli su izvor rijeke Cetine, u kojem se ogleda nova pravoslavna crkva Svetog Spasa. Prije toga su prošli pored jedne od najznačajnijih predromaničnih crkava – Crkve Svetog Spasa, koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH. Izgrađena je krajem IX vijeka u doba hrvatskoga kneza Branimira. Oko crkve je veliko groblje sa 1100 grobova.
U ponožju Dinare, na 3,5 km sjeveroistočno od Knina, obišli su slap Krčić (Topoljski buk), podno koga izvire rijeka Krka. S proljeća bučan, a ljeti bezvodan, on je dio Značajnog krajobraza “Krka- gornji tok” koji se u dužini od 10km proteže odavde do Nacionalnog parka Krka.
Bio je ovo planinarski pohod koji je pratilo ćudljivo vrijeme – od toplih zraka sunca u podnožju, preko hladnog vjetra i kiše do zaleđenih kapljica i snježnih pahulja na Vrhu Hrvatske, pri čemu su učesnici/ce tura hodali i po suvoj i po mokroj stazi, čak su se nakratko u vrijeme pljuska pritajili i u skloništu. Sve u svemu-druženje kojim su učvršćena prijateljstva, utemeljeno povjerenje, razvijene nove vještine i kojim su planinari i planinarke Vrlovke i Vjeverice nadahnuti za nova druženja u Crnoj Gori i u Hrvatskoj.
Prvo druženje dva društva bilo je pred ljeto prošle godine na Velebitu, a zatim za Novu godinu u Kotoru i okolini. Očekuje se nastavak.
Grebenom ka Sinjalu
Entuzijazam “penzione brigade”
– Prednost ovog doma ispod Orlovih stina je to što ovdje zna pasti snijeg, dok u Sinju ne pada, znači, za 15-20 minuta iz Sinja se može doći na snijeg. Dom je pretežno zauzet vikendima u maju i junu, kao i u septembru i oktobru. Ovi krajevi nisu pogodni za ture tokom jula i avgusta, kada su velike vrućine, tada se ne preporučuje planinarenje ovim područjem, ali se može čitavu zimu, poručuje Zoran Vejić, predsjednik Planinarskog društva Svilaja i dio ekipe “Brigade penzionera, koji svakoga četvrtka dođu u Dom, malo rade, ručaju, zaigraju “na balote” (buće) i uživaju. Društvo ima 200 članova, a kad organizuju radne akcije vikendom, dolaze i mladi, njih od 30 do 50 ljudi.
Izgradnju doma finansirao je Grad Sinj 2003. godine. U u funkciji je već 15 godina i još uvijek se dovršava. Osnovano 1922. Godine, PD “Svilaja” je najstarije društvo u Dalmaciji, ove godine slavi 103 godine postojanja.
Slap Krčić
Nakon rođendana dolaze u Crnu Goru
Uspon na vrh Svilaje 18. maja i boravak u Planinarskom domu “Orlove stine” bio je i prilika da vodič-volonter Igor Antolković iz Planinarskog društva “Društvo prijatelja prirode” Ivanić-Grad, zajedno sa prijateljima, na najljepši mogući način proslavi svoj 61. rođendan. Bila je to ekipa koja redovno hoda vikendom, a on ih je sve častio roštiljem.
Zanimljivo je da je Igor okupio grupu planinara koji će krajem maja doći u Crnu Goru.
-Najprije idemo 30. maja na Vlašić u Bosnu, tu spavamo u domu, drugi dan prelazimo u Crnu Goru, u Plužinama ima nova ferata po kanjonu Pive, opet ziplajn ko bu htel, drugu noć spavamo u eko-selu “Durmitor” Trsi, onda idemo na Bobotov kuk. Tamo smo bili smo lani, došli smo do ispod one stine na 20 metri ispod vrha, ali kako je naletil oblak i niš se nije vidjelo. Nismo izašli tada, ali se nadamo da ovoga puta hoćemo, kaže Igor, koji je oduševljen planinskim predjelima Crne Gore. Otkrio ih je na godišnjem odmoru prije par ljeta zajedno sa sinom, obilazeći Durmitor, Kanjon Nevidio, Bobotov kuk, Prokletije, Plužine. Nakon što je utiske podijelio sa ekipom iz Društva, iuslijedile su i njihove zajedničke ture planinama Crne Gore.
Crna Gora deklarativno postavlja turizam kao razvojni stub, dok praksa pokazuje drugačiju stvarnost, u kojoj nepovezane politike, nepredvidive fiskalne odluke i infrastrukturna zapuštenost guraju i najotpornije investitore ka ivici izdržljivosti.
Šajo grupa, pod vođstvom Žarka Rakčevića, bilježi najveći neto profit u sektoru i raspolaže sa 3,5 hiljada hotelskih kreveta, a njeni rezultati više djeluju kao izuzetak nego kao plod sistemske podrške.
Rakčević je Pobjedi rekao da ne skriva ni ponos,ni razočarenje jer su od zapuštenih objekata stvorili hoteli sa četiri zvjezdice, otvorili vrata evropskih tržišta, produžili sezonu, ali i naišli na zid neusklađenih zakona, iznenadnih poreskih udara i odsustva strateške vizije.
“Ako tvrdimo da je turizam prioritet, to mora da se vidi i u djelima, a ne u improvizacijama koje nas čine nekonkurentnima”, upozorio je Rakčević.
Njegove riječi nijesu samo apel jednog investitora, već precizna dijagnoza stanja u turističkom sektoru koji godinama funkcioniše uprkos sistemu, a ne zahvaljujući njemu.
Osnivač Šajo grupe istakao je značaj zajedničkog rada i posvećenosti u ostvarivanju vizije razvoja crnogorskog turizma.
“Preuzimali smo kompanije koje su bile pred stečajem, imale jednu zvjezdicu, i od njih stvarali, nadam se, uzorne kolektive. Danas svi naši kapaciteti imaju četiri zvjezdice. Naš neto profit u prošloj godini iznosi nešto više od devet miliona EUR, a shodno tome platili smo i najveći porez na dobit u zemlji”, saopštio je Rakčević.
Govoreći o rizortu Biserna obala /Pearl Beach/, Rakčević je istakao da on sadrži 670 soba i apartmana koji se prostiru na više od deset hektara čime, kako je kazao, ovaj kompleks predstavlja drugi najveći rizort u Crnoj Gori, odmah nakon Slovenske plaže.
“Uspjeli smo da od nečega što je nekada bilo zapušteno radničko odmaralište pred stečajem napravimo kolektiv koji danas ima svoje mjesto na međunarodnom tržištu. Od ove godine imamo i Lookéa klub TUI – jednu od najvećih turističkih grupacija u svijetu, namijenjen francuskim turistima. Zbog toga očekujemo da će značajan dio našeg prometa dolaziti upravo od turista sa tržišta EU”, naveo je Rakčević.
Njihov hotel Montenegrina u Rafailovićima radi najduže i ima sezonu od gotovo deset mjeseci – otvoren je u februaru i radiće do decembra. Vila Oliva u Petrovcu radi od sredine aprila do kraja oktobra.
“Pearl Beach u Čanju ima nešto kraću sezonu, ali se trudimo da je produžimo kroz specijalizovane programe. Ugovori sa turoperatorima sada traju šest mjeseci, što je dobra osnova, ali daleko je to od cjelogodišnjeg poslovanja, kazao je Rakčević.
On je dodao da je tva grupacija prije četiri mjeseca kupila i susjedni hotel Niš, koji je bio zatvoren čak 14 godina. Izrazio je nadu da će i taj objekat, nakon temeljne adaptacije i rekonstrukcije, biti obnovljen u skladu sa savremenim standardima i klasifikovan kao hotel sa četiri zvjezdice. Time bi se značajno unaprijedila turistička ponuda ovog područja i obogatila ukupna ponuda smještajnih kapaciteta.
Šajo grupa, kroz svoju hotelsku diviziju Montehos, upravlja nizom renomiranih objekata širom Crne Gore. U njenom sastavu posluju Pearl Beach Resort i Monte Mare u Čanju, hotel Vile Oliva u Petrovcu, Montenegrina u Rafailovićima i Crnogorska kuća u Podgorici. Grupa raspolaže sa 3,5 hiljade kreveta u pet hotela, što je čini drugom po veličini hotelskom grupom u zemlji.
Ipak, upozorava Rakčević, ako se Crna Gora zaista odluči da turizam bude razvojni prioritet, to mora biti praćeno konkretnim i predvidivim politikama.
Na pitanje da li je država zaista prepoznala turizam kao stratešku granu, Rakčević odgovara već u nedostatku konkretnih djela.
“Nažalost, u praksi – ne. Ako zaista smatramo turizam prioritetom, to se mora potvrditi jasnim, promišljenim i stabilnim politikama. Umjesto toga, svjedoci smo poteza koji unose nesigurnost i štetu. Povećanje PDV-a za usluge smještaja sa sedam na 15 odsto – iznenada i bez javne rasprave – nije samo neodgovorno, već i pogubno za planiranje i međunarodne ugovore koje imamo. Naši trogodišnji ugovori s inostranim partnerima vezani su za cijene koje ne možemo jednostavno mijenjati, osim u okvirima inflacije u eurozoni. Takve nagle odluke urušavaju našu konkurentnost”, upozorio je Rakčević.
Osnivač Šajo grupe ističe da je najveći problem avio-dostupnost koja je hronično loša.
“Putevi su uski, spori i opasni. Od tivatskog aerodroma do naših hotela putuje se i po dva sata. Sreća je što dio gostiju stiže na podgorički aerodrom. Uz to, učešće hotela u ukupnim kapacitetima je svega 9,5 odsto, dok Hrvatska ima 18 odsto, a zemlje poput Španije, Italije i Francuske i do 60 – 70 odsto. Umjesto da stimulišemo hotelijerstvo, država ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa i povećava naknade – time direktno destimulišući investitore”, objasnio je Rakčević.
On je dodao da se zakonskim izmjenama ukida status hotela sa četiri zvjezdice kao objekata od javnog interesa.
“Time se automatski ukidaju i olakšice, a dodatno se povećavaju komunalne takse i naknade za prenamjenu građevinskog zemljišta. Sve to šalje jasnu poruku investitorima – ulaganje u hotele u Crnoj Gori postaje sve manje isplativo i poželjno”, smatra Rakčević.
On je poručio da Crna Gora mora da odluči da li želi turizam koji će biti temelj razvoja ili tek još jedna fraza u zvaničnim dokumentima.
“Ako je odgovor da hoće, onda odluke moraju biti predvidive, stimulativne i dugoročne. Investitori ne traže povlastice, ali traže stabilnost i logiku u poslovnom ambijentu”, poručio je Rakčević.
On je zadovoljan i što je Institut konačno spašen od stečaja.
“To je zaista izuzetno važna vijest, jer taj centar ima neprocjenjivu društvenu ulogu. Kao manjinski akcionari, sa skoro 30 odsto vlasničkog udjela, zajedno sa državom, dali smo značajan doprinos njegovom opstanku. Značaj Instituta prevazilazi granice obične ustanove – to je stub zdravstvenog turizma i socijalne politike. Usvojen je plan restrukturiranja, dogovorena je i dokapitalizacija kojom bi se očistili svi naslijeđeni gubici”, naveo je Rakčević.
On je dodao da je postignut dogovor da Vlada pokrije dvije trećine, a grupacija jednu trećinu gubitaka – do iznosa od sedam miliona EUR.
“Međutim, iako je sve definisano u startu, realizacija kasni skoro tri mjeseca – kaže Rakčević dodajući da ga to zabrinjava, jer Institut mora što prije da izađe iz duga i da se krene u sprovođenje druge faze restrukturiranja – adaptacija na nivo četiri zvjezdice”, kazao je Rakčević.
Na Zlatiboru na fudbalskom stadionu “Skver” u subotu je odigran međunarodni ragbi 13 turnir za juniore, na kojem se učestvovali Rlk Arsenal, Crvena Zvezda , Zemun i Rlk Jadran
Na turniru je ucestvovalo preko 70 juniora .
Prvo mjesto osvojila je ekipa Crvene Zvezde, pobjedom nad Arsenalom u finalu.
Treći je bio Jadran ,dok je Zemun zauzeo cetvrto mjesto
Ragbisti Arsenala odigrali su na visokom nivou turnir, zabeležili dve pobjede zaredom, te obezbjedili igranje u finalu turnira sa Zvezdom.
Iako su u finalu obe ekipe imale nekoliko šansi da postignu eseje i bili izjednaceni do samog kraja ,ipak je u zadnjim minutama drugog poluvremena Zvezda odigrala bolje i postigla esej za pobjedu. Na kraju 1 :0 za Zvezdu.
Ragbisti Jadrana ostvarili su jednu pobjedu, remi i jedan poraz, te zasluženo zauzeli treće mjesto.
Obe ekipe boravile su 3 dana na Zlatiboru i vraćaju se u Crnu Goru sa osvojenim peharima, kao i medaljom za najboljeg igrača turnira Nemanje Đurđevca iz Jadrana.
U zračnom napadu na Gazu izraelska vojska pogodila je kuću liječnice i ubila devetero od desetero njezine djece, priopćila je bolnica u kojoj radi u gradu Han Junisu, javio je BBC.
Bolnica Nasser izjavila je da je napad preživjelo jedno dijete pedijatrice Alae al-Najjar i njezin suprug te da su teško ranjeni. Graeme Groom, britanski irurg koji radi u bolnici, rekao je da je operirao njezina preživjelog 11-godišnjeg dječaka.
Videozapis koji je podijelio ravnatelj palestinskog ministarstva zdravstva, a koji je potvrdio BBC, prikazuje kako ljudi izvlače mala spaljena tijela iz ruševina nakon napada u Han Junisu u petak.
BBC se obratio izraelskoj vojsci za komentar.
U opštoj izjavi u subotu, Izraelske obrambene snage (IDF) izjavile su da su tijekom proteklog dana pogodile više od 100 ciljeva diljem Gaze.
Ministarstvo zdravstva priopćilo je da je izraelska vojska ubila najmanje 74 ljudi tijekom 24 sata do otprilike podneva u subotu.
Dr. Muneer Alboursh, direktor ministarstva zdravstva, rekao je na X-u da je obiteljska kuća al-Najjarovih pogođena nekoliko minuta nakon što se suprug dr. al-Najjar, Hamdi, vratio kući nakon što je odvezao suprugu na posao.
Dr. Alboursh rekao je da je najstarije dijete liječnice dr. al-Najjar imalo 12 godina.
G. Groom rekao je da je otac djece “vrlo teško ranjen”, u videu objavljenom na Instagram računu druge britanske kirurginje koja radi u bolnici Nasser, Victorije Rose.
Rekao je da je pitao za oca, također liječnika u bolnici, te da mu je rečeno da “nema političkih ni vojnih veza te da se ne čini istaknutim na društvenim mrežama”.
Opisao je to kao “nezamislivu” situaciju za dr. al-Najjar.
Mahmoud Basal, glasnogovornik agencije Civilne zaštite u Gazi kojom upravlja Hamas, izjavio je u petak poslijepodne na Telegramu da su njegovi timovi pronašli osam tijela i nekoliko ozlijeđenih iz kuće al-Najjar u blizini benzinske postaje u Han Junisu.
Bolnica je isprva na Facebooku objavila da je osmero djece poginulo, a dva sata kasnije ažurirala je taj broj na devet.
Drugi liječnik, Youssef Abu al-Rish, rekao je u izjavi koju je objavilo ministarstvo zdravstva da je stigao u operacijsku dvoranu i zatekao dr. al-Najjar kako čeka informacije o svom preživjelom sinu te ju je pokušao utješiti.
U intervjuu koji je snimila novinska agencija AFP, rođak Youssef al-Najjar je rekao: “Dosta! Smilujte nam se! Molimo sve zemlje, međunarodnu zajednicu, narod, Hamas i sve frakcije da nam se smiluju.
“Iscrpljeni smo od raseljavanja i gladi, dosta!”
Ljudi u Gazi rekli su BBC-ju da nemaju hrane, a pothranjene majke ne mogu dojiti bebe.
Kronična nestašica vode također se pogoršava jer postrojenja za desalinizaciju i higijenu ostaju bez goriva, a izraelska rastuća vojna ofenziva uzrokuje nove valove raseljavanja.
Izrael je rekao da je cilj blokade bio izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce još uvijek zatočene u Gazi te optužio Hamas za krađu zaliha, što skupina poriče.
Izraelska vojska od početka kopnenih i zračnih napada na Gazu ubila je najmanje 53. 901 osobu, uključujući najmanje 16. 500 djece, prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva.
Direktor Reginalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD) Veselin Mijajlović dobitnik je prestižne nagrade Zlatni trozubac za dostignuća u oblasti podvodnog deminiranja.
Nagradu Zlatni trozubac /Tridente d’Oro/ dodjeljuje Međunarodna akademija podvodnih nauka i tehnika.
Kako je saopšteno iz RCUD-a, Mijajloviću je prestižnu nagradu, u predstavničkoj sali Palate autonomne regije u Trstu, uručio predsjednik Akademije Paolo Feraro.
Feraro je u obrazloženju nagrade naveo da je Mijajlović jedan od vodećih stručnjaka u oblasti podvodnog deminiranja, sa višedecenijskim iskustvom u neutralizaciji eksplozivnih naprava u vodama širom svijeta.
“Njegov rad nije samo tehnički podvig, već i čin altruizma i humanosti, jer obezbjeđuje bezbjedniji život zajednicama pogođenim ostacima od rata”, rekao je Feraro.
Kako je istakao, posvećenost Mijalovića očuvanju ljudskih života i bezbjednosti morskih puteva, zajedno sa obukom novih generacija ronilaca i stručnjaka za deminiranje, čine ga ne samo herojem u svojoj oblasti, već i pravim primjerom humanitarne posvećenosti.
“Zahvaljujući njegovom radu, mnogi regioni su oslobođeni smrtonosnih prijetnji prošlosti, a podvodni ekosistemi zaštićeni od uništenja”, dodao je Feraro.
Međunarodna akademija podvodnih nauka i tehnika, koja je osnovana 1960. godine, okuplja sve dobitnike nagrade Zlatni trozubac koja se smatra Nobelovom nagradom za podmorske aktivnosti.
Riječ je o najvišoj svjetkoj nagradi za izvrsnosti u naučnim, istraživačkim, obrazovnim, tehničkim, tehnološkim, hiperbaričkim, informativnim, umjetničkim i sportskim aktivnostima.
Zlatnim trozubcem je do danas nagrađeno više od 200 poznatih osoba, kao što su Žak-Iv Kusto, Volt Dizni, Folko Kviliči, Žak Pikar, Enco Majorka, Princ Albert II od Monaka, ali i brojni manje poznati naučnici, istraživači, profesori i novinari koji su se istakli u svom sektoru rada na međunarodnom nivou.
Mijajlović je inicijator osnivanja i direktor RCUD iz Bijele.
Vlada Crne Gore je osnovala taj Centar 2002. godine, koji je postao globalno poznat kao jedan od najmjerodavnijih u oblasti humanitarnog podvodnog deminiranja.
Iz RCUD-a su kazali da je više od sto ronilaca – podvodnih deminera iz Crne Gore i drugih država, koji su završili obuku kod Mijajlovića za bavljenje tom opasnom, ali veoma humanom profesijom, razminirali širom svijeta desetine miliona kvadrata pod vodom i uklonili nekoliko 100 tona raznih eksplozivnih sredstava zaostalih nakon ratnih sukoba.
“Time su spriječili potencijalne nesreće i omogućili sigurno korišćenje vodenih dobara, doprinoseći očuvanju regionalnog i globalnog nasleđa za buduće generacije”, naveli su iz RCUD-a.
Evropski dan parkova (24. maj) ima za cilj da ljude približi prirodi, i proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost očuvanja, i održivog razvoja tih mjesta.
Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova nastalih u Švedskoj 1909 godine.
Slogan ovogodišnjeg Dana parkova je – Kulturno nasljeđe nam je u prirodi. Polazeći od ideje da je korijen kulturnog identiteta odnos čovjeka sa zemljom, ukoliko pogledamo tradiciju i običaje, zanate, književnost, umjetnost, stilove arhitekture, pa čak i hranu, jasno je da se kulturno nasljeđe nalazi upravo u prirodi.
Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori i najvećih botaničkih bašti na južnom Jadranu. Svojim položajem i veličinom čini posebnu pejzažnu prepoznatljivost i jedan je od najznačajnijih elemenata sistema zelenih površina grada. Impresivni i danas zvanično zaštićeni objekat prirode prostire se na skoro šest hektara površine u neposrednoj blizini centra Tivta.
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News
Park je podignut je 1892. u blizini tada novog Pomorskog arsenala Ratne mornarice Austro-Ugarske, na nekadašnjim imanjima kotorskih plemićkih porodica Radali, Luković i Verona, po naredbi tadašnjeg konadanta Carske i Kraljevske ratne Mornarice Austro-Ugarske i osnivača tivatskog Pomorskog arsenala, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka.
On je želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po Šternekovoj naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889 godine.
Gradski park Tivat – izložba – foto Boka News
Autsrougarski admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine –parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se prostire na oko 4 hektara.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat Marko Krstović potpisao je odluku o besplatnom ustupanju zemljišta za Veliki gradski park.
Gradski park Tivat – izložba – foto Boka News
Istočno od rasadnika, u parku je krajem 19. stoljeća podignut i jedan od prvih teniskih terena na ovim prostorima na kome su “bijeli sport” igrali austrougarski oficiri i njihove supruge. Tenisko igralište danas ne postoji jer je pred Drugi svjetski rat pretvoreno u otvoreno igralište za košarku, ali se među Tivćanima do danas očuvao naziv “Tenis” kao nezvanično ime ovog mikrolokaliteta.
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News
Dendrofloru Velikog gradskog parka u Tivtu trenutno čine 133 vrste, jedna podvrsta, tri varijeteta i 18 kultivara. Od toga 89 vrsta su alohtone vrste (66,92 odsto), a 44 vrste su autohtone (33,08 odsto). U parku dominiraju visoka stabla, koja dostižu visinu i do 25 metara. Neka od njih su stara i preko 130 godina.
Protiv Kotoranina Đ.B. podnijeta je krivična prijava zbog nošenja vatrenog oružja i prijetnji revolverom zaposlenima na jednom gradilištu, saopšteno je iz Uprave policije.
“Postupajući po prijavi zaposlenih u jednoj građevinskoj kompaniji da im je nepoznata osoba vozilom prišla na gradilištu, nakon čega im je držeći pištol u ruci uputila prijetnje, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli hitne mjere i radnje i tom prilikom identifikovali i locirali osumnjičenog Đ.B. iz Kotora”, naveli su iz Uprave policije.
Dodaje se da je ubrzo nakon toga pronađeno i revolver marke Smith & Wesson, za koji se osnovano sumnja da ga je osumnjičeni bacio u nisko rastinje u blizini ugostiteljskog objekta.
“Po prikupljenom obavještenju i sprovedenim službenim mjerama i radnjama sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu policijski službenici protiv Đ.B. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, zaključuje se u saopštenju.
Ljetnja sezona na Aerodromu Tivat počela je znatno bolje nego prošle godine, jer je kroz terminalnu zgradu u aprilu prošlo ukupno 77.87 hiljada putnika, čak 30.4 odsto više nego u uporednom periodu.
Tokom aprila na pisti pored Tivatskog zaliva zabilježeno je 430 operacija polijetanja i slijetanja vazduhoplova, što je osam odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, pišu Vijesti.
Inače, ljetnja IATA sezona u komercijalnoj avijaciji počinje posljednje sedmice marta i traje do posljednje nedjelje oktobra.
Kada je tivatski aerodrom u pitanju, april je donio značajno uvećanje obima prometa u broju aviona, putnika, kao i otvaranje čitavog niza novih redovnih sezonskih linija i čarter saobraćaja prema gradovima u Evropi i na Bliskom istoku. Osim uobičajenih linija za Beograd, među najftrekventnijim relacijama koje saobraćaju iz Tivta na početku ove ljetnje sezone su i linije za Izrael, Tursku i Veliku Britaniju.
Od početka godine do 1. maja ukupan promet Aerodroma Tivat iznosio je 200,26 hiljada putnika na 1,36 hiljada operaciju vazduhoplova. Broj putnika u prva četiri mjeseca ove godine je za čak 81 odsto veći nego u uporednom periodu prošle godine.
Takvi rezultati postignuti su uprkos izuzetno ograničenim i većinom dotrajalim kapacitetima, prvenstveno u Terminalu 1, kao i gotovo katastrofalnim stanjem sa drumskim prilazom zbog radova na bulevaru od Jaza do Tivta, koji su se otegli uprkos obećanjima da će dionica biti završena do kraja aprila.
Prema ranijim najavama iz menadžmenta preduzeća Aerodromi Crne Gore, sa Aerodroma Tivat će ovog ljeta saobraćati ukupno 50 linija prema raznim destinacijama u Evropi, Bliskom istoku, regionu Persijskog zaliva i centralnoj Aziji.
Prema očekivanjima tivatska vazdušna luka ove godine će prevazići obim saobraćaja iz za nju do sada rekordne 2019, pa se očekuje da će ovu godinu završiti sa ukupnim prometom od oko 1,3 miliona putnika.
