Konvoj vozila Crvenog križa prevozi taoce, Foto: Mahmoud Issa/REUTERS
Svijet je danas svjedočio povijesnom događaju na Bliskom istoku u koji je još do jučer malo tko vjerovao da će se dogoditi. Nakon više od dvije godine iz zatočeništva su oslobođeni izraelski taoci, a iz izraelskih zatvora pušteni palestinski zatvorenici.
Općoj euforiji pridužio se i američki predsjednik Donald Trump bez kojeg, uvjereni su mnogi, ne bi došlo do prekida vatre između Izraela i Hamasa koji je u više od dvije godine zastašujućeg rata odnio preko 67 tisuća života. No razmjena ljudi tek je prvi korak na dugom putu do trajnog mira na Bliskom istoku.
Ljudi se okupljaju iščekujući oslobađanje talaca, Foto: Ronen Zvulun/REUTERS
Nakon 738 dana zatočeništva svih 20 preživjelih izraelskih talaca pušteno je na slobodu. Hamas ih je predao Međunarodnom Crvenom križu, a oni izraelskoj vojsci koja ih je helikopterima prebacila u Izrael. Prvi su ih dočekali članovi obitelji.
A u 600-tinjak kilometara udaljeno egipatsko ljetovalište Sharm el Sheik stižu čelnici 20 zapadnih i arapskih zemalja koji će sudjelovati na mirovnom summitu o budućnosti Gaze i potpisivanju prve faze mirovnog sporazuma o Gazi. Na njemu neće biti izraelskog premijera koji je odustao od puta zbog skorog židovskog blagdana Sukota.
Trump i države posrednice potpisali dokument o Gazi Foto: Evelyn Hockstein / Reuters
Države posrednice u pregovorima o kraju rata u Gazi Egipat, Katar i Turska s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u ponedjeljak su potpisali dokument o kraju rata u toj enklavi.
Dokument je potpisan tokom međunarodnog sastanka na vrhu dvadesetak svjetskih čelnika u egipatskom crvenomorskom odredištu Šarm el-Šeiku.
– Ovo je izuzetan dan za svijet, izuzetan dan za Bliski istok, rekao je Trump uoči potpisivanja tog teksta koji po njemu utvrđuje pravila za nastavak mirovnog procesa.
U egipatski grad na jugu Sinaja stigao je i palestinski predsjednik Mahmud Abas, no ne i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, iako je ranije najavljen. Na skupu nije zastupljen niti Hamas.
Trump je pozdravio “vrlo važnu ulogu” koju je odigrao domaćin skupa egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi u pregovorima koji su doveli do prekida vatre u Gazi, nakon čega je uslijedila razmjena talaca i palestinskih zatvorenika.
Al-Sisi je Trumpu poručio da je on jedini “sposoban donijeti mir u našu regiju.”
Turska kaže da je spriječila da Netanyahu sudjeluje na summitu u Egiptu
Turska vlada u ponedjeljak je objavila da je Ankara igrala odlučujuću ulogu u sprečavanju dolazak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na summit o Gazi u Egiptu.
– Na inicijativu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, zahvaljujući turskim diplomatskim naporima i potpori drugih šefova država i vlada, Netanyahu neće sudjelovati na sastanku u Egiptu, izjavio je predstavik turske vlade njemačkoj agenciji dpa.
Izrael je situaciju predstavio drugačije. U ponedjeljak u podne, Ured egipatskog predsjednika objavio je da Netanyahu dolazi, da bi nedugo zatim Ured izraelskog premijera to opovrgnuo.
Ured je priopćio da je Netanyahu zahvalio predsjedniku Donaldu Trumpu na pozivnici u Egipat, ali da ne može otputovati zbog židovskog praznika Simchat Torah.
Više od dvadeset svjetskih čelnika okupilo se u egipatskom gradu Šarm el-Šeiku na summitu o okončanju rata u Gazi.
Američki predsjednik Donald Trump sletio je u to poznato egipatsko ljetovalište nakon posjeta Izraelu. U gradu na krajnjem jugu Sinaja su i britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan te arapski čelnici.
Njemački kancelar Friedrich Merz po dolasku u Egipat izjavio je da je rat gotov i da će 13. listopada 2025. ostati važan datum u povijesnim knjigama za ovu regiju i za cijeli svijet.
Starmer je novinarima rekao da s obiteljima oslobođenih izraelskih talaca dijeli duboki osjećaj olakšanja i naglasio da je sada ključno implementirati Trumpov mirovni plan za Bliski istok.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, održan na simboličnom mjestu – na Lovćenu, do kojeg su stigli gondolom iz Kotora, uz poruku da je Crna Gora, spoj mora i planine, tradicije i modernosti, u završnoj fazi svog evropskog puta.
“Teme razgovara bile su reforme koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji – jačanje institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije, razvoj stabilne ekonomije i zaštita ljudskih prava”, kazali su.
Milatović je podsjetio da je na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokrenuo inicijativu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao dokaz spremnosti da se završi započeti posao.
“Vrijeme je da završimo posao. Vrijeme je da Crna Gora bude snažna i evropska država. Pokretanjem izrade pristupnog ugovora poslali bismo jasnu poruku da naše evropske ambicije potvrđujemo djelima, a ne riječima”, poručio je Milatović.
Milatović sa Fon der Lajen na Lovćenu
Istakao je da je cilj Crne Gore da pregovore sa EU završi do 2026. godine, a da do 2028. postane naredna članica.
“Kroz primjer Crne Gore, politika proširenja ponovo će potvrditi da je to najuspješnija evropska politika, ona koja nagrađuje rad, reforme i rezultate”, rekao je Milatović.
U fokusu razgovora, piše dalje u saopštenju, bili su vladavina prava, nezavisne institucije i potreba za potpuno funkcionalnim Ustavnim sudom.
Predsjednik je naglasio da su nezavisne, profesionalne i odgovorne institucije ključ evropske Crne Gore.
“Bez jakih institucija nema ni evropske države. Potreban nam je funkcionalan Ustavni sud koji obezbjeđuje stabilnost i povjerenje građana u sistem. Institucije moraju služiti građanima i to je suština evropskog puta”, istakao je Milatović.
Govoreći o koristima reformi, dodali su, predsjednik je naveo da svaka reforma mora imati mjerljiv rezultat u životima građana: pravda u razumnom roku, stabilne cijene, sigurne plate, nova radna mjesta i manje birokratije.
“Evropa nije apstraktna ideja ni parola – to su veće plate, bolji putevi, bolnice u kojima se ljudi osjećaju dostojanstveno, škole koje pripremaju djecu za budućnost i država u kojoj se rad i poštenje isplate”, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, EU je radna akcija svakog dana i na svakom poslu.
“To znači da institucije rade za građane, da ekonomija raste, da pravda funkcioniše i da rezultati govore umjesto nas. Tako se gradi evropska Crna Gora”, jasan je on.
Tokom vožnje žičarom Kotor–Lovćen, kako su naveli, Milatović i Fon der Lajen uživali su u pogledu na prirodne ljepote Crne Gore, a predsjednik je tom prilikom istakao da je Crna Gora „najljepša zemlja na svijetu i naredna članica Evropske unije 2028. godine.
“Crna Gora je spoj mora i planine, tradicije i modernog, ali i zemlja čiji su ljudi njena najveća snaga. Ova ljepota nije samo prirodna, ona je i politička obaveza da stvorimo državu dostojnu svojih pejzaža”, kazao je Milatović.
On je, kako su dodali, izrazio zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. godine biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, upravo u godini kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti.
“To će biti trenutak kada ćemo pokazati da reforme, odgovornost i rad daju rezultate – da Crna Gora postaje moderna, funkcionalna i evropska država”, zaključio je Milatović.
Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ukazuju, potvrđuje snažnu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore.
“Naša zemlja ima sve: ljepotu, ljude, tradiciju, potencijal. Sada treba da dokažemo da imamo i ono najvažnije – odgovornost i volju da završimo posao”, zaključio je Milatović.
Više stotina najmlađih Novljanki i Novljana, učestvovalo je na „Trotinetijadi“ – trci trotinetima na šetalištu „Obala Nikole Kovačevića“ koju već četvrti put organizuje JPU „Naša radost“.
Potvrdili su, kao i prethodnih godina, da „Trotinetijada“ osvaja srca svim generacijama te da je s pravom nazivaju najveselijom trkom u našem gradu.
Park ispod Titove vile bio je mjesto zabave i igre gdje su mališani birali svoj zanimljiv, animatorski kutak – sportske sprave, crtanje, oslikavanje predmeta, čitanje dječijih knjiga i razgovor o njima i slično. Na startu je bilo 28 grupa iz svih pet vaspitnih jedinica JPU „Naša radost“, od jasličnog do predškolskog uzrasta. U crvenim majicama nastupala su djeca iz vrtića na Savini i u Zelenici, u plavim su bili mališani iz vrtića sa Tople, u bijelim djeca iz vrtića u Bijeloj, a zelene majice su nosila djeca koja pohađaju vrtić u Igalu i u Zadužbini Nikola Ukropina.
Trotinetijada u Herceg Novom
Takmičarski duh nije izostao, ni osmjesi, pjesma i igra najmlađih sugrađana koji su pod budnim okom vaspitačica i medicinskih sestara svoje predškolske ustanove, uz aplauze i navijanje članova porodice, stizali do cilja.
Kako je za RTHN kazala direktorica vrtića, Stana Mareš, mališani su otvorili program proslave dana Herceg Novog.
„Trotinetijada je prva od manifestacija koja se organizuje u čast Dana Herceg Novog. Odazvale su se sve vaspitne jedinice, od jaslica do predškolaca. Vidim da su djeca uživala, kao i roditelji, a dan je bio idealan da izađemo iz standardih okvira vrtića i dvorišta“,kazala je Mareš.
Trotinetijada u Herceg Novom
„Trotinetijada“ je nastala po ideji vaspitačice Aleksandre Mihajlović kao projekat u okviru Centra izvrsnosti Ministarstva prosvjete, a dio je zvaničnog programa obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog. Uz zabavu i promociju zdravih stilova života, ova manifestacija njeguje i vrijednosti zajedništva, solidarnosti i prijateljstva među najmlađima.
Pokrovitelj je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, a prijatelji su: Triatlon klub „Herceg Novi”, Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi, Služba Komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Crveni krst Herceg Novi i Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi.
Sledeća dječja manifestacija „Trka radosti“, za koju već vlada veliko interesovanje hercegnovskih osnovaca, planirana je u subotu, 18. oktobra u 9 časova od Vojničkih banja do Škvera.
Institut za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore učestvovao je su na međunarodnom sastanku partnera u okviru projekta MedSeaRise – Podrška prilagođavanju na porast nivoa mora na Mediteranu, koji je održan 2. i 3. oktobra 2025. godine u Barseloni, u organizaciji jednog od projektnih partnera- Privredne komore Barselone.
Projekat MedSeaRise ima za cilj jačanje otpornosti obalnih područja Mediterana na posledice klimatskih promjena, kroz primjenu pristupa zasnovanih na ekosistemima i očuvanju prirodne i kulturne baštine, te matematičkim proračunima baziranim na dostupnim meteorološkim podacima s ciljem prilagođavanja na moguće scenarijume promjena do 2100.godine. Poseban fokus je stavljen na lokalne studije slučaja koje će poslužiti kao osnova za razvoj efikasnih strategija prilagođavanja porastu nivoa mora.
Predstavnice Instituta za biologiju mora iz Kotora u Barseloni prezentovale napredak u realizaciji dvije studije slučaja koje se sprovode na području Boke Kotorske – Solila u Tivtu, kao posebni rezervoar prirode zbog svoje ekološke vrijednosti, i Kotorsko-risanskog basena, koji karakteriše visoka ranjivost na uticaje klimatskih promjena, posebno na kulturnu baštinu u obalnoj zoni.
Naše naučnice imale su priliku da predstave dosadašnje rezultate studija, čiji je generalni zaključak da će u slučaju umjerenog scenarijuma- porasta nivoa mora za 17,5 centimetara do 2100.godine uticaj na baštinu i antropogene aktivnosti u na obalama Boke Kotorske biti izazov koji će zahtijevati prilagođavanje, dok ovakve promjene neće značajno uticati na biodiverzitet rezervata prirode Solila, koji je adaptivan na ovaj nivo promjena.
Infrastruktura koja je pod rizikom usled porasta nivoa mora u Bokokotorskom zalivu uključuju javne plaže, male marine, luku Kotor, Luku Risan, Stari grad Kotor, Tivatska solila, kao i obalne ulice uz more. Iako su neke plaže veštački uzdignute više iznad trenutnog nivoa mora i time privremeno zaštićene, u scenariju većeg porasta nivoa mora od 39,8 cm mogle bi biti povremeno potopljene tokom plime i ekstremnih vremenskih uslova. Takve situacije bi umanjile njihovu funkcionalnost i zahtijevale infrastrukturne prilagodbe, poput podizanja ili ojačavanja plažnih struktura. S obzirom na značaj javnih plaža za lokalnu zajednicu i turizam, od presudne je važnosti kontinuirano praćenje promjene nivoa mora i sprovođenje adaptivnih mjera radi očuvanja njihove upotrebljivosti i ekonomske vrednosti.
Na dvodnevnom sastanku razmatran je napredak u implementaciji projektnih aktivnosti, status i izazovi u sprovođenju studija slučaja, kao i organizacija završnih radionica sa lokalnim stekholderima. Dr Joksimović, koja je i koordinatorka završne sesije sastanka, naglasila je značaj uključivanja lokalnih zajednica i donosilaca odluka u proces razumevanja primenjene metodologije I mogucih scenarija, sa posebnim naglaskom na vaznost kreiranja politika prilagođavanja klimatskim promjenama, zasnovanih na naučnim podacima i praćenju stanja u realnom vremenu.
Učesnici sastanka su istakli važnost sinergije između naučnih i partnerskih institucija, kao i zahvalnost lokalnim stekholderima, kako bi se obezbijedila održiva i dugoročna rješenja za zaštitu mediteranskih obala.
Projekat MedSeaRise finansira se iz Interreg Euro-MED programa, a okuplja institucije iz više mediteranskih zemalja koje zajednički rade na razvijanju metodologije za adaptaciju na klimatske rizike i ublažavanje njihovih posljedica.
U Institutu Igalo od februara do septembra ove godine bilo je 6.000 noćenja više, nego u istom periodu prošle godine, dok je kompanija imala prihode od gotovo 10 mil EUR. Institut se nada i stabilnom poslovanju u narednom periodu, kako bi na jesen 2026. godine mogli da učestvuju na tenderu – i u narednim godinama opet ugoste pacijente iz Norveške.
To je u razgovoru Vijestima kazao izvršni direktor Instituta Simo Milošević Zoran Kovačević.
Kovačević je naglasio da su izmirili sve obaveze koje su imali prema firmama koje nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi, da će ta preostala dugovanja isplatiti do početka 2026. godine te da trenutno nema kašnjenja u isplati plata zaposlenima.
– Nakon analize rezultata za prvih osam mjeseci poslovanja, možemo iskazati zadovoljstvo ostvarenim. Kada posmatramo fizičke pokazatelje od početka februara (kada smo nakon redovne godišnje zimske pauze počeli rad sa korisnicima) do kraja avgusta vidimo da smo ostvarili 6.000 noćenja više, odnosno 114.531 ove godine u odnosu na 108.539 noćenja 2024. godine. Finansijski prihodi iz poslovanja, za posmatrani period su takođe dobri, blizu 10 miliona eura – naglasio je on.
Račun državnog liječilišta prvobitno je blokiran krajem 2023. godine, pri čemu je firma prvu polovinu prošle godine provela pred stečajem zbog duga ka Jugobanci, dok Vlada i najveći manjinski akcionar Vile Oliva nisu postigli dogovor o spasu kompanije i beskamatnim pozajmicama od po 5 mil EUR. Tada je najavljen plan restrukturiranja Instituta koji je usvojen krajem februara ove godine, a procijenjen je na ukupno 88 mil EUR, uz hitnu dokapitalizaciju, kako bi se obezbijedilo 21,5 mil EUR za izmirenje obaveza i izbjegao stečaj.
Firma je prošlu godinu završila sa profitom od 320.000 EUR, što je prva poslovna godina sa pozitivnim rezultatom od 2018.
Norvežane hoće do 2030.
Kovačević je naglasio i da će u narednom periodu do Nove godine i zimske pauze, pokušati da bolju organizuju posao i skrate period čekanja za početak rehabilitacije fondovskih pacijenata i paralelno usluže ostale korisnike sa domaćeg i inostranog tržišta. Institut je, pored ostalih problema, godinama imao gubitke u radu zbog cijena koje državni Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) za rehabilitaciju svojih osiguranika plaćao daleko ispod tržišne. To je korigovano u novembru prošle godine, od kada su cijene duplo uvećane.
Kovačević je ipak najavio da na jesen naredne godine, planiraju da učestvuju na tenderu, kako bi se norveški pacijenti vratili u Institut.
– S obzirom da je zbog nestabilnosti u poslovanju Instituta Igalo tokom 2022/2023. godine, a pred moj dolazak na mjesto izvršnog direktora, prekinut ugovoreni četvorogodinšnji ciklus i prebačen u tursku Balčovu, očekujemo da će se novi konkurs za period od 2027. do 2030. godine raspisati na jesen 2026. godine. Nadam se da ćemo mi do tada zadržati stabilno poslovanje i pripremiti shodno Planu restrukturiranja odgovarajuće kapacitete da se kompetitivno prijavimo i povratimo dio “Norveškog programa” u Institut Igalo – kazao je on.
Institut lani nije ugostio pacijente iz Norveške jer nije prošao na tenderu tamošnjeg Fonda zdravstva, zbog situacije i problema u kojoj se kompanija nalazila tokom 2023. godine sa čestim blokama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude i kašnjenjem u isplati plata. Gosti iz ove države godišnje su Institutu donosili oko 2,7 do tri miliona eura, ili oko četvrtine ukupnih prihoda.
Upitan o vatrogasacima koji su ovog ljeta vodili borbu sa vatrenim stihijama širom države, kojima je Vlada obećala sedmodnevni boravak u Institutu, Kovačević je naglasio da je Ministarstvo zdravlja zaduženo za operacionalizaciju tog programa. Istakao je da je dogovoren medicinski/rehabilitacioni paket, sedam dana, pun pansion u dvokrevetnoj sobi sa ljekarskim pregledima i tri terapije dnevno), kao i budžet za taj program, te da preostaje da se uskladi mogućnost njihovog dolaska sa kapacitetima u Institutu.
Postepeno otplaćuju dugove
Pojasnio je i da se kroz plan restruktiriranja trenutno radi na realizaciji finansijskih obaveza većinskih vlasnika, da će to pratiti postupak dokapitalizacije, zbog čega je zakazana Skupština akcionara 21. oktobra. Kovačević je naglasio da je Institut svoj dio obaveza za ovu godinu ispunio kroz prodaju nekadašnjeg dječijeg odjeljenja, kao finansijsko učešće u realizaciji uz dezinvestiranje.
Na mjestu dječjeg odjeljenja u Igalu, Vlada planira izgradnju škole.
– Ta sredstva su uglavnom utrošena na regulisanje zaostalih obaveza prema povjeriocima koji nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi. Nadam se da će se i te obaveze riješiti do kraja ove ili najkasnije na početku sledeće godine. Riješili smo sve obaveze prema povjeriocima koji nisu u državnom ili vlasništvu Opštine Herceg Novi. Zaposlenima redovno izmirujemo neto plate u punom iznosu, te u tom smislu nemamo dugovanja. Postoji dug za doprinose, koji će se nadam se, kao što rekoh, izmiriti do kraja tekuće godine. U međuvremenu, svim zaposlenima, koji odu u penziju, izmirujemo, po odgovarajućem rješenju nadležnih, kompletan dug za doprinose, tako da oni rješavaju svoj penzioni status u najkraćem mogućem roku. Što se tiče poslovnog rezultata vjerujem da ćemo poslovati pozitivno i ove godine – naglasio je Kovačević.
Institut Igalo je od juna do oktobra izdavao i sobe sa doručkom u prvoj fazi, koja se nalazi na pjeni od mora u Igalu, kako bi uvećali prihode i iskoristili prostor prije planirane rekonstrukcije. Prva faza se nalazi uz šetalište “Pet Danica” a u njoj su izdavane jednokrevetne, višekrevetne sobe i apartmani, na najmanje sedam noći, pri čemu je krevet u dvokrevetnoj sa doručkom koštao od 33 do 35 eura po danu, dok je jednokrevetne trebalo platiti 53 do 55 EUR.
Kovačević je naglasio i da je rentiranje prve faze Instituta prošlo dobro, ali da zbog stanja objekata nisu ni očekivali visoke prihode, ali su kao “dobri domaćini” htjeli da ih iskoriste prije početka njihove rekonstrukcije. Istakao je da su zadovoljni onim što su postigli, ali da su ti prihodi i dalje skromni, s obzirom na činjenicu da se nalaze na samoj obali…
Kovačević je naglasio da treba ozbiljno razmisliti šta je prioritet u rekonstrukciji kapaciteta sa kojima Institut raspolaže, te da će o tome odlučivati vlasnici, dok menadžment može da im ponudi samo preporuke u skladu sa strukom i iskustvom.
Dokapitalizacija krajem oktobra
Skupština akcionara Instituta Igalo zakazana je za 21. oktobar sa dnevnim redom razmatranja odluke o dokapitalizaciji kompanije za 23,5 mil EUR. Po predlogu odluke objavljenom na sajtu Montenegro berze, dokapitalizacija će se obaviti emitovanjem 152.066 akcija po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR.
Obaviće se u maksimalno dva kruga, a prvi traje 30 dana, u kojem sadašnji akcionari uplatom novca na posebni račun Instituta dobijaju nove akcije po cijeni od 154,93 EUR. U prvom krugu dokapitalizacije akcionari mogu da kupe nove akcije u odnosu na svoj sadašnji procenat vlasništva.
Prema procentima vlasništva, Vlada bi sa 57% akcija u ovom procesu trebala uložiti oko 13,5 mil EUR, a Vila Oliva oko sedam miliona jer ima 29,7% akcija. Preostali mali akcionari koji imaju oko 13% akcija mogu učestvovati sa oko tri miliona eura.
Sadašnja berzanska cijena akcije Instituta je 56 EUR, dok su u prethodnom postupku, koji je trajao do početka septembra, Vlada i najveći manjinski akcionar Vila Oliva, zajednički, od ostalih malih akcionara otkupili 3.394 akcije po cijeni od 58 EUR.
Planom restrukturiranja predviđena je bila prodaja bivšeg dječjeg odjeljenja Instituta državi za 4,8 mil EUR, što je već obavljeno početkom aprila, kao i da se obavi dokapitalizacija od 23,5 miliona. Novac od prodaje dječjeg odjeljenja i od dokapitalizacije predviđen je za plaćanje dugova i ulaganje u poboljšanje usluga Instituta.
Višestruko nagrađivana glumica Hristina Popović odigraće monodramu „Šta mi fali, dobro sam ispala“ u kotorskom Kulturnom centru u petak, 17. oktobra 2025.g. u 20 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 15 eura (za đake, studente i penzionere 10 eura) biće 16. i 17.oktobra od 10h do 12h u kancelarijama Kulturnog centra i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
Hristina Popović, poznata po ulogama u preko trideset filmskih naslova, dolazi u Kotor s komičnom monodramom kakvu još niste imali priliku gledati. Kako je to biti regionalna zvijezda, glumica bez novca i majka koja kćerku odgaja na planini s vukovima?
Kakav je osjećaj odrastati u jugoslovenskoj porodici, koji je recept za dobar život i što znači biti “normalna majka”?
Na sva ova, ali i mnoga druga životna pitanja, Hristina je pripremila zanimljive, duhovite i britke odgovore.
Nevladino udruženje „Sveti Stefan – naš dom“ je uz podršku Turističke organizacije Opštine Budva na Svetom Stefanu upriličilo jubilarnu desetu Feštu od ruštula, manifestaciju koja na poseban način čuva i promoviše paštrovsku tradiciju, kulturu i običaje.
Brojni posjetioci su imali priliku da uživaju u autentičnim paštrovskim ruštulama – tradicionalnoj poslastici ovoga kraja i u drugim lokalnim specijalitetima, kao i u bogatom zabavnom programu koji je okupio različite generacije i podsjetio na vrijednosti zajedništva.
Feštu od ruštula je svečano otvorila predsjednica NVU “Sveti Stefan – naš dom”, Dijana Rađenović koja je ukazala na značaj ove tradicionalne manifestacije.
Fešta od ruštula
„Već deset godina okupljamo se oko iste ideje da sačuvamo, njegujemo i prenesemo ono što je najvrjednije što imamo – našu tradiciju, zajedništvo i ljubav prema domaćinu, prema domaćem, prema nasljeđu našeg kraja. Fešta od ruštula nije samo manifestacija, već je priča o ljubavi, ljudima, zajednici. To je dokaz da kada se srcem radi, male ideje mogu postati velike tradicije. Kada smo prije deset godina pokrenuli ovu feštu, ideja je bila samo jedna – da ne zaboravimo mirise i ukuse djetinjstva, da oživimo duh doma, i nismo mogli ni zamisliti da će prerasti u događaj koji će svake godine okupljati sve veći broj učesnika, prijatelja i gostiju iz čitave Crne Gore. Danas, Fešta od ruštula nije samo manifestacija, to je naš zajednički dom, naša uspomena i naš zajednički ponos. Nakon deset godina sa ponosom možemo reći da je Fešta od ruštula prerasla u tradicionalni događaj koji okuplja cijelu zajednicu, žene Paštrovića, škole, kulturne ustanove, udruženja, privrednike i brojne prijatelje,“ navela je Rađenović.
Rađenović je riječi zahvalnosti uputila svima koji su doprinijeli da Fešta od ruštula preraste u ovako značajnu i dobro posjećenu manifestaciju.
„Posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Budva i Turističkoj organizaciji Budva koji su svih ovih godina bili naš najveći partneri i podrška. Njihovo razumijevanje značaja očuvanja lokalne tradicije i kulturne baštine omogućilo je da Fešta od ruštula raste, traje i postane manifestacija od posebnog značaja za naš kraj i grad Budvu. Izražavam zahvalnost srednjoj školi „Danilo Kiš“ i profesoru Bogdanu Krsmanoviću koji sa učenicima kulinarskog smjera prenose znanje o pripremi ruštula i paštrovskih specijaliteta učeći djecu da čuvaju i prenose nasljeđe svojih predaka. Zahvaljujem se svim ženama Paštrovića koje iz godine u godinu sa ljubavlju mijese ruštule i čine da miris tradicije ispuni Sveti Stefan. Hvala svim građanima Budve, svima prisutnim koji nas svake godine posjećuju, podržavaju i svojim dolaskom čine da ova manifestacija raste,“ istakla je Rađenović.
Fešta od ruštula
U ime Turističke organizacije Budva, prisutne je pozdravila direktorica Ana Vujošević koja je iskazala zadovoljstvo što su i ove godine dio Fešte od ruštula.
„Posebno nas čini srećnima što danas naš prelijepi Sveti Stefan blista uz radosne posjetioce i učesnike. Fešta od ruštula prenosi duh paštrovskog kraja, priču o tradiciji, domaćoj kuhinji, kulturi i zajedništvu. Ruštule nas vraćaju korijenima, podsjećaju na ukus djetinjstva i značaj očuvanja kulturnog nasljeđa koje nas čini posebnima. Nadam se da će ovaj događaj još dugo biti mjesto radosti i novih susreta. Neka ova lijepa lokalna manifestacija bude podsjetnik koliko nam je važna tradicija kao podsticaj da zajedno gradimo bolju turističku budućnost Paštrovića, Budve i cijele Crne Gore,“ poručila je Vujošević.
Poseban gost ovogodišnjeg izdanja Fešte od ruštula bila je Turistička organizacija opštine Danilovgrad.
„Zahvaljujemo na toplom gostoprimstvu i srdačnoj dobrodošlici. Ovakvi susreti su važni zato što nas povezuju, jačaju saradnju i podsjećaju koliko su zajedništvo i međusobno uvažavanje značajni,“ istakla je direktorica TO Danilovgrad, Ivana Vujović.
Miško Rađenović, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore ukazao je na veliku vrijednost ruštula.
Fešta od ruštula
„Ruštula nije običan kolač. Ona je simbol strpljenja, tradicije i onog posebnog gušta koji se prenosi sa koljena na koljeno. Ruštula nije važna samo nama, ona je mali gastronomski dragulj našeg kraja, simbol tradicije koji privlači turiste iz svih krajeva. Ljudi dolaze da osjete miris svježe prženih ruštula, da vide kako se motaju i da isprobaju ono što je autentično i posebno. U svakom zalogaju i naši gosti vide koliko je naš kraj poseban. Neka nam ruštule i sva paštrovska tradicija budu razlog da nam ljudi dolaze, da pričaju o našem kraju, da ga preporučuju svima,“ saopštio je Rađenović.
JU OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca je i ove godine bila važan dio Fešte od ruštula.
Fešta od ruštula
„Od prve godine učestvujemo na Fešti od ruštula, te dajemo doprinos kako kroz kulturno-zabavni program, tako i kroz posluživanje paštrovskih specijaliteta. Naše učenice u divnim paštrovskim nošnjama su se pobrinule da dočaraju šta sve čini Paštroviće – paštrovska nošnja i kužina – makaruli, pašticada, ruštule, sirnica i svi ostali specijaliteti koje su služile danas,“ navela je direktorica škole Ivana Kurtović.
Osim uživanja u raznovrsnim paštrovskim delicijama koje su dijeljene besplatno, mnogobrojni posjetioci su uživali i u bogatom kulturno-zabavnom programu. Dobro raspoloženje na početku programa su svojim defileom proširili Gradska muzika Budva i Feštađuni. KC „Stara Budva“ i KUD „Kanjoš“ su svojim folklornim nastupima donijeli duh tradicije i svojim igrama pokazali raskošan talenat. Kvalitetne muzičke nastupe održali su klapa Harmonija, hor Muzičke škole Budva i Ivo Benić, dok su posebno dobru atmosferu napravili članovi Fankulo benda koji su svojim repertoarom rasplesali publiku. Da je Fešta od ruštula manifestacija za sve generacije potvrdio je i dječji program tokom kog su najmlađi uživali u igri sa animatorkom.
Hotel The Chedi Luštica Bay nagrađen je sa jednim MICHELIN ključem u prvom izdanju MICHELIN vodiča koji uključuje i Crnu Goru 2025.
Ovo je prvi put da je Crna Gora uključena u globalni izbor MICHELIN vodiča, što predstavlja važan trenutak za domaću hotelsku industriju i potvrdu rastućeg ugleda Crne Gore na međunarodnoj sceni. The Chedi se nalazi među malim brojem hotela prepoznatih po iskustvu koje nadilazi standarde i koje se definiše autentičnošću, atmosferom i izuzetnom pažnjom prema detaljima.
MICHELIN ključ, uveden 2024. godine od strane globalno poznatog MICHELIN vodiča, dodjeljuje se hotelima gdje se usluga doživljava lično, gdje dizajn i ambijent odražavaju duh destinacije, i gdje svaki boravak ostavlja trajan utisak.
Za The Chedi, ovo priznanje odražava dugogodišnju filozofiju, tihu predanost tima i rastućeg ugleda Crne Gore kao destinacije poznate po istinskom gostoprimstvu.
O The Chedi Luštica Bay hotelu:
Smješten u prestižnom kompleksu Luštica Bay, hotel The Chedi Luštica Bay gostima nudi vrhunski doživljaj, od mirnog odmora i opuštajućeg spa iskustva do izuzetne gastronomije koja neprestano evoluira. Ovog mjeseca, posebnu pažnju privlače Chef’s Weeks — serija kulinarskih događaja koji slave talentovane šefove, sezonske namirnice i istančan ukus.
U svega 20 dana kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao je iz Kine u Veliku Britaniju, koristeći Sjeverni morski put preko Arktika – novu, bržu alternativu Sueskom kanalu.
Riječ je o prvom kontejnerskom brodu koji je prevezao teret iz Kine do Velike Britanije arktičkim Sjevernim morskim putem. Brod klase Panamax, kojim upravlja kineski brodar Sealegend, dio je novog servisa nazvanog “China-Europe Arctic Express”, koji povezuje više kineskih i europskih luka, piše gCaptain.
Operativni direktor Sealegenda Li Xiaobin istaknuo je kako kraća arktička ruta značajno smanjuje emisije i troškove poslovanja. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju na rizik od emisija crnog ugljika ako se koristi teško brodsko gorivo, što bi moglo negativno utjecati na krhke arktičke ekosustave. Još nije poznato kojim se gorivom Istanbul Bridge koristio tijekom putovanja ni u kojoj je mjeri ispunjavao zahtjeve IMO-ova Polarnog kodeksa.
Brod, kapaciteta 4.843 TEU-a, napustio je Kinu 22. rujna te je ruskim Sjevernim morskim putem prošao za samo pet dana, prosječnom brzinom od 17 čvorova, bez pomoći ledolomca. Tijekom kasnog ljetnog razdoblja gotovo da nije bilo morskog leda duž glavne arktičke plovidbene rute, što je omogućilo samostalnu navigaciju.
Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Istanbul Bridge nastavlja prema Rotterdamu, Hamburgu i Gdanjsku. Iako je upravo ovo putovanje privuklo najveću pozornost, u isto su vrijeme još najmanje tri kineska kontejnerska broda testirala arktičke vode, dok je promet na Sjevernom morskom putu ove godine dosegao rekordnih 20 prolazaka kontejnerskih brodova.
Prvi cjeloviti prolazak kontejnerskog broda kroz Arktik dogodio se 2018. kada je Maersk poslao Venta Maersk iz Vladivostoka u St. Petersburg. Zapadni su se brodari kasnije povukli s rute zbog ekoloških i političkih razloga, a kineske kompanije sada preuzimaju primat u regiji.
Iako je Arktička ruta još uvijek ograničena – 2024. godine zabilježeno je oko 100 tranzita u usporedbi s 13.000 prolazaka kroz Sueski kanal – kineski brodari, poput NewNew Shippinga, sve više ulažu u ovu alternativu, vjerujući da će ubrzanje opskrbnih lanaca i smanjenje troškova opravdati rizike plovidbe kroz sjeverne vode.
