U međunarodnoj akciji koju su predvodili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, u suradnji s Javnim tužilaštvom za organizirani kriminal i BIA-om, a u koordinaciji s Europolom i više europskih policija, na jedrilici u Atlantskom oceanu zaplijenjeno je 2,7 tona kokaina, dok je u Srbiji s još trojicom osumnjičenih uhićen organizator ove kriminalne grupe S.K. (70), objavio je MUP Srbije, piše N1 Srbija, a prenosi Jutarnji.
Osim S.K, u Srbiji su uhićeni i članovi te organizirane kriminalne grupe N.S. (35), N.S. (43) i B.K. (40).
Istragu o toj kriminalnoj grupi, kriminalistička policija Policijske uprave za grad Beograd pokrenula je početkom 2022. godine zbog sumnje da se bavi krijumčarenjem kokaina na veliko iz Južne Amerike u EU, a aktivnosti protiv ove mreže proširene su na druge svjetske policije i koordiniranom istragom koju vodi Europol, u okviru operativne radne grupe „Balkanski kartel“, navodi se u priopćenju.
U operaciji koju je, uz koordinaciju Europola, predvodila Srbija, sudjelovali su nadležni organi Španjolske, Brazila, Hrvatske, Francuske, Poljske, Portugala i Slovenije.
Na osnovu zajedničkog operativnog rada 24. kolovoza uhićeno je šest osoba, od kojih četiri na teritoriju Srbije, izvršen pretres 15 stanova, zaplijenjeno 2,7 tone kokaina, dva vozila visoke klase, skupocjeni satovi i preko 550.000 eura. Također, u sklopu financijske istrage, blokiran je veliki broj bankovnih računa i nekretnina.
Sumnja se da je ta organizirana kriminalna grupa transportirala kokain iz Južne Amerike, da je osiguravala jedrilice i da se slanje pošiljki obavljalo uz korištenje šifrirane platforme za komunikaciju.
Na prelijepoj pozornici Trga od oružja, brojni Kotorani i turisti drugu septembarsku noć proveli su uz meditaranske note jedne od najpoznatijih hrvatskih pjevačica, Doris Dragović.
Iako je zvanično kraj ljeta, ulice Kotora vrvile su od turista, te su prostor Starog grada preplavili osmijesi i dobro raspoloženje. Nakon gromoglasnog aplauza, Doris se zahvalila publici na toploj dobrodošlici, i kazala da su neki članovi njenog benda već bili u prilici da obiđu kotorsku žičaru, i da su oduševljeni prizorom koji se može vidjeti iz gondola.
“Ni virus me nije spriječio da se noćas družim sa vama. Hvala vam na divnoj dobrodošlici”, poručila je ona pred koncert.
Koncert Doris Dragović u Kotoru
Jedan od organizatora koncerta svakako je Turistička organizacija (TO) Kotora, koja se i ovoga puta potrudila da svojim gostima priušti provod za pamćenje. Direktor te organizacije, Jovan Ristić komentarišući sezonu, kazao je da su i u avgustu mjesecu imali bolje rezultate nego u 2022., kao i u rekordnoj 2019.godini.
“Konačne rezultate ćemo svakako znati tek krajem godine, ali svakako već imamo razloga da budemo zadovoljni, pogotovo ako govorimo o prihodima Turističke organizacije. Dešavanja poput ovoga uvijek okupe veliki broj posjetilaca u Kotoru, i to je najbitnije”, kazao je on.
Ristić je najavio bogat program i u septembru mjesecu, i dodao da sve posjetioce i tokom prvog mjeseca postezeone, očekuje sjajna zabava u Kotoru.
Jovan Ristić
“Već devetog septembra imamo veliki koncert Simfonijskog orkestra sa Diznijevom muzikom, kojim ćemo obilježiti početak školske godine. Nakon toga, nastavljamo sa nešto manjim manifestacijama sve do decembra, kada smo pripremili jedan zaista dobar program”, poručio je on.
Podsjetimo, pored TO Kotora, organizaciji koncerta pomogli su i “Kotor cable car”, dok su prije velikog koncerta na Trgu od oružja nastupili violinistkinja, Verica Čuljković i DJ Danilo Radusinović.
Rusija je bespilotnim letjelicama napala južne dijelove Odeške oblasti, pri čemu je pogodila lučku infrastrukturu na rijeci Dunav. Ukrajinski sustavi protuzračne obrane oborili su 22 od 25 dronova Šahid. Najmanje dva civila ozlijeđena su u napadu, objavilo je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo na komunikacijskoj platformi Telegram.
Nisu pružene pojedinosti o tome koje lučko postrojenje je pogođeno. Vojska je rekla da je nakon napada izbio požar koji je ubrzo ugašen. Neki ukrajinski mediji su izvijestili o eksplozijama u luci Reni, jednoj od dvije glavne luke na Dunavu kojima upravlja Ukrajina. Rusija nije odmah komentirala incident.
Dunav je postao glavna ukrajinska ruta za izvoz žita otkako se u srpnju urušio sporazum pod pokroviteljskom UN-a, a koji je Kijevu omogućio da prevozi svoje žito Crnim morem.
Plaže u Odesi zaštićene posebnim mrežama
U gradu Odesi, prije nekoliko dana vlasti su ponovno otvorile plaže za javnost. More je minirano još od prošle godine kada je ruska vojska planirala pomorski desant. Sada su u moru posebne mreže koje bi trebale spriječiti da mine doplutaju do plaža.
– Postavljanje mreža uz plaže na neki je način eksperiment. To nitko na svijetu nije pokušao učiniti jer nigdje drugo ne postoji tako velika želja ljudi da se idu kupati u moru u kojem su postavljene mine, kazala je predstavnica južnog zapovjedništva ukrajinske vojske Natalija Humenijuk.
Bokeljska mornarica Kotor je prema tradiciji i povijesnim indicijama osnovana 809 godine i od tada je imala sjedište u Kotoru, njeni članovi su bili iz svih krajeva Boke a od XIX vijeka i Bokelji iz drugih krajeva Austrije a zatim bivše Jugoslavije. Sve do 1964. Mornarica nije imala podružnice, koje su prvi put predviđene Statutom iz 1964. koji je odražavao duh komunističkog režima , kada je Mornarica odvojena od svojih vjerskih tradicija i kulta sv Tripuna, i težnju za federalizacijom Mornarice, Tako su 1965. osnovane podružnice u Zagrebu i Beogradu , a kasnije i u drugim gradovima Hrvatske a 1972. i 1973. podružnice u Herceg Novom i Tivtu a neko vrijeme je postojala i podružnica u Perastu. Podružnice u Hrvatskoj su se odvojile 1991 , promijenile ime i statute, podružnica u Beogradu se ugasila 1991, obnovljena 2009. i odvojila se definitivno 2017. U statutima koji su se zadnjih 6 decenija mijenjali često zbog burnih političkih promjena te promjena pravnog i administrativnog sistema, Mornarica u Kotoru je bila svedena samo na jednu od podružnica, poput Tivta i Herceg Novog, što je bilo apsurdno kako sa istorijskog aspekta tako i zbog toga što je Kotor osnovao te podružnice. Podružnice u Boki su u toku promjena pravnog i administrativnog uređenja pretvorene u nevladine organizacije (NVO) koje su pravna lica, dakle prestale su da budu podružnice koje nemaju status pravnih lica. Statut iz 2011. u članu 1 je imao apsurdan tekst (Bokeljska mornarica 809. je nevladina organizacija koju osnivaju pravna lica: Podružnica Kotor, Podružnica Tivat, Podružnica Herceg Novi i pridružena Podružnica Beograd) po kome podružnice osnivaju Bokeljsku mornaricu; pored toga što Mornarica postoji već 12 vjekova ne mogu podružnice osnivati maticu već obratno.
To je djelimično promijenjeno Statutom iz 2016. kada je Kotor dobio status Matice ali su Tivat i Herceg Novi dajući po 20 delegata u Skupštini , a Kotor takođe 20, imali prevlast, a takođe su imali veliko učešće Admiralatu i Upravnom odboru, tako da su dvije podružnice mogle imati bitan uticaj na sve odluke. U isto vrijeme Matica Kotor nije imala nikakav uticaj na upravljanje podružnicama, što je stvaralo velike probleme u upravljanju Mornaricom i često velike otpore svim incijativama od strane podružnica. Isto tako, Kotor je pokretao sve važne inicijative i obezbijeđivao sredstva za finansiranje svih redovnih i vanrednih aktivnosti Mornarice ( izložbe, sajt, izdavačku djelatnost, puteve u inostranstvo, nabavaku odora i oružja itd) od čega su koristi imale jednako podružnice kao i Matica, dok podružnice nijesu učestvovale u finansiranju nijedne zajedničke aktivnosti .
Bivše podružnice a sadašnje NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi su trebale da se u skadu sa Statutom transformišu u podružnice ali su one odbile da to urade.
Prilikom priprema za Izbornu skupštinu na proljeće prošle godine konstatovano je da je postojeći Statut u koliziji sa pravnim i administrativnim sistemom Crne Gore i da ga je nužno izmijeniti. Prema članu 1 Statuta “Bokeljska mornarica Kotor je matična organizacija sa svojstvom pravnog lica, koja u svom sastavu ima i podružnice Tivat i Herceg Novi.” Radi se međutim o tri potpuno nezavisne NVO koje su pravna lica , dok podružnice nijesu pravna lica . Pri tome jedna NVO ne može učestvovati u upravljanju drugom NVO kao što NVO BM Tivat i Herceg Novi učestvuju u upravljanju NVO BM Kotor. Konsultovani su pravni stručnjaci i dobijeno je mišljenje od Ministarstva javne uprave kojim je konstatovano da se Statut mora promijeniti kako bi se uskladio sa zakonom a da se između NVO Bokeljske moranarice Kotor, Tivat i Herceg Novi mogu sklopiti sporazumi o saradnji kako bi se nastavilo sa zaajedničkim aktivnostima i nastupima, Održane su brojne sjednice upravnih organa Mornaric i, konsultacije sa predstavnicima Tivta i Herceg Novog na kojima su ponuđene razne varijante sporazuma i izmjene Statuta . No, dok je NVO BM Herceg Novi pristao na sklapanje sporazuma i usaglašavanje Statuta sa zakonom, NVO MB Tivat je to uporno odbijao. Admiral Antun Sbutega je u januaru o.g. podnio neopozivu ostavku, iz protesta zbog izbora Malog admirala protivnog pravilima i tradiciji, koji nije mogao vršiti svoju osnovnu funkciju, izgovaranje Loda (pohvala) svetom Tripunu, te zbog odugovlačenja sa riješavanjem problema i zakazivanjem Izborne skupštine. No, kako njegova ostavka nije usvojena on je nastavio da vrši funkciju admirala do Izborne skupštine i učestvuje aktivno u njenoj pripremi.
Najzad, na zajedničkoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora 27 jula o. g. članovi iz Tivta i dva iz Herceg Novog te nekoliko članova iz Kotora, nijesu glasali za promjene Statuta, odnosno glasali su za zadržavanje nelegalnog stanja. Poslije toga su admiral i predsjednik Upravnog odbora, koji zakazuju, vode i zaključuju zajedničke sjednice, prekinuli sjednicu sa obrazloženjem da poslije ovoga nema smisla razmatrati dalje tačke dnevnog reda .
Imajući u vidu da su intenzivni pregovori u toku više od godinu dana i pokušaji da se u dogovoru sa Tivtom i Herceg Novim nađe kompromis o izmjeni Statuta i sklope sporazumi o saradnji bili uzaludni, donesena je odluka da NVO Bokeljska mornarica Kotor , bez NVO BM Tivat i NVO BM Herceg Novi organizuje Izbornu skupštinu, izmijeni Statut u skladu sa zakonom i izabere novo rukovodstvo.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
Novim Statutom je predviđeno da NVO Bokeljska mornarica Kotor sklopi sporazume o saradnji sa srodnim orgnizacijama a prije svega sa NVO BM Tivat i NVO BM Herceg Novi.
Formiran je Odbor za pripremu Izborne skupštine i održan je sastanak sa aktivnim članstvom Bokeljske mornarice Kotor koje je podržalo izabranu strategiju.
U skladu sa postojećim Statutom, izuzev onoga dijela koji se odnosi na podružnice Tivat i Herceg Novi i njihovo učešće u upravljanju Mornaricom koji nije u skladu sa zakonom, održana je zajednička sjednica Admiralata i Upravnog odbora, bez članova iz Tivta i Herceg Novog. Na njoj su usvojeni materijali koji će biti predloženi Izbornoj skupštini, među kojima su i predlog novog Statuta i predlozi za izbor novog rukovodstva .
Na Izbornoj skupštini, koja će se održati 9. septembra, će imati pravo glasa 20 delegata iz Kotora (bez delegata iz Herceg Novog i Tivta) i članovi Admiralata i Upravnog odbora iz Kotora.
Mornarica je uputila predlog Ministarstvu kulture Crne Gore za donošenje specijalnog zakona (lex specialis) o Bokeljskoj mornarici Kotor, imajući u vidu njen izuzetni kulturni značaj , kao prvog i za sada sada jedinog nematerijalnog kulturnog dobra iz Crne Gore na Listi svjetske baštine UNESCO-a. Donošenjem toga zakona Mornarica ne bi više imala status NVO i bila bi jedninstvena sa sjedištem u Kotoru.
No, kako je riješavanje postojećih problema urgentno a donošenje specijalnog zakona neizvjesno a u najboljem slučaju će zahtijevati jako dugo vrijeme, usvajanjem novog Statuta na Izbornoj skupšitni Mornarica će svoju organizaciju uskladiti sa zakonom i stvoriti će se uslovi za njen dalji razvoj. Poslije Skupštine, usvajanja Statuta i izbora novog rukovodstva NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi ( koja već na to pristala i podržala donošenje novog Statuta) će moći da sklope sporazume o saradnji sa Bokeljskom mornaricom Kotor, koji će obuhvatiti zajedničke nastupe (kao i do sada) kulturnu i drugu saradnju u skladu sa tradicijom, zajedničkim vrijednostima i interesima. Razlika je u tome što NVO Bokeljska mornarica Tivat i Herceg Novi neće moći više učestvovati u upravljanju Bokeljskom mornaricom Kotor, što je bilo protivno zakonu, kaže se u saopštenju Bokeljske mornarice Kotor.
Na konsultacijama kod predsjednika države Jakova Milatovića, političke organizacije koje nisu podržale Milojka Spajića za mandara, iako je bio nosilac pobjedničke liste na parlamentarnim izborima bile su: DPS, ZBCG i URA.
Da nisu Demokrate i partije manje brojnih naroda podržale Spajića za mandatara, danas lider PES-a ne bi ni bio u mogućnosti da pregovara u vezi 44. Vlade.
Nakon što su predstavnici DPS-a i DF-a sinhronizovano preko DIK-a izbacili Spajića iz predsjedničke trke , sličan scenario je spreman i kada je u pitanju njegova premijerska pozicija.
Zanimljivo je da DF navodno zastupa prava i interese srpskog naroda, ali su zajedno sa DPS-om preduzeli i nedopustive pravne radnje da lidera PES-a diskvalifikuju zbog srpskog državljanstva, dok je njihov kandidat i srpski državljanin ostao u trci da sparinguje sa Đukanovićem u hotelu “Hilton”, razgovarajući o pomirenju i međusobnoj prihvatljivosti.
Takođe, iako su lideri ZBCG-a pokušali i formalno da Spajića spriječe u dobijanju mandata, lider PES-a je imao razumijevanje za očekivanja javnosti da se pravi šira i stabilnija Vlada.
Pet puta odbijena ponuda za ulazak u Vladu koju bivšem DF-u do sada u ovakvim spoljnopolitičkin okolnostima niko nije ponudio vjerovatno ima veze sa izjavama premijera Abazovića i njegovih funkcionera, koji su više puta PES-u uputili poruku: sastavite Vladu, ako možete.
Da li je neko već računao na opstrukcije i prolongiranja ZBCG-a ostavlja se javnosti da procijeni. A javnost dobro pamti ko je na pres konferenciji pokušao da pomogne tehničkom premijeru i ministru Adžiću u fabrikovanju afere “Do Kvon”.
Na kraju su iz bivšeg DF-a prihvatili ponudu, za koju su tvrdili da ne postoji. Javnost je jedino u dilemi zbog čega je bivši DF odlagao ulazak u Vladu i da li je to samo zbog utvrđivanja pazara ili postoje i neki drugi motivi?
Svakako, ispostavlja se da ZBCG nije bio spriječen da participira u Vladi zbog nacionalne obojenosti, već je to isključivo posljedica njihovog “dobrog pregovaranja”, kako to navodi gospodin Slaven Radunović.
Ne stoji ni teza da u 44. Vladu ulaze samo oni predstavnici manjina koji su podržali Đukanovića, kako kažu u ZBCG-u. U Spajićevu Vladu ulaze i albanske partije koje većinski nisu podržale kandidata DPS-a, što je iskoristio predsjednički kandidat DF-a da u Malesiji uzme oko hiljadu albanskih glasova. Takođe, u izvršnu vlast i 44. Vladu ulazi i SNP koji je podržao predsjedničkog kandidata DF-a u prvom krugu. S druge strane, BS je podržala poraženog kandidata DPS-a sa pozicija vlasti u 43. Vladi koju je izglasao DPS, a u kojoj DF ima 360 funkcionera po dubini.
Dakle, ako je bivši DF imao toliko pozicija u izvršnoj vlasti u kojoj je Ervin Ibrahimović potpredsjednik Vlade, znači li to da su predstavnici DF-a sateliti Bošnjačke stranke?
Kada se izvaga principijelnost svih subjekata koji se takmiče za ulazak u vlast, u očima Spajića saldo je nula, a sastavljanje Vlade je isključivo stvar dogovora.
“Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“ koju su objavili JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve u ediciji „Enheleja“ biće predstavljena u nedjelju, 3. septembra publici 7. festivala Ćirilicom na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu sa početkom u 21 sat.
Ovu publikaciju objavljenu namjenski za festival predstaviće: mr Lucija Đurašković, doc. dr Predrag Zenović i Marinko Lugonja. Oslonjeni na bogata svjedočanstva hroničara i poštovaoca Budve, sudbinom Budve, njene zaštitnice Bogorodice i čudotvorne ikone ”Madona in Punta” bavili su se Marko Kentera, Marinko Lugonja i Zoran Mujbegović uz stručnu podršku i pomoć mr Lucije Đurašković, a knjiga je dostupna i u elektronskom formatu.
U uvodnom dijelu ističe se da je ova edicija namijenjena prije svega omladini, ali i svima ostalima: „Otvoreni odgovori koje ova edicija pruža, od umjetničkih stilizacija i neobičnih ilustracija koje ih slikovito približavaju svijesti čitaoca, do tekstova koji kao da predstavljaju mozaik jedne epohe, neće ostaviti nikoga ravnodušnim i uvešće vas u čarobni svijet Budve.“
Pišući o simbolu vjere i kulturne baštine, u zaključku priređivači između ostalog navode: „Ikona Budvanske Gospe je postala i simbol duhovne snage za Budvane. Kroz burnu istoriju regiona, bila je stalni izvor inspiracije i utjehe, pružajući im nadu čak i u najtežim vremenima. Ona je svojom prisutnošću i moćima stvarno izvorište nade i snage duboko ukorijenjenih u dušama naših ljudi. I kroz sve promjene koje dolaze, njen značaj ostaje nepromijenjen, podsjećajući nas na trajnu moć ljubavi, vjere, umjetnosti i zajedništva.“
Čudotvorna ikona Budvanska Gospa nalazi se u Crkvi Rođenja Sv. Ivana Krstitelja.
Ovogodišnji organizatori i domaćini tivatske Bućarske olimpijade, Bućarski klub Brđanin pobrinuo se da 67. izdanje ove sportsko-kulturne manifestacije bude nezaboravno, te da osim po ljepoti igre koja privlači i nove generacije, ostane upamćeno i po feštama koje su značaj ove manifestacije izdigle još na veći nivo.
“Ova manifestacija traje već 71. godinu, ona je sportsko-kulturnog karaktera i nekako je naglasak bio na sportsko-takmičarskom dijelu. Mi smo to ove godine htjeli promijeniti, baš zbog toga što je od nas sve i počelo 1952. godine. Ovo je stvar identiteta za sve nas, igrao je moj otac, moj đede, moj prađede, a isto je sa svakom porodicom u naselju Mažina, stoga smo odlučili da ove godine manifestacija bude prikaz života mediteranskog čovjeka, kroz muziku, kroz gastronomski dio i naravno kroz takmičarski dio, Ovdje vlada neki mir i spokoj. Svi posjetioci koji dođu ovdje svoje brige i pritiske iz svakodnevnog života ostave na nižoj nadmorskoj visini i dolaze ovdje da bi jedni drugima pružili osmjeh, da bi se družili, da bi im se djeca družila, da bi im supruge ćakulale,” ispričao je kapiten BK “Brđanin”, Mato Krstović.
Sve od 22. jula na Đurđevom brdu u tivatskom naselju Mažina se uživalo uz rasnovrstan program koji je BK Brđanin uz pomoć prijatelja organizovao, a posebno je obilježen 11. avgust, dan kada je davne 1952. sve počelo, te se uz sjajan program ispunjen muzikom Ansambla Toć na pravi nač obilježio rođendan tivatske Bućarske olimpijade.
Takva dobra atmosfera je ponovljena i sinoć, završnom feštom u okviru 67. izdanja tivatske Bućarske olimpijade, Nakon revijalnih susreta muških i ženskih ekipa ovogodišnjeg i narednog domaćina Brđanina i Kalimanjca, uslijedila je ceremonija dodjele pehara i medalja za Žensku olimpijadu, a onda i ceremonija predaje olimpijskog plamena. Za dobru zabavu i uživanje u kvalitetnoj muzici se pobrinuo bend Crveno i crno.
Bućarska olimpijada
Odata je počast nasljednicima dugogodišnjih prijateljima Bućarske olimpijade, a kao posebno iznenađenje svim prisutnima se obratio poznati hrvatski pjevač Petar Grašo. Veče je bilo posvećeno ovogodišnjem i narednom domaćinu Bućarske olimpijade i damama koje su ove godine igrale u posebnoj kategoriji.
“Ove godine smo po prvi put organizovali Žensku bućarsku olimpijadu, na taj način što smo sve ženske ekipe uparili da se susreću između sebe. Nisu nastupale u muškoj konkurenciji, tako da je sve bilo znatno ravnopravnije,” dodao je Krstović.
U žestokoj konkurenciji od šest ženskih timova, najboljim su se pokazale članice bućarske ekipe Brđanke, koje nisu samo osvojile prvu Žensku bućarsku olimpijadu, već su nastavile takmičenje u osmini finala u muškoj kategoriji, među 16 najboljih ekipa. Postale su jedna od osam najboljih bućarskih ekipa na ovogodišnjoj olimpijadi što je privuklo još veće interesovanje javnosti za ovu tradicionalnu manifestaciju.
Bućarska olimpijada
Jedna od prvih članica BK Brđanin, Marijana Mikša ponosna je na uspjeh svojih saigračica, ali i na veliki korak koji je napravljen od 1986. kada su prve žene krenule sa učešćem u Bućarskoj olimpijadi.
“Ponosne smo što smo Brđanke odakle je i počela da se igra olimpijada. Na početku nije bilo nijedne ženske ekipe, već samo muškarci, Nije nam bilo svejedno, ali skupile smo hrabrost da se “uhvatimo u koštac” i sa muškarcima. Prvo smo igrale sa našom muškom ekipom Brđanin koji su bili pravi kavaljeri, Izuzetno sam ponosna što smo mi počele i utabale put i ostalim ženama i djevojkama,” ispričala je Mikša.
Bućarska olimpijada
Zahvaljuću ovakvoj prekretnici i utabanom putu, njihove nasljednice su postajale reprezentativke i osvajale su medalje. Upravo tako su Brđanke i sinoć osvojile pehar za zasluženo prvo mjesto u tivatskoj Ženskoj bućarskoj olimpijadi. Jedna od članica pobjedničkog tima Nives Sindik, zahvalila se organizatorima na podršci i pozvala da se veće učešće žena u olimpijadi nastavi.
“Moram napomenuti da je organizator svakoj od šest ženskih bućarskih ekipa koje su se prijavile ove godine posebno ukazao pažnju, takmičile smo se među sobom. Mi smo osvojile prvo mjesto, ali sve žene su se trudile i imale jako kvalitetne ekipe, tako da se nadam da će tako nastaviti i ubuduće, te da će se žensko bućanje razvijati u Tivtu, jer imamo oko 50 sigurnih muških ekipa i treba da se potrudimo da i žena bude što više,” ispričala je Sindik.
Bućarska olimpijada
Lijepa tradicija igranja buća u Tivtu se prenosi sa koljena na koljen, te je organizatorima iz BK Brđanin bio cilj da novim izdanjem olimpijade zainteresuje i nove generacije za ovaj interesantni sport, ali i kvalitetno druženje koje ide uz njega. Ovom prilikom je odata počast i najstarijim članovima ovog kluba koji čuvaju tradiciju i nesebično je dijele sa novim generacijama. Kao najstariji Brđanin, posebno priznanje je dobio Zvonko Vuksanović.
“Buće igram od sedam godina starosti, pa do dana današnjeg. I ove godine sam igrao, sa svojih 77 godina bio sam najstariji igrač. Svake godine je interesovanje sve masovnije i masovnije, te se vidi da je zanimanje za ovaj sport sve veća,” kazao je Vuksanović.
Bućarska olimpijada
Preostalo je da se u nedjelju 3. septembra odigra finale (između ekipa Palme i Bacchusa), ali i nadmetanje za treće mjesto 67. Bućarske olimpijade (između ekipa No name i Češljar subota, 2. septembar), da bi se sljedeće godine odžavanje 68. izdanja prepustilo u ruke BK Kalimanjcu, te da bi se ova lijepa tradicija nastaivila i da bi se mlađim generacijama ukazalo na značaj očuvanja ovog znamenitog nasljeđa.
Na kotorskoj rivijeri odmara ukupno 6,33 hiljade gostiju, što je 30 odsto više u nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Opštine Kotor.
Od ukupnog broja gostiju, skoro pet hiljada boravi u privatnom smještaju, 1,15 hiljada u hotelima, 133 u hostelima i odmaralištima, a 43 u kampovima.
U privatnom smještaju, najbrojniji gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanija i Njemačke.
U hotelima najbrojniji gosti su iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela, Turske i iz zemalja regiona.
U prethodnih sedam dana Kotor je posjetilo 16,95 hiljada izletnika, od čega njih 7,96 hiljada u danima vikenda, a najbrojnije su bile grupe turista iz Turske, SAD, Rusije, Španije i Velike Britaniji.
Doris Dragović u Kotoru
Na glavnom gradskom Trgu od oružja, večeras, subota 2. septembar sa početkom u 21 sat, biće održan koncert regionalne muzičke zvijezde Doris Dragović.
Organizatori su Opština Kotor, Turistička organizacija Opštine Kotor i kompanija Kotor cable car.
U težnji da uhvati neuhvatljivu igru svjetlosti i sijenki, mlada umjetnica, akademska vajarka Savina Ražnatović uplovila je u digitalne vode i bar na tren uspjela u svojoj zamisli- na sebi svojstven način otrgla je iz svakodnevice neke drage (i manje drage) trenutke i, primjenjujući estetiku japanske umjetnosti, ovekovječila ih svojim likovnim izrazom. U kotorskoj Gradskoj galeriji predstavlja opus “Komorebi”- 21 rad, koji su u neobičnom stvaralačkom procesu, osmišljeni kao kolaži na skeneru, čime je na svoj originalan način opisala temu koja se bavi prolaznošću.
-Izraz “Komorebi” na japanskom označava sunčevu svjetlost koja se filtrira kroz krošnju drveta i na tlo baca oblike sjenke i svjetlosti. Isto tako, simbolično, ja sam osmislila ove radove, skenirane forme, uz male digitalne intervencije, samo da bi to bilo čisto, da ispoštuje tu filozofiju japanske estetike. Glorifikujem intervenciju kao taj momenat umjetnosti i u životu- zovem ga “divine intervention”(božanska intervencija), nekako se sklopi da to izgleda savršeno, kako u životu, tako i u umjetnosti, ima taj trenutak. Sreća pa mi se par puta desio taj momenat, tačno se vidi koji su radovi u pitanju i zanima me kako će posmatrači da odreaguju na te ranjih, da li će ih prepoznati, objašnjava umjetnica u razgovoru za Boka News.
Savina pored omiljenog rada
Primjećujemo kako je zanimljiv spoj vajarstva, za koje se školovala, sa profesijom konzervatora, kojom se bavi, dok u ovom ciklusu radova primjenjuje digitalnu tehniku i umijeće.
-Svaki umjetnik ima, i treba da ima, neke faze kojima je opsjednut u datom trenutku i dok bukvalno ne izađe sve što treba da izađe dok ta opsesija ne bude iscrpljena do kraja, to je pozitivna stvar. Ja sam našla tu neku estetiku, taj neki vizual, koji me “konzumira” na neki način. Još uvijek eksperimentišem, ali mislim da ću da nastavim sa ovom temom, jer sviđa mi se u kom smjeru može da ide, kaže Savina i dodaje da je ova tema veoma interesantna i za gledaoce, koji u njenim radovima mogu projektovati svoje misli, emocije. Inspiraciju nalazi u japanskoj kulturi, filozofiji, a posebno ističe djelo “In Praise of Shadows” japanskog pisca-noveliste Junićira Tanazakija.
Slike – interakcija sa publikom
Savina Ražnatović je ranije bila angažovana kao konzervatorka u JU Muzeji Kotor, a sada je aktivna u terenskim poslovima u sklopu porodičnog posla, zajedno sa majkom Gordanom (arhitekta-konzervator) i ocem Veselinom (slikar-konzervator). Trenutno obavljaju radove pri Manastiru Podvrh u Bijelom Polju, gdje u Crkvi sv. Nikole proučavaju živopis popa Strahinje iz Budimlja iz XVI vijeka. Polaznica je master studija slikarstva i digitalne umjetnosti na Academia di belle arti Aldo Gali u Como u Italiji.
Slike koje podstiču na razmišljanje
Iz opusa KOMOREBI
-Sve su to detalji iz svakodnevice, ali mislim da ova publika isto treba da se izloži nekoj ovakvoj vrsti umjetnosti, koja je sklona kritikama, svjesna sam toga. To je vrsta umjetnosti koja tjera posmatrača da razmišlja, a vrlo malo ljudi danas želi da razmišlja. Uglavnom, društvene mreže, Instagram, “tic-toc”, sve serviraju odvlače pažnju sa suštinskih stvari. Moji radovi zahtijevaju da posmatraš, što i generalno traži japanska filozofija. Oni svi nose neke misli, utiske o životnim dešavanjima- teškim, bolnim, srećnim, kakvim god i potsjećaju na tu prolaznost. Isto kao i “komorebi”, generalno uživamo u tim “malim” trenucima. Ljepota je u tome što jeste prolazno, isto kao i ovi radovi- oni su postojali u tom trenutku stvaranja, a više ih (fizički) nema, postoje samo u skeniranoj verziji, kao sjećanje, pojašnjava umjetnica, koja planira da se opusom “Komorebi” početkom iduće godine predstavi i publici u Zemunu.
