U zemljotresu jačine 6,2 jedinice Rihterove skale, koji je pogodio severozapadnu Kinu, poginulo je najmanje 118 ljudi u provinciji Gansu i susednoj provinciji Cinghaj. Predsjednik Si Đinping pozvao je na dodatne napore u akcijama potrage i spasavanja.
Područje koje je pogođeno zemljotresom nalazi se u planinskom regionu, gdje su izuzetno niske temperature, oko -14 stepen, što dodatno otežava rad spasilaca, navodi Sinhua.
Iako se period od 72 sata navodi kao vrijeme u kojem se nakon zemljotresa mogu pronaći preživjeli, zbog vremenskih prilika, taj period je kraći, a zarobljeni pod ruševinama u još većem riziku.
Postepeno se obnavlja snabdevanje strujom u oblasti pogođenoj zemljotresom.
Desetine auto-puteva i seoskih puteva je oštećeno, a pokrenuto je i više klizišta.
Potres se dogodio u ponedjeljak u 23.59 po lokalnom vremenu, na dubini od 10 kilometara u okrugu Džišišan u Gansuu, a oko 100 kilometara jugozapadno od glavnog grada provincije Landžou, a u njemu je povređeno najmanje 500 ljudi i oštećeno oko 6.400 kuća u toj oblasti i putna i druga infrastruktura, saopštile su lokalne kineske vlasti.
Zemljotres se osjetio u većini okolnih područja, uključujući Landžou, glavni grad provincije Gansu, oko 100 kilometara sjeveroistočno od epicentra.
Kinesko ministarstvo finansija i Ministarstvo za vanredne situacije danas su dodijelili 200 miliona juana (28 miliona dolara), kao pomoć pogođenim provincijama Gansu i Cinghaj, javila je kineska državna televizija.
Najsmrtonosniji zemljotres u Kini posljednjih decenija dogodio se 2008, magnitude osam jedinica Rihtera, kada je stradalo 70.000 ljudi.
Na GP Karasoviću zaplijenjeno 400.000 sjemenki cannabisa, uhapšen albanski državljanin
Dubrovački policija u saradnji s carinskim službenicima zaplijenila je na graničnom prijelazu Karasovići (HR-CG) 400 hiljada sjemenki cannabisa, iz kojih se moglo uzgojiti više od 130 tona marihuane, i uapsila 29-godišnjeg albanskog državljanina, saopštila je u utorak policija.
Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske saopšteno je kako je izlaznoj graničnoj kontroli na GP Karasovići u nedjelju u 1,30 sati, pristupilo osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka, kojeg je vozio 29-godišnji albanski državljanin.
Tokom granične kontrole policijski i carinski službenici uočili su preinake u unutrašnjosti vozila, što je izazvalo sumnju na moguće krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu.
Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo i u prednjem dijelu pronađen je posebno izrađen skriveni prostor, u kojem se nalazilo ukupno 400.000 sjemenki, odnosno 400 originalnih pakovanja s po 1000 komada sjemenki cannabisa, naveli su iz PU dubrovačko-neretvanske.
Zemlja podrijetla sjemenki je Kanada gdje je legalizirana marihuana za osobne potrebe, a tržišna vrijednost zaplijenjenih sjemenki procjenjuje se na oko 600 hiljada eura.
Također se procjenjuje da bi se od ove količine sjemenki cannabisa moglo uzgojiti preko 130 tona marihuane s visokim postotkom aktivne tvari THC-a (Tetrahidrokanabinol).
Granični prelaz Karasović foto Boka News
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni državljanin Albanije sjemenke cannabisa prevezao iz jedne od zemalja zapadne Evrope s ciljem daljeg prevoženja u Albaniju gdje je bila namijenjena sadnji i uzgoju.
Sjemenke su uz potvrdu oduzete, a 29-godišnji albanski državljanin je uz kaznenu prijavu za kazneno djelo „Izbjegavanja carinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.
U Blue Room-u Porto Montenegro u petak, 22.decembra u 19 sati biće odrigrana predstava “Đe si za Novu”, po motivima priče “A Christmas Tree” autora Norm Foster-a.
Sav prihod od ulaznica predstave biće doniran JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju – Tivat”. Gosti mogu odabrati iznos, odnosno cijenu karte za ulazak u Blue Room.
U ovoj romantičnoj komediji igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, koji su zajedničkim snagama i režirali ovu predstavu.
Pred igranje u Tivtu, Marija Đurić, glumica Gradskog pozorišta Podgorica, kaže:
“Predstava govori o posljednjem danu u godini, kada sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za posljednji čas. Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel “bacaju oko” na poslednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa. S obzirom da oboje žele istu jelku, u stanju su da urade šta god je potrebno da bi je se domogli. Kako varnice lete od samog početka njihovog kontakta, dosjetke i razigrana lukavost kojima se oboje služe dovešće ih do niza komičnih situacija, ali i dirljivih trenutaka, otkrivajući im neočekivane zajedničke veze i snove.”
Dje si za Novu
Puna smijeha, toplih trenutaka i malo praznične čarolije, „Đe si za Novu?“ je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim dometima koje može imati slučajni susret.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor, kojim počinje manifestacija “Od Božića do Božića”, održaće se u subotu, 23.12.2023. godine na Gradskoj rivi ispred kafane “Dojmi”, sa početkom u 12 h.
Na koncertu će nastupiti ženska klapa “Incanto”.
Dirigent Petar Bukilica podsjeća da su se novogodišnji koncerti Gradske muzike godinama održavali u Kulturnom centru “Nikola Đurković”.
“Ove godine imamo mali peh da ne možemo koristiti salu Kulturnog centra, s obzirom da se renovira krov. Prekinuće se jedna lijepa tradicija novogodišnjih koncerata. Ali da se ne bi u potpunosti ugasila, mi ćemo improvizovati jedan koncert ispred kafane Dojmi 23. decembra. Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti jer je to preduslov da bi se koncert uopšte održao” – kaže Bukilica.
Napominje da je Gradska muzika Kotor nedavno nastupala u Splitu na promociji turističke ponude Kotora i Crne Gore.
Organizatori: Gradska muzika Kotor, Turistična organizacija Kotor i NVU Karampana. Pokrovitelj Opština Kotor.
Predlogom Vlade o izmjenama zakona o finansiranju lokalnih samouprava udio od prihoda na porez na dohodak fizičkih lica smanjuje se i sjevernim opštinama sa 100 na 89 odsto, ali će se njima raspodijeliti 10 odsto poreza naplaćenog u centralnoj i primorskoj regiji. Prema procjeni Ministarstva finansija, tako će dobiti 10 miliona više prihoda. Kako je navedeno, taj novac će se kao dotacije dijeliti sjevernim opštinama u skladu sa stepenom razvijenosti, o čemu će ministarstvo donijeti poseban podzakonski akt.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić ističe da je Opština budžetom za narednu godinu planirala je 3,5 miliona eura od poreza na dohodah fizičkih lica, ako umanjite tih 10 odsto to je 350. 000 eura manje. Neko će reći to nije neki iznos, ali nije pravedno da se stalno oduzima od lokalnih samouprava. Zašto se država nekada ne odrekne svojih prihoda, npr. prihoda po osnovu PDV-a, poreza na dobit, igara na sreću… uvijek je najlakše oduzeti lokalnim samoupravama – ističe Katić.
On podsjeća da lokalne samouprave na primorju tek dvije godine dobijaju 50 odsto po osnovu ustupanja prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, te da su do kraja 2021. godine dobijale svega 12 odsto. Novo umanjenje prihoda po tom osnovu vidi kao problem jer su, kako je rekao, primorske lokalne samouprave motor razvoja cijele države.
Po njegovim riječima i sada je na djelu neravnomjerna raspodjela iz državnog budžeta.
– Ako se najviše sredstava prihoduje iz primorskih opština u njih se treba ulagati deset puta više nego što je to bilo u prethodnom periodu. U kapitalnom budžetu države, sa pozicije Uprave za saobraćaj nemate ni jednu investiciju za opštinu Herceg Novi iako smo tražili da se izdvoje sredstva za sanaciju puta Meljine – Petijevići, za sanaciju magistrale, za sanaciju puta ka Graničnom prelazu Kobila. Ništa od toga nemamo, a vidimo da se sjevernoj regiji opet izdvajaju ogromna sredstva, a da se ponovo smanjuju prihodi primorskim opštinama da bi se njima izašlo u susret i abolirao na neki način i određeni nerad. Ako se ne bude nešto preduzelo, prvenstveno po pitanju putne infrastrukture Crna Gora će gubiti kao turistička destinacija – ocijenio je Katić, a prenosi Radio Herceg Novi.
Ronilački centar Akvanaut pobjednik je državnog prvenstva u podvodnim vještinama koje je održano u nedjelju 17. decembra organizovao Ronilački savez Crne Gore.
Predsjednik Ronilačkog saveza Dušan Jovović rekao je da je u takmičenju učestvovalo osam ronilačkih klubova sa 11 takmičara.
“U svim disciplinama najbolje rezultate postigli su ronioci ronilačkog centra Akvanaut iz Podgorice koji su osvojili prva dva mjesta”, rekao je Jovović.
On je kazao da su po disciplinama treće mjesto zauzeli takmičari ronilačkog kluba Adriatic Blue iz Herceg Novog i ronilačog kluba Montenegro iz Čanja.
“I ove godine posebno su bili zapaženi rezultati mladih takmičara Ada Gargovića i Ana Marije Kustudić iz Akvanauta koji su sa prolaznim vremenima stvorili uslove da u narednoj godini predstavljaju državu na međunarodnim takmičenjima”, naveo je Jovović.
On je zahvalio upravi bazena u Budvi koja je Ronilačkom savezu izašla u susret i obezbijedila termine za organizaciju takmičenja.
“Ovo takmičenje je prošlo sa posebnom sjetom u znak pomena na skoro preminulog kolegu Željka Vukićevića koji se godinama unazad veoma uspješno takmičio u okviru državnih prvenstava”, kazao je Jovović.
Ribari KSR Igala na Kupu Crne Gore u ekipnoj konkurenciji, koji je održan u topaljskom zalivu, potvrdili su još jednom da su bez premca u zemlji. Marko Radosavljević, Aleksandar Milosavljević i Slobodan Vučurević osvojili su 8130 plasmanskih bodova i ostalim ekipama „pobjegli“ sa gotovo duplim bodovnim saldom.
Druga je ekipa budvanskog Širuna sa 4520 bodova, dok je treće mjesto zauzeo KSR Ribar Baošići (Marko Vujisić, Dragan Vasiljević, Damir Papračanin sa 4340 bodova.
Četvrta je bila druga postava „Jugola Grakalića“, koja je bila domaćin takmičenja, u sastavu: Danilo Maslovarić, Bojan Matijašević i Dušan Maslovarić sa 3970 bodova.
Peto mjesto sa 3929 osvojili su ribari Pagra (Tivat) u sastavu: Drago Dujmušić, Igor Matković i Marjan Hajtnik. Šesto mjesto pripalo je prvoj postavi KSR „Jugole Grakalić“ u sastavu: Goran Kovačević, Goran Nikolić i Matija Vučinić sa 3710 bodova.
Sedma je Rumija iz Bara sa 3350, osmi je Grand-Pri (Tivat) u sastavu: Nemanja Kašćelan, Boban Tošović i Veljko Perunović sa 2180 bodova. Deveta je bila Ama (Kostanjica) u sastavu Goran Dabović, Predrag Tasić, Nikola Ružić sa 1595 bodova.
Poslednja dva mjesta pripala su Sabljarki iz Meljina (Jovo Mrvaljević, Boro Jurišić i Miodrag Pavićević) sa 1515 bodova i Bokeškim Jedrima iz Đenovića (Predrag Stanišić, Dragan Pavlović i Vaso Terzić) sa 1340 bodova.
Šijitski pobunjenici Huti u Jemenu preuzeli su odgovornost za napad na dva broda u Crvenom moru zbog i zbog poremećenog prometa britanska kompanija BP pridružila se popisu vodećih svjetskih kompanija koje se odlučuju za plovidbu oko Rta Dobre nade umjesto Sueskog kanala.
Brod u vlasništvu Norveške napadnut je u činu za koji američki dužnosnici tvrde da je potekao s jemenskog teritorija koji je pod kontrolom proiranskih pobunjenika.
Jemenski Huti preuzeli su odgovornost za napad na dva broda: norveški Swan Atlantic te na brod MSC Clara, objavio je vojni glasnogovornik Jahja Sarea u izjavi na društvenoj mreži X.
Vlasnik norveškog broda objavio je da ga je pogodio neidentificirani objekt te da članovi posade nisu ozlijeđeni. Operater Uni-Tankers priopćio je da je manji požar koji je izbio stavljen pod kontrolu. Brod je prevozio biljna ulja na otok Reunion.
Napad na M/V Swan Atlantic posljednji je u nizu napada na brodove u Crvenom moru od početka sukoba u Gazi.
Plan o osnivanju skupine za zaštitu brodova na Crvenom moru
Britanski naftni div BP objavio je u ponedjeljak da prekida tranzit preko Crvenog mora zbog opetovanih napada.
Proteklih dana nekoliko vodećih svjetskih špediterskih tvrtki, poput MSC-a i Maerska, počeli su ploviti oko Afrike, što je povećalo troškove i vrijeme njihovim pošiljkama.
Sueskim kanalom prolazi oko 15 posto svjetskog prometa.
Huti napadaju brodove u prosvjedu protiv izraelske ofenzive na Pojas Gaze i tvrde da napadaju brodove povezane s Izraelom.
Ti su napadi primorali SAD i saveznike da raspravljaju o osnivanju skupine koja će štititi crvenomorsku rutu, što Teheran smatra pogreškom.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić danas su položili kamen temeljac čime je započeo veoma značajan zajednički projekat Opštine Herceg-Novi i Sindikata bezbjednosnih institucija u okviru kojeg će biti rješeno stambeno pitanje za 32 službenika MUP-a i ANB-a koji žive i rade u Herceg-Novom.
Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović istakao je da je najbitnija komponenta ovog projekta zajedništvo Opštine Herceg-Novi i Sindikata bezbjednosnih institucija koje je pokazalo kako može da se ide naprijed kada postoji dobra volja.
„Opštna Herceg-Novi je jedna od najsvjetlijih primjera lokalnih samouprava kada je u pitanju proaktivnost u saradnji sa sistemom državne vlasti i svim ostalim djelovima sistema. Mislim da Opština Herceg-Novi prednjači u vođenju računa o svakom građaninu pa čak i ako on nije zvanično stanovnik Herceg-Novog. Predsjednik Opštine je, kao najodgovorniji u sistemu lokalne samouprave, ocjenio koliko je ovo važan projekat i time pokazao da policijski službenici nisu samo službenici MUP-a i ANB-a, nego službenici koji rade u interesu svakog građanina Herceg-Novog i države Crne Gore“, kazao je ministar Šaranović i dodao da se ovim primjerom šalje jasna poruka da su svi na istom zadatku i da je zajedničkim radom moguće rješiti svaki problem.
Počela izgradnja stambeno poslovnog objekta
Kako je pojasnio, Ministarstvo unutrašnjih poslova je postavilo prioritete, a ključni cilj je odlučna borba protiv organizovanog kriminala i sistemske korupcije.
„Da bismo odgovorili tom prioritetu i izazovima koji nisu samo pod ingerencijom MUP-a i sektorom bezbjednosti, već su problemi crnogorskog drštva, mi moramo da imamo zadovoljnog službenika. Svaka naša inicijativa počinjaće od onoga što znači podizanje statusa policijskog službenika, vraćanje punog ugleda i povjerenja u integritet UP u cjelini, a jedan od načina da taj cilj ostvarimo je da sa nivoa rukovodstva MUP-a povedemo računa o svim pitanjima koja su od važnosti za policijske službenike“, kazao je ministar.
Početku projekta izgradnje zajedničkog stambeno poslovnog objekta prethodilo je dosta truda, vremena i energije koju su uložili kako Opština Herceg-Novi, tako i nadležne institucije i Sindikat, kako bi se konačno, poslije više godina, došlo do rješenja i realizacije ugovora za koji je saglasnost dala Skupština opštine Herceg-Novi 2021. godine, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić.
Počela izgradnja stambeno poslovnog objekta
„Ovom prilikom ću podsjetiti da je u ovom projektu riječ o javno – privatnom partnerstvu između Opštine Herceg-Novi i ostalih suvlasnika zemljišta sa kojima je potpisan ugovor o zajedničkoj izgradnji. Izgradnjom ovog objekta za 32 pripadnika policije biće rješeno stambeno pitanje, Opština Herceg-Novi će obezbijediti prostor za poslovanje, a ostali suvlasnici će dobiti svoj srazmjerni udio u stambenom prostoru“, kazao je predsjednik Katić.
Dodaje da je Opština Herceg-Novi smatrala potpuno prirodnim da pruži podršku kompletnom postupku i prihvati inicijativu SBI za rješavanje stambenih pitanja pripadnika policije.
„Zbog toga smo, između ostalog, organizovali i niz sastanaka kako bi došlo do realizacije zajedničke izgradnje jer smo uvijek smatrali da oni koji predstavljaju osnovne stubove našeg društva, zaslužuju da tako budu i tretirani – sa poštovanjem i uvažavanjem, cijeneći njihov rad, ali i njihove potrebe. Zahvaljujem se svima koji su doprinijeli ostvarenju ovog projekta – Ministarstvu unutrašnjih poslova, Sindikatu, Direkciji za imovinu Opštine Herceg-Novi, opštinskom Sekretarijatu za prostorno planiranje i izgradnju, suvlasnicima, a među njima posebno gospođi Ivanović, kao i službenicima policije koji svakodnevno rade kako bi naš grad bio siguran i harmoničan dom za sve nas“, kazao je predsjednik Katić.
Predsjednik Sindikata bezbjednosnih institucija Mladen Šuškavčević kazao je da skoro 30 godina nije bilo rješavanja stambenih pitanja u Herceg-Novom te je malo ko vjerovao u uspješnost postupka kada su se 2020. obratili OHN da zajedički grade objekat.
„Javili smo se na javni oglas, ponudili predlog održivog modela. Parcela je u tom periodu bila vrijednosti 1,25 miliona eura. Biće izgrađena 53 stana, poslovni prostor, 36 garaža i 38 parking mjesta u dvorištu. Izvođač je Roming Montenegro, renomirana kompanija koja je to potvrdila u ranijem iskustvu. Radiće po principu „ključ u ruke“, zaposleni neće imati dodatno ulaganje, a sa bankama ćemo pokušati da dobijemo povoljnije kreditne aranžmane nego što su sada. Cijena ukupne gradnje je 3 394 058 sa PDV, a rok za završetak je 24 mjeseca“, kazao je Šuškavčević.
Pojasnio je da projekat opterećuje obračun komunalija koji iznosi 350 000 eura.
„Opština Herceg-Novi je oslobodila naše zaposlene plaćanja komunalija za 50%, ali ona ostaju na ostali broj stanova i garaža. SBI je obezbijedio sredstva za plaćanje ukupnog iznosa za komunalno opremanje, troškove izrade projektne dokumentacije, uplate za regionalni vodovod i druge administrativne troškove koje iznose preko 150 000 eura“, kazao je Šuškavčević.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,22 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 11. do 17. decembra iznosio 27,02 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
