Biser prirode- uvala Nerin (Zagorski pijesak) na meti vandala i devastatora

0

Kupači uznemireni kamperima, jahtama, roštiljdžijama, bučnom muzikom…



Zagorski pijesak – seoska ribarska posta nekad, danas omiljena divlja plaža u podnožju sela Zagora u Donjem Grblju, veoma je posjećena tokom ljeta, posebno u avgustu, ali ti posjetioci nisu uvijek i dobronamjerni. Ovih dana zaposjednuta je kamperima „na divlje“, zatim, uživaocima roštiljanja koji u vrijeme zabrane pale vatru tik uz obalu, iako su na stijeni bile table sa upozorenjem da se to ne radi (neko ih je uklonio). Tu je i ribarski čamac izvučen na plažu (prema potrebi se i on koristi), a ne fali ni jahti vezanih takođe „na divlje“. Oni koji su ovdje došli da se osame i nađu mir, kupaju se i uživaju u čistoj vodi o kojoj svjedoče ježevi pripijeni uz podvodne stijene, često budu uznemireni dimom sa roštilja, ali i bučnom muzikom koju razuzdani kupači puštaju sa svojih plovila ukotvljenih tik uz obalu. Nema nikakve kontrole, rampe, bilo čega što ukazuje na to da institucije države brinu i o ovom biseru prirode.

U dnu uvale je razrovana zemlja (opet na divlje), a i put do uvale je sav razrovan od točkova terenskih vozila. Mještani su nedavno snimili „opsadu“ plaže džipovima stranih državljana. Neki od posjetilaca za sobom ostavljaju smeće, a drugi ga sakupljaju za njima, iako je svima milo kada se ispruže na toplim oblucima čiste plaže.

Reklo bi se: „Sve je u skladu sa divljom ljepotom“, ali nije tako – tu ljepotu treba čuvati, njegovati i poštovati. Mještani uviđaju sve ove neregularne aktivnosti i reaguju pozivom ka državnim servisima, često bez odgovarajuće reakcije.

– Ovo mjesto je zadnje dvije godine „napadnuto“ sa svih strana. Morsko dobro je htjelo ovo da izda, mi smo to spriječili peticijom, mještani kompletnog sela (MZ Savina) su se pobunili protiv toga, jer hoće da ovo ostane divlja plaža. Onda je neko preko noći spuštao bager i rovario tuda, to se vidi, devastirao je prostor. Sve je to „komunica“- opštinska, državna zemlja. Opština je za vrijeme prošle vlasti i sada, ova vlast, to prebacila na Državu, jer kad se uredi List nepoktretnosti, to pređe na Državu.  Država ćuti, ali mi sigurno nećemo ostati na tome. Mi mještani branićemo ovo mjesto svim raspoloživim sredstvima, kaže nam Stevan Midorović, predsjednik Mjesne zajednice pet sela Savina.

Džipovi na obali 17.avgust FOTO MZ Savina

U austrijskim i svim pomorskim mapama ova uvala je upisana kao Uvala Nerin, od nje udesno je Kostovića ponta, dok su sa druge strane Zagorani gorjeli klačine (kreč), što joj daje i istorijski i etnološki značaj.

-Uvijek je ovo bila divlja plaža, nikad nije bilo zakupca i tako želimo da ostane, ali nije zaštićena kao prirodna baština, mada je „Zagorska komunica“, uključujući i selo, svojevrsni  park prirode. Evidentna je urbanizacija i trebalo bi tačno odrediti uslove granice gradnje. Makadamski put je asfaltiran do iznad plaže, do kuća koje su u sklopu DUP-a, nastojimo da se dalje ne asfaltira, jer bi time otvorili put devastatorima.

Brojni nezvani motorizovani „gosti“ su ga izrovali – prije mjesec dana četiri džipa spustila su se do same plaže s točkovima u moru, što je do sada bilo neviđeno. To nije u skladu sa evropskom kulturom, s obzirom da su, sudeći po registracijama, došli iz Poljske.  Na plaži je više od sedmicu parkiran porodični kamper iz Francuske, objasnili smo im da tu borave neregularno i da ćemo ih prijaviti. Nisu reagovali, kao ni Komunalna inspekcija. Kad bi inspektori došli ovđe kad budemo zvali, da im „rebnu“ hiljadu -dvije eura,  ne bi bilo ove priče, kaže Midorović.

Takođe, upozorava da se u uvali na divlje vezuju jahte, čiji putnici ovdje prenoće, sakriju se od nevremena, možda ispuste i otpadne vode – i odu. „Što da plaćaju skupi vez u lukama, kad im je ovdje besplatno“.  Svaki brod ima svoje oznake, lako ga je evidentirati, slikati, pa neka državni organi rade svoj posao.

Zagorski pijesak – Omiljena plaža za ljubitelje divlje ljepote

-Drago nam je da dođu, ali zna se kako, isto kao i mi mještani, ne ostavljamo smeće, a poštujemo državu u kojoj živimo. Molimo građane koji primjete ovakve neregularnosti , neka ih slikaju i prijave Komunalnoj inspekciji, ili Lučkoj kapetaniji u Kotoru, poručuje Midorović.

Donji Grbalj – selo Zagora

Selo Zagora ima oko dva miliona kvadrata opštinske zemlje, odnosno državne. Mještani su reagovali kada su otkrili da se pojavio uzurpator koji se vodi na list nepokretnosti na ime Vojislav Pićan, gdje je sagrađen objekat – to je javni dokument koji se može provjeriti u Opštini Kotor.  Prijavili su uzurpaciju Opštini Kotor, obratili su se i nevladinoj organizaciji koja se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, MANS – Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, ali još nisu dobili odgovore.

/M.D.P./

U Herceg Novom trenutno boravi oko 28.500 registrovanih gostiju, dobra popunjenost hotela sve do sredine decembra

0
Milja Vitorović TO HN

Prema podacima lokalne turističke organizacije u Herceg Novom trenutno boravi oko 28.500 registrovanih gostiju, što je 13% više nego prethodne godine u istom periodu. Uprkos tome što ukazuju da je špic sezone ove godine počeo nešto kasnije, u Turističkoj organizaciji opštine Herceg Novi su zadovoljni dosadašnjim rezultatima.

“Zaista imamo uspješnu glavnu turističku sezonu gdje tradicionalno prednjače gosti iz Srbije, Republike Srpske, Rusije, ali imamo sve veći broj dolazaka iz zapadne Evrope, kako u glavnoj sezoni, tako i u predsezoni i postsezoni. Imali smo konstantan porast gostiju sa zapadnoevropskog tržišta od marta mjeseca zaključno sa junom. To je uslovljeno i ponudom kada je riječ o smještajnim kapacitetima i hotelima od četiri, i više zvjezdica u Herceg Novom, ali naravno i ostalim sadržajima koje ovaj grad može da ponudi,” kazala je direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović.

Aktuelnom glavnom turističkom sezonom zadovljini su i u Opštini Herceg Novi i njenom Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i investicije, ali ipak ukazuju na značajne probleme koji muče ovaj primorski grad i savjetuju da se sa više konteksta pristupa brojkama koje govore o uspješnosti turističke sezone na državnom nivou.

“Prihodi od turizma za prvih šest mjeseci ove godine su 453 miliona eura, što je 78% više nego u istom periodu 2019. godine. Nemamo sve podatke za jul i avgust, pa je rano ulaziti u analize, čeka nas još septembar i četvrti kvartal. Prema dostupnim podacima, ljetnja turistička sezona je bolja nego 2022. godine. Međutim, u zvaničnoj statistici Monstata Rusi i Ukrajinci koji žive ovdje se tretiraju kao turisti. Oni čine 10% populacije i imaju ogroman učinak na ekonomske pokazatelje pa sve treba uzeti sa dozom rezerve…

Gastronomska ponuda u Herceg Novom je znatno bolja nego ranijih godina, ali i dalje nije na poželjnom nivou. Zadovoljan sam sa turističkom sezonom, ali znam da Heceg Novi može znatno bolje. Nas dave problemi HTP Boke, Instituta Igalo i Bolnice Meljine. O saobraćajnim gužvama na državnoj cesti i graničnim prelazima više nema smisla da pričamo,” ispričao je sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije u Opštini Herceg Novi, Nenad Vitomirović.

Zbog takvih izazova, prioritet Sekretarijata je da omogući nesmetano funkcionisanje privrede, efektivnost i efikasnost u rješavanju zahtjeva privrednika. Vitomirović podsjeća da su pokrenuli Plan razvoja turizma, kako bi planski nastavili sa razvojem turizma shodno globalnim promjenama, kako aktuelnim, tako i onim iz 2020. godine koje su iz korijena promijenile način na koji se gledalo na turizam. Jedan od mnogih projekata kojim Opština Herceg Novi prati globalne trendove i ispunjava potrebe velike baze turista jeste izgradnja panoramske žičare na Žvinjama, koja bi, prema najava, trebala postati dio atraktivne ponude za turističku sezonu 2025. godine.

Skalini HN

“Žičara je projekat koji je osmišljen u cilju razvoja područja od Igala do Njivica zajedno sa selom Žvinje. Projekat produženja šetališta do Njivica i valorizacija dijela priobalnog područja opštine je takođe dio tog plana. Žičara ne treba samo da donese novu ponudu turistima u Herceg Novom već i da zaustavi dio izletnika koji kroz naš grad prolaze, a kojih ima oko pola miliona u periodu april-oktobar. Cilj nam je da naš grad postane jednodnevna izletnička destinacija za turiste iz Dubrovnika, BiH i Crne Gore, a ne samo usputna stanica. Žičara treba da bude i mjesto za posjetu izletnika sa kruzera iz Zelenike,” obasnio je sekretar.

 Dodaje da najveći potencijal za razvoj turizma vide u spoljašnjem dijelu poluostrva Luštica, gdje su započeta dva projekta – vodovodna mreža i adekvatna saobraćajnica. Na atraktinvom prostoru granice tivatske opštine, od rta Kočište do rta Veslo su planirana turistička naselja, ukupno njih pet. Dva na rtu Kočište, dva u u Dobroj luci i jedno na rtu Veslo. Nakon izmjene Prostorno urbanističkog plana (PUP-a,) Sekretarijat će intezivirati promociju investicionog potencijala cijele opštine,

Ovakvi projekti će doprinijeti već pozitivnim trendovima rasta posjećenosti i proširiti strukturu gostiju, te uticati da Herceg Novi preraste u cjelogodišnju atraktivnu turističku destinaciju. O veliko intersovanju turista za Herceg Novi i van turističke sezone svjedoče i hotelijeri koji bilježe sjajne rezultate od samog početka godine, a imaju i dobre najave za jesenje mjesece.

“Visoka sezona, mogu slobodno da kažem, nam traje već od proljeća, popunjenost u našim hotelima je izuzetna i tako će se nastaviti do sredine decembra. U julu i avgustu smo bilježili popunjenost od 93% do 98%. Nemamo neko dominantno tržište, tu su naši partneri sa Zapada, prije svega mislim na Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku koji čine nekih 30%, oko 30% čine i baltička tržišta što je za naše hotele relativno novo od ove sezone, a ostatak gostiju je iz regiona, Srbije, Bosne i Hrvatske. Imamo već stopiranu prodaju i za septembar, oktobar i novembar mjesec,” istakao je menadžer hotela kompanije Carine, Vladimir Popović.

Kako bi se sezonalnost prevazišla i poboljšala posjećenost turista van atraktivnog plažnog turizma, institucije u opštini Herceg Novi trude se da pokažu sav potencijal “grada od skalina”, te organizuju mnoštvo kulturno-zabavnih manifestacija tokom cijele godine. Prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti, veliki broj festivala, sportski događaji i olimpijci koje možete sresti u opuštenim šetnjama Škverom samo su dio onoga što Herceg Novi čini posebnim i interesantnim kako za njegove stanovnike, tako i za mnogobrojne turiste.

“Što se tiče same ljetnje sezone, puno je dešavanja tokom jula i avgusta mjeseca, mislim da za svakog ima po nešto. Ove godine smo organizovali porodični, dominantno dječiji festival Family Fun Fest. Na tome ćemo raditi i dalje imajući u vidu da su naši gosti od 43% do 48% porodice sa djecom. Bogata nam je i postsezona, biće nekoliko festivala i tokom septembra i oktobra mjeseca. Kada je riječ o zimskoj sezoni tu je nezaobilazni Praznik mimoze, a najavljujemo i dobar novogodišnji program, te se nadamo da će nam doći gosti iz regiona. Mislim da je Herceg Novi zaista konkurentan na crnogorskom turističkom tržištu kao grad koji turistima može biti interesantan tokom čitave godine,” podvukla je direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović.

Kijev na meti najsnažnijeg zračnog napada od proljeća

0
Kijev na meti najsnažnijeg zračnog napada od proljeća
Napad na Kijev

Više od 20 projektila i bespilotnih letjelica “uništile su snage protuzračne obrane” tijekom noći, napisala je Kijevska gradska vojna uprava na Telegramu, opisujući zračni napad kao “najsnažniji” koji je pogodio grad od proljeća.

Novinar AFP-a čuo je najmanje tri jake eksplozije u središtu Kijeva oko 5 sati ujutro.

– Najmanje dvoje ljudi je ubijeno, a dvoje ranjeno u napadu na Kijev u srijedu ujutro, napisao je gradonačelnik Vitalij Kličko na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dok su krhotine ciljeva koje je uništila protuzračna obrana padale na nekoliko zgrada u glavnom gradu Ukrajine.

– Tijela dvoje ljudi pronađena su u nestambenoj zgradi, a jedna je osoba ranjena krhotinama stakla, rekao je Kličko, dodajući da su krhotine pale na četiri mjesta u glavnom gradu.

– Kijev nije doživio tako snažan napad od proljeća. Neprijatelj je pokrenuo masivan, kombinirani napad koristeći bespilotne letjelice i projektile, rekao je Serhiy Popko, šef gradske vojne uprave na Telegramu.

Rekao je da je u početku nekoliko skupina dronova iz različitih smjerova išlo prema Kijevu. Rusija je potom lansirala projektile iz strateških zrakoplova Tu-95.

– Sveukupno, snage protuzračne obrane uništile su više od 20 neprijateljskih ciljeva, rekao je Popko.

Vlasti u Kijevu priopćile su da je nekoliko zgrada oštećeno krhotinama, dok su dužnosnici u regiji Kijev izvijestili da je nekoliko kuća oštećeno dijelovima projektila.

Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz prekinuta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa

0
Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz prekinuta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa
Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz – foto Boka News

Pripremni radovi na rekonstrukciji magistralnog Tivat – Jaz, saobraćajnicu dugačku 16 kilometara koja prolazi kroz tri opštine Budva, Kotor, Tivat, prekinuti su zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Kompanija Bemax koja je podizvođač radova juče je povukla svoju mehanizaciju i radnike sa gradilišta jer nijesu mogli da nastave radove na parcelama koje imaju neriješene imovinsko-pravne odnose, piše Pobjeda.

Na lokaciji preko puta zgrade Aerodroma Tivat gdje je bila stacionirana mehanizacija Bemaxa i gdje su započeti prvi radovo, danas nijesmo zatekli nikoga, a jedan od mještana kazao nam je da su juče svi otišli sa gradilišta.

Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz – foto Boka News

Na terenu se vidi da je dio zelenog pojasa duž magistrale u pravcu Kotora poravnan, kao i dio prema Tivtu. Na lokaciji na teritoriji Opštine Kotor u mjestu Kavač gdje je održana svečanost otvaranja danas takođe nije bilo mehanizacije i radnika.

Premijer Dritan Abazović na svečanom otvaranju 11. avgusta kazao je odgovarajući na pitanja novinara da je Vlada za ovaj projekat završila sve svoje obaveze.

Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz – foto Boka News

U skladu sa zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), iz čijih se kreditnih sredstava finansira projekat, za izvođenje radova je izabran kineski konzorcijum Šandong (Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group), čija je ponuda iznosila 53,92 miliona eura, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).

Podizvođač radova je firma Bemax.

Izrekli kazne u iznosu od 1,39 miliona eura

0
Izrekli kazne u iznosu od 1,39 miliona eura
Inspekcija – porez – račun

Poreski inspektori su od početka maja do 27. avgusta obavili 3,99 hiljada provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili 339 nepravilnosti, na osnovu kojih su izdali 440 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama od 1,39 miliona EUR.

Iz Uprave prihoda i carina (UPC) je saopšteno da se te nepravilnosti odnose na neevidentiranje prometa robe i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara na zakonom propisan način, neobračunavanje ili nepravilno obračunavanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), neprijavljivanje zaposlenih i obavljanje djelatnosti bez prethodno izvršene opšte poreske registracije.

“Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 1,04 miliona EUR, od čega je naplaćeno 722,27 hiljada EUR ili 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Naplata po osnovu novčanih kazni, odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, umanjene za trećinu po Zakonu o prekršajima.

“U skladu sa ovlašćenjima iz Zakona o poreskoj administraciji, u izvještajnom periodu su kod 18 poreskih obveznika preduzete mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti”, rekli su iz UPC.

Predmet intenzivnih kontrola poreskih inspektora tokom ljetnje turističke sezone i dalje su opšta poreska registracija, podnošenje poreskih prijava, evidentiranje prometa, uplata pazara i prijavljivanje radnika u primorskim i sjevernim opštinama.

“Obavljaju se i ciljane kontrole poreskih obveznika, kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ bio u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga”, kazali su iz UPC.

Građani, kao i do sada, sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj telefona 19707.

“Pitanja u vezi sa primjenom poreskih propisa možete poslati na mail adresu upravaprihoda@tax.gov.me radi dobijanja detaljnih odgovora sa pregledom poreskih propisa u ovoj oblasti”, zaključuje se u saopštenju.

Seminar i radionica 14. izdanja Klarinet-festa u Kotoru – način da se popularizuje klarinet  i  unaprijedi  rad  na svim nivoima obrazovanja

0
Seminar i radionica 14. izdanja Klarinet-festa u Kotoru – način da se popularizuje klarinet  i  unaprijedi  rad  na svim nivoima obrazovanja
Seminar i radionica 14. izdanja Klarinet-festa u Kotoru

Neprocjenjivi iskustvo,  poznanstva i znanje, falilo još dana za druženje


Seminar i radionica pod nazivom „Klarinet XXI vijeka / Klarinet – moj izbor“, te koncert polaznika – mladih umjetnika, izvođača iz Crne Gore i regiona, okosnica su Klarinet-festa koji je u Kotoru održan od 21. do 26. avgusta u prostoru Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“. Istaknuti umjetnici i pedagozi – dr um.Veljko Klenkovski i mr Damjan Begović, te inž. Baptiste Fradet- Buffet Crampon iz Pariza, na svestran način su poučili mlade talente kako u domenu umjetničkog izraza, tako i u tehnici izvođenja muzike na ovom duvačkom instrumentu, koji je u Crnoj Gori deficitaran.

U završnom koncertu nastupili su klarinetisti Marius Jahn, Uroš Pavlović, Milan Mihajlović, Jovan Aćimović, Ilona Janovič, duo Gorazd Dobrevski i klarinetistkinja iz Kotora Ana Vulović, te članovi Kvinteta Dmitri Šostakovič i  Kvinteta Stefania Tallini, koji su izveli djela Eugena Boce, Franca Antona Hofmajstera, Šarla Marie Vidora, Pjera Maksa Duboa, Pjetra Maskanjija i Gabrijela Forea.

-Klarinet je  u Kotoru i Crnoj Gori  deficitaran instrument,  a ovo je pokušaj popularizacije  klarineta  i  unapredjenja  rada  na svim nivoima obrazovanja.

Nedostatak klarinetista se očituje i u  svim crnogorskim  duvačkim orkestrima,  te  je ovo vid  animiranja  mladih  da  svoje  slobodno  vrijeme utroše na bavljenje muzikom  i sviranje klarineta. Polaznici su jedinstveni u ocjeni da su neprocjenjivi iskustvo,  poznanstva i znanje koja su stekli,  uz primjedbu  da  je  trebalo  ostati više dana,  jer  uspomene  koje nose  kako  sa  seminara,  tako iz prelijepog Kotora su  fantastične,  a  vrijeme  boravka je  prošlo u tren, kazao je za Boka News Vladimir Begović, direktor i osnivač Festivala.

Seminar i radionica 14. izdanja Klarinet-festa u Kotoru

KlarinetFest  se održava od 2009. godine u Kotoru,  a  naminenjen je  svim uzrastima,  pa i za amatere. Ovo izdanje je realizovano  uz  podršku Opštine Kotor,  Turističke organizacije Kotor,  ŠOSMO  “Vida Matjan” i BUFFET  CRAMPON Paris,  čuvene  fabrike  klarineta i  sponzora i prijatelja Festivala.

Seminar i radionica 14. izdanja Klarinet-festa u Kotoru

-Tokom petodnevnog rada kreativni tim Klarinet-festa postigao  je  sve  zadate  ciljeve,  ne  samo po pitanju  rada  mladih  muzičara na savladavanju  svih  zadataka  u  tehnici  muzikalnosti  te  kvalitetnog  izvodjaštva,  već  posebno  po pitanju  održavanja,  njege  i  popravke kvarova na klarinetu.   Pored  polaznika iz Crne Gore, prisutni  su  učenici, studenti  i  postdiplomci iz  regiona.  Jednoglasan je njihov stav da su mentori  prof. Veljko Klenkovski i Damjan Begović  dali  sve  od sebe  da u  dvanaestočasovnom radu  prenesu  sva svoja  znanja i iskustva  u  savladavanju  svih  prepreka  u  sviranju klarineta  i  podizanju  tehničlih, muzičkih i  umjetničkih kvaliteta.

Pored  predavanja  i  praktične prezentacije, Baptiste Fradet, serviser klarineta fabrike   Buffet Crampon iz Pariza,    servisirao  je svim učesnicima  njihove  instrumente,  a  polaznicima  objasnio na koji način se čuva instrument i kako se  mogu sa lakoćom izvršiti  sitne  intervencije i popravke uslijed manjih kvarova koji se često dešavaju. Sav  repromaterijal je  takodje sponzorsvo  Buffet Crampona, objasnio je Begović.

/M.D.P./

Drame na moru kod Šibenika: Na Jadriji se nasukali jedrilica i gumenjak, na Prviću spašavan kupač

0
Drame na moru kod Šibenika: Na Jadriji se nasukali jedrilica i gumenjak, na Prviću spašavan kupač
Foto sibenik in

Na Jadriji se nasukala jedrilica koja je bila usidrena na oko 300 metara od obale. Nevrijeme ju je otrgnulo sa sidra, nabilo na gliser, a onda izbacilo na obalu. U istom mjestu nasukao se i gumenjak, a najopasnije je bilo spašavanje čovjeka između Prvić Šepurina i Prvić Luke.

Na Jadriji se danas uslijed jakog vjetra jedrilica nasukala na obalu. Reporterka Nikolina Radić javila se uživo s plaže u RTL-u Danas te izvijestila kako ozlijeđenih nema jer u trenutku nasukavanja jedrilice na njoj nije bila posada, piše Danas.hr.

“Ona je bila usidrena na 300-400 metara prema kupalištu Jadrija. Na surferskoj plaži Mali viganj nasukala se. Jedrilica je otrgnuta sa sidra, nosilo ju je do glisera i udarila ga je. A snažan vjetar ju je potom bacio na plažu. Danas je nasukano plovilo turistička atrakcija”, rekla je reporterka Nikolina Radić.

Dodaje da je jedan od surfera rekao da su je čak kupači pokušali odgurati prije nego je udarila u obalu, bilo je njih petero, ali snažni vjetar ipak ju je odgurao te je udarila o obalu.

Tokom dana na Jadriji se nasukao i gliser koji je u međuvremenu odsukan. Nije bilo materijalne štete niti je more onečišćeno.

Foto sibenik in

No to nisu bile jedine drame danas na moru.

“Jugo je oko podneva puhalo oko 58 kilometara na sat, predvečer je bilo na oko 18 km/h i dalje je bilo vrlo snažno. Između Prvić Šepurina i Prvić luke kupač je bio u moru odsječen na oko 30 metara od obale. Umalo se ugušio. To su vidjeli drugi kupači, zvali su pomorsku policiju i u posljednji trenutak su ga spasili”, navodi reporterka.

Nastavila je kako je kupanje u moru za vrijeme snažnog vjetra posebno opasno, a nekoliko je razloga za to:

“Kod velikih valova val doslovno može zakucati čovjeka u stijene ili o obalu, a posolica koja se diže iz mora može čovjeka doslovno ugušiti, a da ni ne potone.”

Katić ostaje predsjednik Opštine H. Novi do kraja mandata, podnio ostavku na mjesto poslanika

0
Katić ostaje predsjednik Opštine H. Novi do kraja mandata, podnio ostavku na mjesto poslanika
Stevan Katić

Na funkciji predsjednika Opštine Stevan Katić će ostati do kraja mandata, odnosno još dvije godine, pošto je podnio ostavku na mjesto poslanika u 28. sazivu Skupštine Crne Gore, a koje mu je pripalo nakon poslednjih Parlamentarnih izbora.

Katić ističe da je na poziciji prvog čovjeka grada ostao jer Herceg Novi u narednom periodu očekuje dinamičan period infrastrukturnog razvoja.

– Ove dvije godine su bile intenzivne, a biće i naredne dvije da se svi započeti i projekti koji tek treba da počnu, završe u narednim mjesecima. Smatrao sam zaista, kada je taj dio upitanju, da treba da ostanem i da završim ono što je započeto. Mislim da je to pravedno prema građanima Herceg Novog, koji su birali ovu lokalnu vlast na izborima 2021. godine – navodi on.

Iako članovi koalicije „Za budućnost Crne Gore“ više nisu u pregovorima o formiranju Vlade, Katić na lokalnom nivou ne očekuje krizu, niti raskol unutar vladajuće koalicije.

– Ubjeđen sam definitivno da će svi konstitutenti vlasti u Herceg Novom ostati do kraj mandata. Imamo jednu široku većinu, gdje se vlast uvijek može izgurati u odnosu na ukupan broj odbornika i onih koji sačinjavaju vlast u Herceg Novom – priča Katić.

Očekuje da Vlada Crne Gore bude formirana u što skorijem roku, ali i da bude što stabilnija i što šira.

– Jedino na taj način možemo riješiti sve nagomilane probleme u Herceg Novom, a koji se tiču državnog nivoa, poput Instituta „Dr Simo Milošević, Vektra Boke, Bolnice Meljine, jer zaista je veoma važno da se nova Vlada počne baviti tim problemima intezivno, kako bi se izašlo iz ove pat pozicije. Herceg Novi više nema vremena da čeka, jer moraju se vi ti problemi, nagomilani u prethodnom periodu, konačno početi rješavati – istakao je Katić.

Predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) i mandatar Milojko Spajić kazao je nakon sjednice Glavnog odbora stranke da imaju skupštinsku većinu od 44 poslanika za formiranje nove Vlade. Međutim, neki poslanici sa njegove liste iz Alternative Crne Gore, Ujedinjene i Civisa, su izrazili rezervu prema Vladi koju ne bi podržalo 49 poslanika. Spajić je sinoć kazao i da će Aleksa Bečić biti predsjednik Skupštine, a da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ neće biti dio nove Vlade.

Budva predala finalnu aplikaciju za Evropsku prijestonicu kulture 2028.

0
Budva predala finalnu aplikaciju za Evropsku prijestonicu kulture 2028.
EPK

Budva je juče, u roku i striktno prema propozicijama Evropske unije, predala finalnu aplikaciju za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine, saopšteno je iz Službe predsjednika Opštine Budva.

Poslije prošlogodišnjeg ulaska u finale kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture”, ovo je novi veliki uspjeh za Budvu, Boku, ali i cijelu Crnu Goru, koji značajno doprinosi poboljšanju međunarodnih odnosa i ugleda u svijetu, piše u saopštenju.

Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović je ovim povodom izrazio veliko zadovoljstvo što je Budva kvalitetno, otvoreno i participativno sprovela kandidaturu i konačno, uspješno predala veoma zahtjevnu Aplikaciju EU komisiji za titulu Evropske prijestonice kulture.

“Jedini način da se aplikacija kvalitetno uradi i blagovremeno preda, te da se u Briselu pobijedi, bio je da institucije i vaninstitucionalna scena pokažu zajedništvo i kvalitetno i intenzivno sarađuju, striktno u skladu sa EU propozicijama kandidature, poštujući zakon. To smo svi zajedno i uspjeli”, kazao je Jovanović.

“Zahvaljujem se građanima, umjetnicima, stvaraocima u kulturi, ekspertima, organizacijama i institucijama koje su, nesebično i predano radeći, učestvovale u izradi aplikacije, a posebno zaposlenima u Opštini Budva na nemjerljivom doprinosu u ovom najvažnijem projektu kulture. Zajedno smo uspjeli i zajedništvo je ključ uspjeha ove jedinstvene kandidature. Posebno se zahvaljujem Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, Predsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću i Ministarki kulture i medija Crne Gore Maši Vlaović koji su snažno podržali ovaj projekat od nacionalnog značaja”, dodao je Jovanović.

Pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prestonica kulture” Dušan Kaličanin je povodom predaje finalne aplikacije izjavio da je ovo veliki trenutak za Budvu, Boku i Crnu Goru.

EPK Budva

“Pokazali smo ozbiljnost i zrelost i uspjeli svi zajedno da predamo kvalitetnu finalnu aplikaciju za najveći projekat Evropske Unije u kulturi. Ovo što smo postigli, partnerstva koja smo uspostavili, projekti koje smo pokrenuli, već značajno doprinose razvoju međunarodnih odnosa i ugleda države u svijetu, unapređenju odnosa sa Evropskom unijom, razvoju kulture, vaninstitucionalne scene, kreativnih industrija i privrede, kao i kvaliteta života građana Budve, Boke i čitave Crne Gore”, riječi su Kaličanina.

“Zahvaljujem se Opštini Budva, opštinama Boke i svim pomenutim institucijama i vodećim ličnostima Crne Gore na kontinualnoj i iskrenoj podršci. Zahvalnost dugujemo i svim kulturnim i umjetničkim institucijama i vaninstitucionalnoj sceni, nevladinim organizacijama i pojedincima bez čije energije, želje, znanja i volje ova kandidatura i ulazak u finale ne bi bili mogući. Njihovi napori, brojne tribine, konferencije i građanske inicijative i sve što je do sada učinjeno daju nam za pravo da verujemo da idemo na pobjedu u Briselu”, poruka je Kaličanina.

Predaji finalne aplikacije pored predstavnika Opštine Budva, prisustvovali su predstavnici grupe građana iz svih opština Boke koja je pokrenula i vodi kandidaturu, brojnih partnerskih NVO i institucija.

Na kraju je istaknuto je da se 14. septembra očekuje posjeta delegacije EU panela nezavisnih kulturnih eksperata i da se aplikacija brani u Briselu 19. septembra.

Konačna odluka o nosiocu titule Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu biće javno saopštena u Briselu 20. septembra.

“Javnost je pozvana da se putem zvaničnog web sajta uključi i podrži crnogorsku kandidaturu koja je povezujući stotine organizacija, pojedinaca i institucija iz zemlje i svijeta, ušla u finale i nalazi se na korak do pobjede”, zaključak je saopštenja.

Prijavite se za “BoostMeUp!” program koji omogućava razvijanje preduzetničkih ideja

0
Prijavite se za “BoostMeUp!” program koji omogućava razvijanje preduzetničkih ideja
Boost-me-up

Iz Sekretarijata za privredu Opštine Tivat obavještavaju novoosnovana preduzeća i vlasnike malih biznisa koji su na početku, da su počele prijave za “BoostMeUp” program podrške crnogorskim startapovima. Prijave su otvorene od 25. avgusta do 15. septembra 2023. godine, a program traje do 30. marta 2024.

“BoostMeUp!” je program koji omogućava razvijanje preduzetničkih ideja uz podršku renomiranih eksperata iz različitih oblasti.  Ovaj program podrške sprovodi se kroz nekoliko faza. Šest najboljih timova dobija materijalnu podršku od 7.000€ za razvoj svoje ideje, a tri najbolja tima dobijaju po 4.000€ za pokrivanje troškova za učešće na međunarodnim konferencijama u cilju promocije svojih startapova.

Učesnici mogu biti novoosnovana preduzeća i timovi sa boravištem ili prebivalištem u Crnoj Gori koji rade na inovaciji koja je u nekoj od oblasti Strategije pametne specijalizacije Crne Gore (S3.me) i/ili pogađa neki od UN Ciljeva održivog razvoja (SDG), uz određene kriterijume koji su navedeni u Vodiču kroz BoostMeUp. Nosilac programa je IPC Tehnopolis, a partneri na programu su Naučno-tehnološki park Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Crnogorski Telekom i Naučno-tehnološki park Beograd.

Za više informacija i prijavu posjetiti www.boostmeup.me.