Rusija je bespilotnim letjelicama napala južne dijelove Odeške oblasti, pri čemu je pogodila lučku infrastrukturu na rijeci Dunav. Ukrajinski sustavi protuzračne obrane oborili su 22 od 25 dronova Šahid. Najmanje dva civila ozlijeđena su u napadu, objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo na komunikacijskoj platformi Telegram.
Nisu pružene pojedinosti o tome koje lučko postrojenje je pogođeno. Vojska je rekla da je nakon napada izbio požar koji je ubrzo ugašen. Neki ukrajinski mediji su izvijestili o eksplozijama u luci Reni, jednoj od dvije glavne luke na Dunavu kojima upravlja Ukrajina. Rusija nije odmah komentirala incident.
Dunav je postao glavna ukrajinska ruta za izvoz žita otkako se u srpnju urušio sporazum pod pokroviteljskom UN-a, a koji je Kijevu omogućio da prevozi svoje žito Crnim morem.
Plaže u Odesi zaštićene posebnim mrežama
U gradu Odesi, prije nekoliko dana vlasti su ponovno otvorile plaže za javnost. More je minirano još od prošle godine kada je ruska vojska planirala pomorski desant. Sada su u moru posebne mreže koje bi trebale spriječiti da mine doplutaju do plaža.
– Postavljanje mreža uz plaže na neki je način eksperiment. To nitko na svijetu nije pokušao učiniti jer nigdje drugo ne postoji tako velika želja ljudi da se idu kupati u moru u kojem su postavljene mine, kazala je predstavnica južnog zapovjedništva ukrajinske vojske Natalija Humenijuk.
Bokeljska mornarica Kotor je prema tradiciji i povijesnim indicijama osnovana 809 godine i od tada je imala sjedište u Kotoru, njeni članovi su bili iz svih krajeva Boke a od XIX vijeka i Bokelji iz drugih krajeva Austrije a zatim bivše Jugoslavije. Sve do 1964. Mornarica nije imala podružnice, koje su prvi put predviđene Statutom iz 1964. koji je odražavao duh komunističkog režima , kada je Mornarica odvojena od svojih vjerskih tradicija i kulta sv Tripuna, i težnju za federalizacijom Mornarice, Tako su 1965. osnovane podružnice u Zagrebu i Beogradu , a kasnije i u drugim gradovima Hrvatske a 1972. i 1973. podružnice u Herceg Novom i Tivtu a neko vrijeme je postojala i podružnica u Perastu. Podružnice u Hrvatskoj su se odvojile 1991 , promijenile ime i statute, podružnica u Beogradu se ugasila 1991, obnovljena 2009. i odvojila se definitivno 2017. U statutima koji su se zadnjih 6 decenija mijenjali često zbog burnih političkih promjena te promjena pravnog i administrativnog sistema, Mornarica u Kotoru je bila svedena samo na jednu od podružnica, poput Tivta i Herceg Novog, što je bilo apsurdno kako sa istorijskog aspekta tako i zbog toga što je Kotor osnovao te podružnice. Podružnice u Boki su u toku promjena pravnog i administrativnog uređenja pretvorene u nevladine organizacije (NVO) koje su pravna lica, dakle prestale su da budu podružnice koje nemaju status pravnih lica. Statut iz 2011. u članu 1 je imao apsurdan tekst (Bokeljska mornarica 809. je nevladina organizacija koju osnivaju pravna lica: Podružnica Kotor, Podružnica Tivat, Podružnica Herceg Novi i pridružena Podružnica Beograd) po kome podružnice osnivaju Bokeljsku mornaricu; pored toga što Mornarica postoji već 12 vjekova ne mogu podružnice osnivati maticu već obratno.
To je djelimično promijenjeno Statutom iz 2016. kada je Kotor dobio status Matice ali su Tivat i Herceg Novi dajući po 20 delegata u Skupštini , a Kotor takođe 20, imali prevlast, a takođe su imali veliko učešće Admiralatu i Upravnom odboru, tako da su dvije podružnice mogle imati bitan uticaj na sve odluke. U isto vrijeme Matica Kotor nije imala nikakav uticaj na upravljanje podružnicama, što je stvaralo velike probleme u upravljanju Mornaricom i često velike otpore svim incijativama od strane podružnica. Isto tako, Kotor je pokretao sve važne inicijative i obezbijeđivao sredstva za finansiranje svih redovnih i vanrednih aktivnosti Mornarice ( izložbe, sajt, izdavačku djelatnost, puteve u inostranstvo, nabavaku odora i oružja itd) od čega su koristi imale jednako podružnice kao i Matica, dok podružnice nijesu učestvovale u finansiranju nijedne zajedničke aktivnosti .
Bivše podružnice a sadašnje NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi su trebale da se u skadu sa Statutom transformišu u podružnice ali su one odbile da to urade.
Prilikom priprema za Izbornu skupštinu na proljeće prošle godine konstatovano je da je postojeći Statut u koliziji sa pravnim i administrativnim sistemom Crne Gore i da ga je nužno izmijeniti. Prema članu 1 Statuta “Bokeljska mornarica Kotor je matična organizacija sa svojstvom pravnog lica, koja u svom sastavu ima i podružnice Tivat i Herceg Novi.” Radi se međutim o tri potpuno nezavisne NVO koje su pravna lica , dok podružnice nijesu pravna lica . Pri tome jedna NVO ne može učestvovati u upravljanju drugom NVO kao što NVO BM Tivat i Herceg Novi učestvuju u upravljanju NVO BM Kotor. Konsultovani su pravni stručnjaci i dobijeno je mišljenje od Ministarstva javne uprave kojim je konstatovano da se Statut mora promijeniti kako bi se uskladio sa zakonom a da se između NVO Bokeljske moranarice Kotor, Tivat i Herceg Novi mogu sklopiti sporazumi o saradnji kako bi se nastavilo sa zaajedničkim aktivnostima i nastupima, Održane su brojne sjednice upravnih organa Mornaric i, konsultacije sa predstavnicima Tivta i Herceg Novog na kojima su ponuđene razne varijante sporazuma i izmjene Statuta . No, dok je NVO BM Herceg Novi pristao na sklapanje sporazuma i usaglašavanje Statuta sa zakonom, NVO MB Tivat je to uporno odbijao. Admiral Antun Sbutega je u januaru o.g. podnio neopozivu ostavku, iz protesta zbog izbora Malog admirala protivnog pravilima i tradiciji, koji nije mogao vršiti svoju osnovnu funkciju, izgovaranje Loda (pohvala) svetom Tripunu, te zbog odugovlačenja sa riješavanjem problema i zakazivanjem Izborne skupštine. No, kako njegova ostavka nije usvojena on je nastavio da vrši funkciju admirala do Izborne skupštine i učestvuje aktivno u njenoj pripremi.
Najzad, na zajedničkoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora 27 jula o. g. članovi iz Tivta i dva iz Herceg Novog te nekoliko članova iz Kotora, nijesu glasali za promjene Statuta, odnosno glasali su za zadržavanje nelegalnog stanja. Poslije toga su admiral i predsjednik Upravnog odbora, koji zakazuju, vode i zaključuju zajedničke sjednice, prekinuli sjednicu sa obrazloženjem da poslije ovoga nema smisla razmatrati dalje tačke dnevnog reda .
Imajući u vidu da su intenzivni pregovori u toku više od godinu dana i pokušaji da se u dogovoru sa Tivtom i Herceg Novim nađe kompromis o izmjeni Statuta i sklope sporazumi o saradnji bili uzaludni, donesena je odluka da NVO Bokeljska mornarica Kotor , bez NVO BM Tivat i NVO BM Herceg Novi organizuje Izbornu skupštinu, izmijeni Statut u skladu sa zakonom i izabere novo rukovodstvo.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Novim Statutom je predviđeno da NVO Bokeljska mornarica Kotor sklopi sporazume o saradnji sa srodnim orgnizacijama a prije svega sa NVO BM Tivat i NVO BM Herceg Novi.
Formiran je Odbor za pripremu Izborne skupštine i održan je sastanak sa aktivnim članstvom Bokeljske mornarice Kotor koje je podržalo izabranu strategiju.
U skladu sa postojećim Statutom, izuzev onoga dijela koji se odnosi na podružnice Tivat i Herceg Novi i njihovo učešće u upravljanju Mornaricom koji nije u skladu sa zakonom, održana je zajednička sjednica Admiralata i Upravnog odbora, bez članova iz Tivta i Herceg Novog. Na njoj su usvojeni materijali koji će biti predloženi Izbornoj skupštini, među kojima su i predlog novog Statuta i predlozi za izbor novog rukovodstva .
Na Izbornoj skupštini, koja će se održati 9. septembra, će imati pravo glasa 20 delegata iz Kotora (bez delegata iz Herceg Novog i Tivta) i članovi Admiralata i Upravnog odbora iz Kotora.
Mornarica je uputila predlog Ministarstvu kulture Crne Gore za donošenje specijalnog zakona (lex specialis) o Bokeljskoj mornarici Kotor, imajući u vidu njen izuzetni kulturni značaj , kao prvog i za sada sada jedinog nematerijalnog kulturnog dobra iz Crne Gore na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Donošenjem toga zakona Mornarica ne bi više imala status NVO i bila bi jedninstvena sa sjedištem u Kotoru.
No, kako je riješavanje postojećih problema urgentno a donošenje specijalnog zakona neizvjesno a u najboljem slučaju će zahtijevati jako dugo vrijeme, usvajanjem novog Statuta na Izbornoj skupšitni Mornarica će svoju organizaciju uskladiti sa zakonom i stvoriti će se uslovi za njen dalji razvoj. Poslije Skupštine, usvajanja Statuta i izbora novog rukovodstva NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi ( koja već na to pristala i podržala donošenje novog Statuta) će moći da sklope sporazume o saradnji sa Bokeljskom mornaricom Kotor, koji će obuhvatiti zajedničke nastupe (kao i do sada) kulturnu i drugu saradnju u skladu sa tradicijom, zajedničkim vrijednostima i interesima. Razlika je u tome što NVO Bokeljska mornarica Tivat i Herceg Novi neće moći više učestvovati u upravljanju Bokeljskom mornaricom Kotor, što je bilo protivno zakonu, kaže se u saopštenju Bokeljske mornarice Kotor.
Na konsultacijama kod predsjednika države Jakova Milatovića, političke organizacije koje nisu podržale Milojka Spajića za mandara, iako je bio nosilac pobjedničke liste na parlamentarnim izborima bile su: DPS, ZBCG i URA.
Da nisu Demokrate i partije manje brojnih naroda podržale Spajića za mandatara, danas lider PES-a ne bi ni bio u mogućnosti da pregovara u vezi 44. Vlade.
Nakon što su predstavnici DPS-a i DF-a sinhronizovano preko DIK-a izbacili Spajića iz predsjedničke trke , sličan scenario je spreman i kada je u pitanju njegova premijerska pozicija.
Zanimljivo je da DF navodno zastupa prava i interese srpskog naroda, ali su zajedno sa DPS-om preduzeli i nedopustive pravne radnje da lidera PES-a diskvalifikuju zbog srpskog državljanstva, dok je njihov kandidat i srpski državljanin ostao u trci da sparinguje sa Đukanovićem u hotelu “Hilton”, razgovarajući o pomirenju i međusobnoj prihvatljivosti.
Takođe, iako su lideri ZBCG-a pokušali i formalno da Spajića spriječe u dobijanju mandata, lider PES-a je imao razumijevanje za očekivanja javnosti da se pravi šira i stabilnija Vlada.
Pet puta odbijena ponuda za ulazak u Vladu koju bivšem DF-u do sada u ovakvim spoljnopolitičkin okolnostima niko nije ponudio vjerovatno ima veze sa izjavama premijera Abazovića i njegovih funkcionera, koji su više puta PES-u uputili poruku: sastavite Vladu, ako možete.
Da li je neko već računao na opstrukcije i prolongiranja ZBCG-a ostavlja se javnosti da procijeni. A javnost dobro pamti ko je na pres konferenciji pokušao da pomogne tehničkom premijeru i ministru Adžiću u fabrikovanju afere “Do Kvon”.
Na kraju su iz bivšeg DF-a prihvatili ponudu, za koju su tvrdili da ne postoji. Javnost je jedino u dilemi zbog čega je bivši DF odlagao ulazak u Vladu i da li je to samo zbog utvrđivanja pazara ili postoje i neki drugi motivi?
Svakako, ispostavlja se da ZBCG nije bio spriječen da participira u Vladi zbog nacionalne obojenosti, već je to isključivo posljedica njihovog “dobrog pregovaranja”, kako to navodi gospodin Slaven Radunović.
Ne stoji ni teza da u 44. Vladu ulaze samo oni predstavnici manjina koji su podržali Đukanovića, kako kažu u ZBCG-u. U Spajićevu Vladu ulaze i albanske partije koje većinski nisu podržale kandidata DPS-a, što je iskoristio predsjednički kandidat DF-a da u Malesiji uzme oko hiljadu albanskih glasova. Takođe, u izvršnu vlast i 44. Vladu ulazi i SNP koji je podržao predsjedničkog kandidata DF-a u prvom krugu. S druge strane, BS je podržala poraženog kandidata DPS-a sa pozicija vlasti u 43. Vladi koju je izglasao DPS, a u kojoj DF ima 360 funkcionera po dubini.
Dakle, ako je bivši DF imao toliko pozicija u izvršnoj vlasti u kojoj je Ervin Ibrahimović potpredsjednik Vlade, znači li to da su predstavnici DF-a sateliti Bošnjačke stranke?
Kada se izvaga principijelnost svih subjekata koji se takmiče za ulazak u vlast, u očima Spajića saldo je nula, a sastavljanje Vlade je isključivo stvar dogovora.
“Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ koju su objavili JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve u ediciji „Enheleja“ biće predstavljena u nedjelju, 3. septembra publici 7. festivala Ćirilicom na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu sa početkom u 21 sat.
Ovu publikaciju objavljenu namjenski za festival predstaviće: mr Lucija Đurašković, doc. dr Predrag Zenović i Marinko Lugonja. Oslonjeni na bogata svjedočanstva hroničara i poštovaoca Budve, sudbinom Budve, njene zaštitnice Bogorodice i čudotvorne ikone ”Madona in Punta” bavili su se Marko Kentera, Marinko Lugonja i Zoran Mujbegović uz stručnu podršku i pomoć mr Lucije Đurašković, a knjiga je dostupna i u elektronskom formatu.
U uvodnom dijelu ističe se da je ova edicija namijenjena prije svega omladini, ali i svima ostalima: „Otvoreni odgovori koje ova edicija pruža, od umjetničkih stilizacija i neobičnih ilustracija koje ih slikovito približavaju svijesti čitaoca, do tekstova koji kao da predstavljaju mozaik jedne epohe, neće ostaviti nikoga ravnodušnim i uvešće vas u čarobni svijet Budve.“
Pišući o simbolu vjere i kulturne baštine, u zaključku priređivači između ostalog navode: „Ikona Budvanske Gospe je postala i simbol duhovne snage za Budvane. Kroz burnu istoriju regiona, bila je stalni izvor inspiracije i utjehe, pružajući im nadu čak i u najtežim vremenima. Ona je svojom prisutnošću i moćima stvarno izvorište nade i snage duboko ukorijenjenih u dušama naših ljudi. I kroz sve promjene koje dolaze, njen značaj ostaje nepromijenjen, podsjećajući nas na trajnu moć ljubavi, vjere, umjetnosti i zajedništva.“
Čudotvorna ikona Budvanska Gospa nalazi se u Crkvi Rođenja Sv. Ivana Krstitelja.
Ovogodišnji organizatori i domaćini tivatske Bućarske olimpijade, Bućarski klub Brđanin pobrinuo se da 67. izdanje ove sportsko-kulturne manifestacije bude nezaboravno, te da osim po ljepoti igre koja privlači i nove generacije, ostane upamćeno i po feštama koje su značaj ove manifestacije izdigle još na veći nivo.
“Ova manifestacija traje već 71. godinu, ona je sportsko-kulturnog karaktera i nekako je naglasak bio na sportsko-takmičarskom dijelu. Mi smo to ove godine htjeli promijeniti, baš zbog toga što je od nas sve i počelo 1952. godine. Ovo je stvar identiteta za sve nas, igrao je moj otac, moj đede, moj prađede, a isto je sa svakom porodicom u naselju Mažina, stoga smo odlučili da ove godine manifestacija bude prikaz života mediteranskog čovjeka, kroz muziku, kroz gastronomski dio i naravno kroz takmičarski dio, Ovdje vlada neki mir i spokoj. Svi posjetioci koji dođu ovdje svoje brige i pritiske iz svakodnevnog života ostave na nižoj nadmorskoj visini i dolaze ovdje da bi jedni drugima pružili osmjeh, da bi se družili, da bi im se djeca družila, da bi im supruge ćakulale,” ispričao je kapiten BK “Brđanin”, Mato Krstović.
Sve od 22. jula na Đurđevom brdu u tivatskom naselju Mažina se uživalo uz rasnovrstan program koji je BK Brđanin uz pomoć prijatelja organizovao, a posebno je obilježen 11. avgust, dan kada je davne 1952. sve počelo, te se uz sjajan program ispunjen muzikom Ansambla Toć na pravi nač obilježio rođendan tivatske Bućarske olimpijade.
Takva dobra atmosfera je ponovljena i sinoć, završnom feštom u okviru 67. izdanja tivatske Bućarske olimpijade, Nakon revijalnih susreta muških i ženskih ekipa ovogodišnjeg i narednog domaćina Brđanina i Kalimanjca, uslijedila je ceremonija dodjele pehara i medalja za Žensku olimpijadu, a onda i ceremonija predaje olimpijskog plamena. Za dobru zabavu i uživanje u kvalitetnoj muzici se pobrinuo bend Crveno i crno.
Bućarska olimpijada
Odata je počast nasljednicima dugogodišnjih prijateljima Bućarske olimpijade, a kao posebno iznenađenje svim prisutnima se obratio poznati hrvatski pjevač Petar Grašo. Veče je bilo posvećeno ovogodišnjem i narednom domaćinu Bućarske olimpijade i damama koje su ove godine igrale u posebnoj kategoriji.
“Ove godine smo po prvi put organizovali Žensku bućarsku olimpijadu, na taj način što smo sve ženske ekipe uparili da se susreću između sebe. Nisu nastupale u muškoj konkurenciji, tako da je sve bilo znatno ravnopravnije,” dodao je Krstović.
U žestokoj konkurenciji od šest ženskih timova, najboljim su se pokazale članice bućarske ekipe Brđanke, koje nisu samo osvojile prvu Žensku bućarsku olimpijadu, već su nastavile takmičenje u osmini finala u muškoj kategoriji, među 16 najboljih ekipa. Postale su jedna od osam najboljih bućarskih ekipa na ovogodišnjoj olimpijadi što je privuklo još veće interesovanje javnosti za ovu tradicionalnu manifestaciju.
Bućarska olimpijada
Jedna od prvih članica BK Brđanin, Marijana Mikša ponosna je na uspjeh svojih saigračica, ali i na veliki korak koji je napravljen od 1986. kada su prve žene krenule sa učešćem u Bućarskoj olimpijadi.
“Ponosne smo što smo Brđanke odakle je i počela da se igra olimpijada. Na početku nije bilo nijedne ženske ekipe, već samo muškarci, Nije nam bilo svejedno, ali skupile smo hrabrost da se “uhvatimo u koštac” i sa muškarcima. Prvo smo igrale sa našom muškom ekipom Brđanin koji su bili pravi kavaljeri, Izuzetno sam ponosna što smo mi počele i utabale put i ostalim ženama i djevojkama,” ispričala je Mikša.
Bućarska olimpijada
Zahvaljuću ovakvoj prekretnici i utabanom putu, njihove nasljednice su postajale reprezentativke i osvajale su medalje. Upravo tako su Brđanke i sinoć osvojile pehar za zasluženo prvo mjesto u tivatskoj Ženskoj bućarskoj olimpijadi. Jedna od članica pobjedničkog tima Nives Sindik, zahvalila se organizatorima na podršci i pozvala da se veće učešće žena u olimpijadi nastavi.
“Moram napomenuti da je organizator svakoj od šest ženskih bućarskih ekipa koje su se prijavile ove godine posebno ukazao pažnju, takmičile smo se među sobom. Mi smo osvojile prvo mjesto, ali sve žene su se trudile i imale jako kvalitetne ekipe, tako da se nadam da će tako nastaviti i ubuduće, te da će se žensko bućanje razvijati u Tivtu, jer imamo oko 50 sigurnih muških ekipa i treba da se potrudimo da i žena bude što više,” ispričala je Sindik.
Bućarska olimpijada
Lijepa tradicija igranja buća u Tivtu se prenosi sa koljena na koljen, te je organizatorima iz BK Brđanin bio cilj da novim izdanjem olimpijade zainteresuje i nove generacije za ovaj interesantni sport, ali i kvalitetno druženje koje ide uz njega. Ovom prilikom je odata počast i najstarijim članovima ovog kluba koji čuvaju tradiciju i nesebično je dijele sa novim generacijama. Kao najstariji Brđanin, posebno priznanje je dobio Zvonko Vuksanović.
“Buće igram od sedam godina starosti, pa do dana današnjeg. I ove godine sam igrao, sa svojih 77 godina bio sam najstariji igrač. Svake godine je interesovanje sve masovnije i masovnije, te se vidi da je zanimanje za ovaj sport sve veća,” kazao je Vuksanović.
Bućarska olimpijada
Preostalo je da se u nedjelju 3. septembra odigra finale (između ekipa Palme i Bacchusa), ali i nadmetanje za treće mjesto 67. Bućarske olimpijade (između ekipa No name i Češljar subota, 2. septembar), da bi se sljedeće godine odžavanje 68. izdanja prepustilo u ruke BK Kalimanjcu, te da bi se ova lijepa tradicija nastaivila i da bi se mlađim generacijama ukazalo na značaj očuvanja ovog znamenitog nasljeđa.
Na kotorskoj rivijeri odmara ukupno 6,33 hiljade gostiju, što je 30 odsto više u nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Opštine Kotor.
Od ukupnog broja gostiju, skoro pet hiljada boravi u privatnom smještaju, 1,15 hiljada u hotelima, 133 u hostelima i odmaralištima, a 43 u kampovima.
U privatnom smještaju, najbrojniji gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanija i Njemačke.
U hotelima najbrojniji gosti su iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela, Turske i iz zemalja regiona.
U prethodnih sedam dana Kotor je posjetilo 16,95 hiljada izletnika, od čega njih 7,96 hiljada u danima vikenda, a najbrojnije su bile grupe turista iz Turske, SAD, Rusije, Španije i Velike Britaniji.
Doris Dragović u Kotoru
Na glavnom gradskom Trgu od oružja, večeras, subota 2. septembar sa početkom u 21 sat, biće održan koncert regionalne muzičke zvijezde Doris Dragović.
Organizatori su Opština Kotor, Turistička organizacija Opštine Kotor i kompanija Kotor cable car.
U težnji da uhvati neuhvatljivu igru svjetlosti i sijenki, mlada umjetnica, akademska vajarka Savina Ražnatović uplovila je u digitalne vode i bar na tren uspjela u svojoj zamisli- na sebi svojstven način otrgla je iz svakodnevice neke drage (i manje drage) trenutke i, primjenjujući estetiku japanske umjetnosti, ovekovječila ih svojim likovnim izrazom. U kotorskoj Gradskoj galeriji predstavlja opus “Komorebi”- 21 rad, koji su u neobičnom stvaralačkom procesu, osmišljeni kao kolaži na skeneru, čime je na svoj originalan način opisala temu koja se bavi prolaznošću.
-Izraz “Komorebi” na japanskom označava sunčevu svjetlost koja se filtrira kroz krošnju drveta i na tlo baca oblike sjenke i svjetlosti. Isto tako, simbolično, ja sam osmislila ove radove, skenirane forme, uz male digitalne intervencije, samo da bi to bilo čisto, da ispoštuje tu filozofiju japanske estetike. Glorifikujem intervenciju kao taj momenat umjetnosti i u životu- zovem ga “divine intervention”(božanska intervencija), nekako se sklopi da to izgleda savršeno, kako u životu, tako i u umjetnosti, ima taj trenutak. Sreća pa mi se par puta desio taj momenat, tačno se vidi koji su radovi u pitanju i zanima me kako će posmatrači da odreaguju na te ranjih, da li će ih prepoznati, objašnjava umjetnica u razgovoru za Boka News.
Savina pored omiljenog rada
Primjećujemo kako je zanimljiv spoj vajarstva, za koje se školovala, sa profesijom konzervatora, kojom se bavi, dok u ovom ciklusu radova primjenjuje digitalnu tehniku i umijeće.
-Svaki umjetnik ima, i treba da ima, neke faze kojima je opsjednut u datom trenutku i dok bukvalno ne izađe sve što treba da izađe dok ta opsesija ne bude iscrpljena do kraja, to je pozitivna stvar. Ja sam našla tu neku estetiku, taj neki vizual, koji me “konzumira” na neki način. Još uvijek eksperimentišem, ali mislim da ću da nastavim sa ovom temom, jer sviđa mi se u kom smjeru može da ide, kaže Savina i dodaje da je ova tema veoma interesantna i za gledaoce, koji u njenim radovima mogu projektovati svoje misli, emocije. Inspiraciju nalazi u japanskoj kulturi, filozofiji, a posebno ističe djelo “In Praise of Shadows” japanskog pisca-noveliste Junićira Tanazakija.
Slike – interakcija sa publikom
Savina Ražnatović je ranije bila angažovana kao konzervatorka u JU Muzeji Kotor, a sada je aktivna u terenskim poslovima u sklopu porodičnog posla, zajedno sa majkom Gordanom (arhitekta-konzervator) i ocem Veselinom (slikar-konzervator). Trenutno obavljaju radove pri Manastiru Podvrh u Bijelom Polju, gdje u Crkvi sv. Nikole proučavaju živopis popa Strahinje iz Budimlja iz XVI vijeka. Polaznica je master studija slikarstva i digitalne umjetnosti na Academia di belle arti Aldo Gali u Como u Italiji.
Slike koje podstiču na razmišljanje
Iz opusa KOMOREBI
-Sve su to detalji iz svakodnevice, ali mislim da ova publika isto treba da se izloži nekoj ovakvoj vrsti umjetnosti, koja je sklona kritikama, svjesna sam toga. To je vrsta umjetnosti koja tjera posmatrača da razmišlja, a vrlo malo ljudi danas želi da razmišlja. Uglavnom, društvene mreže, Instagram, “tic-toc”, sve serviraju odvlače pažnju sa suštinskih stvari. Moji radovi zahtijevaju da posmatraš, što i generalno traži japanska filozofija. Oni svi nose neke misli, utiske o životnim dešavanjima- teškim, bolnim, srećnim, kakvim god i potsjećaju na tu prolaznost. Isto kao i “komorebi”, generalno uživamo u tim “malim” trenucima. Ljepota je u tome što jeste prolazno, isto kao i ovi radovi- oni su postojali u tom trenutku stvaranja, a više ih (fizički) nema, postoje samo u skeniranoj verziji, kao sjećanje, pojašnjava umjetnica, koja planira da se opusom “Komorebi” početkom iduće godine predstavi i publici u Zemunu.
120 umjetnika iz 12 zemalja kreiraće raznovrstan program do šestog septembra
Gužve zaljubljenika u raznovrsna crtačka djela, svjetska premijera stripa ,,Zimska kraljica“ španskog ilustratora Fernanda Dagnina u galeriji ,,Sju Rajder“, kao i otvaranje izložbi specijalnih gostiju koja je realizovana u saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori, obilježili su fantastično, prvo septembarsko veče, koje je Herceg Novi dočekao kao dobro poznat domaćin kultnog Hercegnovskog stip festivala (HSF), jedinog komikona u našoj zemlji koji se ove godine održava po 17. put.
U prisustvu mnogobrojnih domaćih i stranih gostiju, manifestaciju je svečano otvorila ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je naglasila da uzbudljivo izdanje festivala na skalinama Herceg Novog ilustruje vitalnost nezavisnih inicijativa u kulturi i njihov značaj za lokalnu zajednicu, ali i za državu Crnu Goru.
17. HSF
“Festival je odavno nadišao državne granice i postao važna činjenica u regionalnim i međunarodnim okvirima. Može se reći da se radi o svojevrsnom kulturnom svjetioniku čije svjetlo osvjetljava najbolje iz savremenog stvaralaštva i staje u red manifestacija međunarodnog ugleda, ujedno pozicionirajući strip kao značajan segment kretivnih industrija. Zahvaljujući organizatorima HSF-a, Crnu Goru su posjetili neki od najreferentnijih autora današnjice iz oblasti stripa, ali i filma. Dijeljenje iskustava, pozicioniranje i promovisanje naše države kao prepoznatljive kulturne adrese, važni projekti koje je ova saradnja obezbijedila našoj zemlji, samo su neka od ishodišta prethodne decenije rada HSF-a. Zato dugujemo zahvalnost organizatorima festivala čija vizija je bila univerzalna i inkluzivna, inspirativna i kompatibilna sa stvaralačkim trendovima u svijetu“, poručila je ministarka Vlaović.
Predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić nije krio oduševljenje zbog velikog broja posjetilaca koji su odlučili da zbog manifestacije dođu u ovaj grad, a ujedno je i izrazio zahvalnost svima onima koji godinama ulažu trud pri realizaciji događaja.
“Smatram da ovaj festival u nekim narednim godinama treba da bude od nacionalnog značaja za Crnu Goru, jer je zaista prevazišao granice naše zemlje i postao je ne samo regionalni, već i evropski strip festival. Entuzijazam naših osnivača, Jovana i Nebojše, je nešto što je takođe za pohvalu. Bez ljudi, njihove energije i tolikog truda koji se ulaže, sigurno da ovaj festival ne bi bio ni blizu ovoga što je sada“, naglasio je Katić.
17. HSF
Direktor Francuskog instituta i zamjenik francuskog ambasadora u Crnoj Gori, Joan Ures podsjetio je da umjetnost stripa ima ključnu ulogu u našem kulturnom miljeu, predstavlja ogledalo društva i zahvaljujući satiričnom tonu katalizator je promjena i svjedok vremena u kojem nastaje.
“Ovaj festival je izuzetan događaj u kulturnom životu Crne Gore, koji se širi i na ostale djelove zemlje i prelazi granice, zahvaljujući izuzetnom gostoprimstvu ukazanom svim gostima, među kojima su dva umjetnika iz Francuske, koji će se predstaviti tokom ove manifestacije. Ova umjetnost ima bogatu istoriju, a što se tiče Crne Gore izdvojiću Dušana Vukotića, umjetnika crnogoskog porijekla, koji je, prije nego što je stekao svjetsku slavu osvajanjem Oskara 1962. godine za animirani film „Surogat“, bio autor stripova. Međunarodna dimenzija je neosporna, kako zbog gostiju, tako i zbog ambasada Italije, koja već dugo podržava festival. Ovaj poredak nije slučajan, on odražava dinamiku savremenog stvaralaštva. Sa jedne strane latinsku okosnicu, uključujući Italiju, Španiju i franko-belgijski prostor i sa druge jadranski region“, izjavio je Ures.
Da se na Hercegnovskom strip festivalu osjeća kao kod kuće, potvrdio je španski ilustrator i autor stripa ,,Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina, koji je u galeriji ,,Sju Rajder“ predstavio svoj novi crtački opus.
,,Herceg Novi je toliko lijep. Kada sam prvi put bio specijalni gost, osjećao sam se vanserijski. Upoznao sam mnoge prijatelje, počeli smo zajedničke saradnje. Svaki strip, kada ga stvorim, to je kao moje dijete. Prvo što uradite sa svojim sinom ili ćerkom je predstavite ih porodici. Hercegnovski strip festival je moja porodica“, prokomentarisao je Dagnin.
Jedan od organizatora festivala Nebojša Mandić, istakao je da je HSF ove godine okupio 120 umjetnika iz 12 zemalja.
17. HSF Nebojša Mandić
“Svi oni dolaze sa radošću i vraćaju nam se opet. Puno mi je srce da vas vidim ovoliko. Ono što oni ističu je da je HSF neponovljiv i da je kulturološko čudo. I nećemo više biti skromni jer istina je da radimo ovo 17 godina uz podršku prijatelja koji su među publikom, a to su Opština Herceg Novi, Ministarstvo kulture i medija, Ambasada Italije, ove godine i Ambasada Francuske, ali i onih koji su sabrani na našem sponzorskom zidu“, saopštio je Mandić.
Njegov kolega Jovan Subotić još jednom je skrenuo pažnju na temeljne pripreme koje prethode jedinom komikonu u Crnoj Gori.
Svaki od prethodnih 365 dana bio je posvećen pripremi ovogodišnjeg HSF-a. HSF je kulturološko čudi i tradicija bez koje, nadam se, Herceg Novi više ne može. Puno nam je srce kada vidimo ovoliko publike i kada čujemo reakcije onih koji su na HSF-u prvi put, a naročito onih koji se vraćaju, koji su postali dio porodice. Imamo samo jednu misiju, da nadmašimo prethodno izdanje“ zaključio je Subotić, a ujedno i napomenuo da su već počeli sa pripremama za naredni festival.
U kasnim večernjim satima, tvrđava Forte mare ugostila je mostarski bend ,,Zoster“ i lokalnu ekipu ,,eDoll“, koji su uz tvrd zvuk zabavili publiku svih generacija. Ovogodišnji strip festival trajaće do šestog septembra.
Svaka članica Evropske unije do 2023. trebala bi uspostaviti učinkovitu mrežu zaštićenih područja na 30 posto površine mora i isto toliko kopna. Od tog postotka 10 posto mora i 10 posto kopna mora biti strogo zaštićeno, kaže Europska strategija bioraznolikosti. U Hrvatskoj je trenutačno zaštićeno 1,94 posto teritorijalnog mora i malo više od 16 posto obalnog mora, dok su površine mora pod strogom zaštitom zanemarive. Gotovo da ih nema.
Statistika u ovom slučaju prati stvarno stanje i svatko kome je imalo stalo do očuvanja i zaštite prirodnih resursa morao bi se zamisliti, piše HRT Magazin. Ali ponešto i učiniti. Udruga “Sunce” pokrenula je zato javnu kampanju osvješćivanja javnosti i institucija o potrebi zaštite mora i uspostave zaštićenih područja nazvanu “More puno života”. Pa da svak radi svoj posao.
– Sredozemno more pa i Jadransko je u lošem stanju što se tiče prirodnih resursa, prelovljeno je, sve je veća ugroza obalnih i morskih staništa. Tek je 9,3 posto površine u nekoj kategoriji zaštite, a u strogoj zaštiti još nismo došli do tog postotka. Vjerojatno je riječ o promilima prije nego o postocima tako da daleko zaostajemo u zaštiti mora, ustvrdila je Zrinka Jakl, voditeljica programa zaštite prirode, Udruga “Sunce”.
Nisu potrebne posebne analize da se shvati težina ovih riječi i svih dosadašnjih informacija o onečišćenju mora. Dovoljno je vidjeti što se sve, iz godine u godinu, u eko akcijama izvuče s morskog dna uz obalu. Kad se tome doda i već mnogo puta prožvakana priča o moru kao skladištu odbačene plastike, pametnome dosta.
Pozitivnih primjera zasad je još uvijek malo.
– Postoje primjeri koji pokazuju da ako se učinkovito upravlja , ako se na terenu provodi zaštita, da se može pridonijeti ne samo očuvanju bioraznolikosti nego i ribljeg fonda i poboljšanju ribarstva u okolnim područjima. Jabučka kotlina upravo je jedan takav primjer i vidimo da su se ribari, ali i državna administracija, osvijestili da takve modele primjenjuju i na nekim drugim područjima, ističe Jakl.
Vidljivi su i gospodarski efekti pa je i više nego jasno da snažna, stroga, zaštita prirodnih resursa i razumno upravljanje za održivi razvoj imaju jednaku važnost kao i nove tehnologije. Problem je međutim sporost u stvaranju fleksibilnog institucionalnog okvira koji će pratiti klimatske i tehnološke promjene.
– Ono što nas koči su zastarjeli zakoni i prakse. Zakoni koji prepoznaju zaštićena područja više kao mašine za posjećivanje, turizam i divljenje prirodnim ljepotama, a time se ne omogućuje provedba učinkovite zaštite na terenu. Veliki iskorak je učinjen jer će do kraja godine biti izrađena karta morskih staništa koju izrađuju Institut za oceanografiju i ribarstvo i Hidrografski institut u čijoj smo izradi i mi sudjelovali. I moći ćemo sustavnije planirati što i kako, poručila je Jakl.
Dobra podloga za izradu modela zaštite i upravljanja budućim zaštićenim područjima su i rezultati višegodišnjeg projekta Life Artina koji se bavio zaštitom morskih ptica, točnije sredozemnog galeba, kaukala i gregula. Osim određivanja reprodukcijskih zona, zona hranjenja i migracijskih ruta dio projekta bio je posvećen i primjeni novih alata u ribarstvu radi smanjena stradanja tih ptica.
– Da se uspostavi balans između ljudskih aktivnosti i zaštite prirode. Ispitivali smo hookpads, to je posebna kapsula koja zadržava udicu s mamcem i na određenoj dubini se otvara pod pritiskom, koristi se za parangale. Bile su led lampe na mrežama koje smo testirali radi noćnog ribolova. Treće je bilo postavljanje dodatnih utega da se parangal spusti na što veću dubinu, objašnjava Vida Zrnčić, voditeljica projekata Udruge “Sunce”.
Ovim projektom određeno je pet novih područja zaštite morskih ptica i to između Brača i Hvara, između Korčule i Lastova, veći dio oko Pelješca, sjeverni dio otoka Mljeta i na sjevernom Jadranu između Italije i Istre.
– Sljedeći korak je, s obzirom da smo u EU, uvrštavanje ovih područja u mrežu Natura 2000. Nakon toga je korak pravilno upravljanje i održavanje tih područja, dodaje Zrnčić.
I tu dolazimo do ključne stvari. Zakonodavni okvir bi trebao biti usklađen na nekoliko razina da, primjerice zakon o zaštićenim područjima ne derogira zakon o ribarstvu i obrnuto, da prostorni planovi predvide zaštićene zone bioraznolikosti, ograniče izgradnju, zabrane intervencije u prostoru zaštićenih i strogo zaštićenih zona. Da inspekcijske službe pri detektiranju nezakonitosti i nepravilnosti imaju jasne i nedvosmislene ovlasti.
