Ekološko društvo Boke Kotorske: Planska rješenja u nacrtu PUP-a Opštine Herceg Novi ugrožavaju prostor Savinske dubrave

0
Ekološko društvo Boke Kotorske: Planska rješenja u nacrtu PUP-a Opštine Herceg Novi ugrožavaju prostor Savinske dubrave
Ekološko društvo Boke Kotorske – foto PR Centar

Planska rješenja u nacrtu prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Herceg Novi, koja se odnose na Savinsku dubravu, direktno ugrožavaju areal manastira Savina, kao i samu savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Ekološko društvo Boke Kotorske.

Iz ove organizacije su ocijenili da nacrt izmjena i dopuna PUP-a Opštine HN, koji je još u toku, i planerska rješenja značajno mjenjaju namjenu prostora, mjenjaju vizure grada, utiču (negativno) na kompletnu ambijentalnu situaciju.

„Nakon javne rasprave, koja je održana 8. i ponovo 13. juna, upućene su primjedbe i komentari Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Nova rješenja na lokacijama prostora u zoni Savine, odnosno, Savinske dubrave, direktno ugrožavaju areal manastira Savina, kao i samu savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode, a za koje područje je urađena studija zaštite kao predjela izuzetnih odlika, i usvojena na sjednici skupštine opštine 2016. godine“, istakli su iz Ekološkog društva.

Podsjetili su da je studio uradio tim od 15 izuzetno kompetentnih stručnjaka iz više oblasti – biologije, geologije, pejzažne arhitekture, urbanizma, građevinarstva, arhitekture.

„Ova studija je dala smjernice Opštini, tj. lokalnoj upravi šta i kako da se radi na zaštiti ovog vrijednog, izuzetnog prostora savinske park šume, koji je iz dana u dan u sve gorem stanju zapuštenosti“, naveli su iz Ekološkog društva.

Ukazali su da se na sjevernim padinama tog područja dominantno sastojine kestena i hrasta, a na južnim i bora, kao i na činjenicu značajnog duhovnog prostora sa manastirom Savina i njegove dvije crkve, od kojih će starija slaviti čak 1000 godina postojanja, te uz crkvu Svetog Save, poviše manastira, i crkvu Svete Ane i spomenički kompleks iz Drugog svjetskog rata, „Savinska dubrava, kao izuzetno lijep prostor, je vazdušna banja“.

Savinska dubrava

Iz nevladine organizacije su podsjetili da se regionalni park i park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika, koji se nalazi na području lokalne samouprave, stavljaju pod zaštitu odlukom skupština jedinice lokalne samouprave, po prethodno dobijenoj saglasnosti Ministarstva i mišljenja Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

„Na osnovu čl. 27 Zakona o zaštiti prirode („Sl. list SRCG“, br.36/77 i 2/89) i čl.38, stav 1. tačka 5. Statuta opštine Herceg Novi (Sl.list RCG-opštinski propisi“, br. 1/96 i 13/98), Skupština opštine Herceg Novi, na sjednici održanoj 25.02.1999.god. donijela je Odluku o stavljanju pod zaštitu Savinske Dubrave kao posebnog prirodnog predjela („Sl.list RCG“, br.5/99). Ovom odlukom utvrđuje se da Savinska dubrava ima svojstvo zaštićenog objekta prirode i to kao posebni prirodni predio“, rekli su iz nevladine organizacije .

Ukazali su da je od tada je pravi pravnički rat oko statusa ovog područja, između Lokalne uprave i Ustavnog suda, „odnosno u cilju osporavanja savinskog prostora namjenjenog za urbanizaciju i izgradnju“.

„DUP je stavljen van snage, a gradnja novih objekata sve više napreduje na štetu visoke vegetacije, šume hrastova, borova i kestena. Kompleks manastira Savina sa crkvom Svetog Save predstavlja graditeljsko nasljeđe izuzetih vrijednosti i pod patronatom je Uprave  za  zašttu kulturnih dobara u Kotoru“, naveli su iz nevladine organizacije.

Ocijenili su da je jasno da je do sada lokalna uprava u Herceg Novom bila ta „koja je sve vrijeme u duploj ulozi: zaštitara, koji treba da odlukama i pravničkim aktima štiti savinski prostor i onog subjekta u prostoru koji daje dozvole za gradnju u cilju ostvarivanja finansijske dobiti od građevinskih dozvola i raznih komunalnih taksi, i koji svjesno žrtvuje prirodni prostor radi peribavljanja novčane koristi“.

Savinska dubrava

„Drugim riječima, lokalna uprava je kadija koji i sudi i tuži, igra svoje političke igre u kojima strada šuma i cijelo područje Savine, jer se nikoliko ne ulaže ni u uređenje staza, pošumljavanje, uklanjanje suvog rastinja, antierozione procese, kanalisanje površinskih voda i slično“, rekli su iz nevladine organizacije.

Ekološko društvo i građani su imali snažnu kampanju protiv izgradnje novih hotelskih objekata u zahvatu bolnice Meljine, gdje je trebalo da budu izgrađeni visokospratni hoteli koji bi izgledom dominirali prostorom i ugrozili vizure na manastir Savinu i njegovu veliku crkvu Uspenja Presvete Bogorodice.

Oni su, govoreći o katastarskoj parceli 2445/1 ko Topla na Savini, saopštili da je po važećem Prostorno-urbanističkom planu Opštine Herceg-Novi namjena ove lokacije je SMG – stanovanje malih gustina, koje omogućava izgradnju objekta spratnosti P+S-PK.

„Nacrtom izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Herceg-Novi namjena prostora je stambena, ali sa mnogo većim koeficijentom izgrađenosti, i to kao  SV-stanovanje veće gustine. Na ovoj lokaciji je teren u nagibu, u pravcu sjever-jug. Ovakva oznaka daje mogućnost za gradnju objekta visoke spratnosti“, rekli su iz ove NVO.

Govoreći o situaciji terena, gdje su, osim manastirskog kompleksa i školskih objekata, u okruženju porodične, stambene kuće, iz Ekološkog društva su ocijenili da bi višespratnica dominirala prostorom, i visinom i stepenom izgrađenosti te ugrozila manastir, njegovu strogu zonu zaštite.

„Nacrt planskog dokumenta je suprotan važećoj zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite životne sredine i kulturnih dobara. Suprotan je i javnom interesu. Treba imati u vidu da je u pitanju prostor kp 2445/1 kao dvostruko zaštićeno područje tzv. Savinske dubrave, kao prirodnog dobra, a sa druge strane, to je graditeljska baština i kulturni pejzaž, pa je  očuvanje ovog prostora ujedno i obaveza Crne Gore prema, kako domaćim, tako i međunarodnim institucijama, posebno UNESCO-u“, naveli su iz Ekološkog društva.

Posebno su ukazali na temu proširenja gradskog groblja, koje se planira kroz PUP Opštine Herceg Novi, kako su ocijenili, na štetu Savinske park šume.

„Gradsko groblje na Savini već je jednom prošireno na račun Savinske dubrave, zaštićenog područja, parka prirode. Sada to Opština želi još jednom. Javno mnenje je već u nekoliko navrata iskazivalo negativan stav ka ovom predlogu da se proširi groblje na račun šume“, naveli su iz Ekološkog društva.

Iz ove organizaciuje su upitali „Zašto uništavati šumu, spomenik prirode, vrijednu vegetaciju, radi proširenja groblja?“.

Ekološko društvo Boke Kotorske postoji više od 30 godina, a osnovano je sa zadatkom bavljenja pitanjima iz domena zaštite, odnosno, ugrožavanja životne sredine u Boki kotorskoj, posebno sa akcentom na planiranju prostora i izgradnji objekata, očuvanju ambijentalnih vrijednosti, zaštiti mora, prirodnih vodnih resursa, zaštiti graditeljskog nasljeđa, zaštiti prirodnih zelenih površina, šumskih predjela i itd.

Zaštita prirodnog predjela savinske park šume zauzima posebno mjesto u aktivnostima ovog NVO-a, tim prije što je posljednjim dekadama izuzetno malo urađeno na zaštiti ovog prostora a veoma mnogo na devastaciji i uništavanju.

Zlatna mimoza filmu “Sigurno mjesto”

0
Zlatna mimoza filmu “Sigurno mjesto”
Zlatna mimoza filmu “Sigurno mjesto”

Nagrada Grand prix festivala – Velika zlatna mimoza 36. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival po odluci žirija dodijeljena je filmu “Sigurno mjesto”, reditelja Juraja Lerotića.

Žiri u sastavu Jelisaveta Seka Sablić kao predsjednica žirija i Rumena Bužarovska, Đorđe Milosavljević, Andrija Mardešić, Dušan Kasalica kao članovi, u obrazloženju su naglasili da u ovom emotivnom i zastrašujućem putovanju u najmračnije kutke ljudske svijesti, precizna režija i maestralne glumačke izvedbe pokazuju da sigurno mjesto zapravo ne postoji i ljubav kao ultimativna emocija zapravo ne može ništa naspram egzistencijalnog nemira koji može obuzeti jedno ljudsko biće.

Zlatna mimoza za najbolju režiju otišla je u ruke Juraja Lerotića za film “Sigurno mjesto”, nagrada za najbolji scenario Uni Gunjak za film “Ekskurzija”, za najbolju žensku ulogu Asji Zari Lagumdžiji za ulogu Iman u filmu “Ekskurzija”.

Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu dodijeljena je ravnopravno Goranu Markoviću i Juraju Lerotiću, za uloge braće u filmu “Sigurno mjesto”.

Nagrada “Živko Nikolić” – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodijeljena je Dušanu Zoriću i Matiji Gluščeviću za film “Da li ste vidjeli ovu ženu?”.

Specijalno priznanje žirija 36. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival odlazi u ruke mladog i perspektivnog glumca Jovana Ginića, za ulogu u filmu “Lost country”.

Zlatna mimoza filmu “Sigurno mjesto”

Nagrada “Milan Žmukić” – za poseban doprinos afirmaciji festivala, dodijeljena je Jelisaveti Seki Sablić, na ceremoniji svečanog otvaranja 36. FFHN-MFF.

Plaketa “Zoran Živković” za najbolji film, dodjeljuje se filmu “Sigurno mjesto”.

U takmičarskoj selekciji dokumantarnog filma žiri u sastavu Dejan Petrović, predsjednik, Velibor Čović i Josip Lukić kao članovi, jednoglasno je donio odluku da se Zlatna mimoza za najbolji dokumentarni film dodijeli filmu “Dipped in Black”, reditelja Mathewa Thornea i Derika Lyncha.

Specijalno priznanje dodjeljuje se filmu “Procenti života”, Vladimira Perovića, kao i filmu “Horror vacui” Borisa Poljaka iz Hrvatske.

U takmičarskoj selekciji studentskog filma žiri u sastavu Jovana Bojović, predsjednica, Đorđe Stanojlović i Hazim Begagić članovi, jednoglasno je donio odluku da nagrada Zlatna mimoza za najbolji studentski film dodijeli filmu “Guguto memeto”, diplomskom projektu reditelja Branislava Stošića, studenta završne godine filmske režije, u produkciji Akademije umjetnosti Univerziteta u Banja Luci, Bosna i Hercegovina.

Specijalno priznanje žirija takmičarske selekcije studentskog filma 36. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival dodijeljen je Iliji Zekoviću, studentu prve godine master studija filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, za scenario filma “Pas koji se upiškio od sreće”, u produkciji FDU Cetinje, Crna Gora.

Zlatna mimoza filmu “Sigurno mjesto”

Specijalno priznanje dodijeljeno je i Amaru Komiću sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu za režiju filmova “Mlada” i “Kuda idu izgubljene mačke?” u produkciji ASU Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Na sjednici zvaničnog žirija Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana FEDEORA 36. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival, u sastavu Marina Kostova, Kerem Akca i Vuk Perović, donijeta je odluka da se Nagrada FEDEORA za najbolji film dodijeli ostvarenju Lerotića “Sigurno mjesto”.

Specijalno priznanje žirija FEDEORA dobio je film “KAYMAK” reditelja Milča Mančevskog za dubok, dinamičan i hrabar pristup savremenim odnosima, beskompromisno režiran od strane zrelog reditelja jedinstvenog stila.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

0
Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda
Policija

Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, a pet osoba lakše je povrijeđeno.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, Baru pet, a u Nikšiću, Bijelom Polju i Budvi po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Ulcinju, Herceg Novom i Mojkovcu.

Izdato je 446 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 63 prekršajne prijave.

Policija je oduzela 16 pari registarskih tablica.

Aerodrom Mostar bi mogao pod koncesiju uz pomoć Evropske unije

0
Aerodrom Mostar bi mogao pod koncesiju uz pomoć Evropske unije
Aerodrom

Aerodrom Mostar bi mogao ići pod koncesiju uz podršku Evropske unije, koja je izdvojila 350 hiljada KM za izradu strategije razvoja i poboljšanje poslovanja mostarskog aerodroma, koji vidi kao ogromni potencijal za međunarodni zračni transport putnika.

Šef delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler nam je u srijedu, tokom posjete Mostaru, kazao kako je o tome među brojnim temama razgovarao sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem i predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem.

Prema njegovim riječima su razgovarali o mogućnostima profesionaliziranja menadžmenta i poboljšanja kapaciteta aerodroma, da bi ponovno postao, pravi aerodrom sa nekoliko stotina hiljada putnika.

“Ako pogledate druge međunarodne aerodrome u regiji, vidjet ćete da model koji se obično bira jeste model dodjele koncesija. Dakle, da se ostvari stalni prihod s jedne strane, ali i da se obezbijedi osiguranje, da će se vršiti stalne investicije i da će brojevi putnika rasti. Gledamo i druge aerodrome, kao što je sarajevski aerodrom i mi zapravo stavljamo novac na stol, tamo gdje je on potreban, tako da smo već obezbijedili potrebna sredstva za pripremu dokumentacije”, kazao je Sattler za Klix.ba.

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić pojašnjava kako od ranije postoji projekat gdje je Evropska administracija ponudila tehničku pomoć u kontekstu izrade dokumentacije oko izrade master plana, odnosno razvoja mostarskog aerodroma.

– Ne radi se tu o direktnim financijskim dotacijama aerodromu, ali konkretno, da budem otvoren do kraja, 350 hiljada eura je osigurano kroz fondove Evropske unije, koje bi se trebale potrošiti na izradu studije budućnosti Aerodroma Mostar, a prvenstveno u kontekstu pripreme dokumentacije za izbor koncesionara, ako se odlučimo u tom smjeru ići -kazao je Kordić za Klix.ba.

Naglašava da je potrebno prvo aerodrom urediti i imati neke letove da bi uopće bio interesantan potencionalnom koncesionaru.

Tako se paralelno sa pripremama za koncesiju, po njegovim riječima radi na stvaranju preduslova za uvođenje radnog režima od 24 sata, što bi mostarskom aerodromu omogućilo da bude alternativa za sarajevski i sve aerodrome u okruženju.

– Zajedno promišljamo, radimo dokumentaciju i istražujemo šta bi to najbolje bilo za mostarski aerodrom. Ipak je sav posao na nama, na koncu konca i odluke su na Gradskom vijeću Grada Mostara. Ono što je dobro, jeste, da se administracija ne petlja u odluke, ali u svakom slučaju daje izvanrednu tehničku pomoć, jer da bi donijeli dobru odluku, u kom smjeru voditi grad, treba napraviti izvjesnu analizu i uz tu analizu studiju, jer napamet je to improvizacija koja nema smisla – konstatovao je gradonačelnik Mostara.

Strategija razvoja mostarskog aerodroma, kako je naglasio po viđenju gradska administracija je takva, da je akcenat na redovnim linijama s kompanijama, koje su, kako naglašava “stabilnije” nego što su to niskobudžetne kompanije.

– Ideja je da imamo vezu sa što više habova. Kad promišljamo ko živi u Mostaru i s kim bi trebali biti povezani, to su definitivno Zagreb i Beograd u prvom redu. Promišljamo, kako Turkish Airlines ima ozbiljne komunikacijske letove s Istanbulom, da mu ponudimo Grad Mostar, kao alternativni aerodrom za Sarajevo i u tom smjeru vodimo razgovore. Naravno, sve to je tehnički zahtjevno za odraditi, ali na toj liniji razgovaramo i rješavamo neke probleme i zahtjeve koje oni pred nas postavljaju i u tom smjeru idemo – pojasnio je Kordić.

Ističe da su sve niskobudžetne kompanije dobrodošle u Mostar, ali naglašava kako se na primjeru Tuzle, Banje Luke pa i Sarajeva vidjelo da su one “nestabilne” u smislu da su samo profitno orijentirane.

– Mi imamo tu strategiju, da želimo direktne linije sa nacionalnim prevoznicima koji su stabilni i gdje su dugoročniji ugovori. Naravno da bih rado vidjeli da i niskobudžetne kompanije dođu u Mostar, jer one su ipak booster brzog povećanja broja putnika, ali kako brzo raste broj putnika, kad se dogodi bilo kakav poremećaj na tržištu i na aerodromu te kompanije znaju vrlo lako otkazati ugovore. Iako ne dozvoljavam sebi da odlučujem, jer ima ljudi koji se bave tom strukom, ono što mogu između redova pročitati, jeste da bi kurs bio srednji i jednih i drugih. Svi su dobro došli, a naša zadaća je vrlo jasna i mislim da se vide rezultati nakon dvije godine onoga što smo radili – ustvrdio je Kordić.

Podsjeća da je mostarski aerodrom imao izvjesnih tehničkih problema koji su uspješno riješeni i tvrdi da je sada na uzlaznoj putanji poslovanja.

“Naravno kao u svakom poslu, bit će sigurno boljih i lošijih i vremena, ali treba biti stabilan i otporan na ta loša vremena. Mislim da mi vozimo u dobrom smjeru, kad je mostarski aerodrom u pitanju”, zaključio je Kordić.

Ove godine u Tivtu 59 brakova, i 18 razvoda

0
Ove godine u Tivtu 59 brakova, i 18 razvoda
Tivat – Opština

Od januara do kraja avgusta u Tivtu je sklopljeno 49 brakova, dok je naknadno upisano 10 brakova crnogorskih državljana koji su se vjančali na nekoj drugoj loakciji. Za isti vremenski period registrovano je 18 razvoda braka. Prema evidenciji kancelarije matičara Sekretarijata za lokalnu upravu, tokom avgusta ove godine u Tivtu je sklopljeno osam brakova. Realizovan je i jedan naknadni upis braka u knjigu vjenčanih.

Od ukupnog broja, 18 brakova je sklopljeno između crnogorskih državljana, dok su devet bračnih zajednica u Tivtu zasnovali strani državljani. Zabilježena su 22 braka koja su sklopili naši državljani sa stranim državljanima. Strani državljani koji su se vjenčali u Tivtu dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rusije, Ukrajine, Velike Britanije, Azerbejdžana, Australije…

Kancelarija matičara registrovala je jedan upit za sklapanje istopolnog braka. Isti nije realizovan zbog nepotpune dokumentacije.

Za sklapanje braka u Opštini Tivat od dokumentacije neophodni su: izvodi iz matične knjige rođenih, uvjerenja o slobodnom bračnom stanju i fotokopije ličnih karata vjerenika i kumova. Ukoliko se radi o stranim državljanima dokumenta moraju biti prevedena od strane ovlaštenog sudskog tumača. Takođe, potrebno je pristustvo ovlaštenog sudskog tumača prilikom izrade zapisnika (formalna procedura koja prethodi činu sklapanja braka) i tokom samog vjenačanja

JU Muzej i galerija Tivat – Izložba Vesne i Rajka Sušića

0
JU Muzej i galerija Tivat – Izložba Vesne i Rajka Sušića
plakat

Izložba likovnih radova Vesne i Rajka Sušića, naslovljena “Prelaz”, biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u srijedu, 30. avgusta u 20 časova.

Vesna Sušić  rođena je 3. marta 1972. u Zaječaru, Srbija. Završila srednju školu likovnih tehničara „Đorđe Krstić“ u Nišu kao tehničar grafičkog dizajna. Diplomirala slikarstvo u klasi prof Ismaila Karaila 1997. godine na Fakultetu Likovnih Umjetnosti u Cetinju. Radila kao tv scenograf, grafički dizajner, a 2019. stekla licencu za rad u prosvjeti. Zaposlena je u Nikšićkom pozorištu. Udata, majka jednog djeteta. Živi i slika u Nikšiću. Na ovoj izložbi predstaviće se crtežima.

Rajko Sušić rođen je 29. januara 1971. god u Nikšiću. Diplomirao vajarstvo u klasi prof.  mr Pavla Pejovića 1997. Magistrirao u klasi prof. mr Pavla Pejovića 2008. Dobitnik više nagrada za skulpturu. Učesnik više umjetničkih kolonija. Stekao licencu za bavljenje pedagoškim radom. Zaposlen u školi Mileva Lajović Lalatović u Nikšiću. Izlagački aktivan. Živi i vaja u Nikšiću. Autor skulpturalne cjeline „Grupa“ ili „Jato“ postavljene 2015. godine u Noći muzeja na tivatskom Trgu od kulture.

Izložbu crteža i skulptura, koja će biti postavljena u prizemlju galerijskog prostora JU Muzej i galerija Tivat, svečano će otvoriti direktorica Danijela Đukić.

Oluja protutnjala Slovenijom, u Švicarskoj poplave i snijeg

0
Oluja protutnjala Slovenijom, u Švicarskoj poplave i snijeg
Oluja – foto telegram.hr

Na udaru snažnih grmljavinskih oluja našli su se dijelovi središnje Europe. Osim Slovenije, zahvatile su Austriju, Švicarsku i Italiju. Ponegdje je padala tuča veličine jajeta, bujične poplave pogodile su mnoge gradove i sela. Zasad nema dojava o ljudskim žrtvama.

Obilne kiše i vjetrovi prešli su u ponedjeljak srednji dio Slovenije i kreću se prema istoku, a Geološki zavod upozorava na moguću aktivaciju klizišta u općini Medvode.

U glavnome gradu Slovenije nevrijeme i snažni vjetrovi izazvali su dosta poteškoća. Neke su kuće poplavljene, neki su vozači bili blokirani zbog velike količine vode na cesti.

Brojni podvožnjaci su zbog toga zatvoreni, javljaju nadležni centri.

Raste i vodotok Gradaščice.

Posebno upozorenje izdano je za općinu Medvode koja je već u nedjelju počela dijeliti vreće s pijeskom i pozvala stanovnike koji su bili pogođen poplavama početkom kolovoza da se pobrinu za vlastitu sigurnost.

– Ako se u idućih 12 sati oglase sirene za opasnost to znači opasnost poplavnog vala. Pazimo na sebe i na druge, poručio je regionalni centar civilne zaštite.

Geološki zavod Slovenije upozorio je da bi se zbog obilnih kiša mogli aktivirati odroni.

Meteorolozi očekuju da nevrijeme zahvati istočnu Sloveniju, a padaline te moguće i oluje očekuju se i u utorak ujutro.

Poplave na sjeveru Italije

Centar Trsta poplavljen je nakon što su pljuskovi i oluja zahvatili sjeveroistočni talijanski lučki grad. Nevrijeme je pogodilo i Sloveniju, gdje su vatrogasci zbog poplava morali intervenirati na više područja, a zabilježeni su i problemi vezani za opskrbu strujom.

Mnogi građani i turisti su se u Trstu sklonili u ugostiteljskim objektima na priobalnom Trgu talijanskog jedinstva i oko njega.
Vjetrovi su otpuhali mnoge stolove kafića i drugi vanjski namještaj.
U oluji se na središte grada sručila golema količina vode u roku od 20 minuta, nakon čega se nebo razvedrilo.
Sjeverna Italija nastavlja se suočavati s veoma teškim nevremenom u ponedjeljak, pri čemu su mnoge pokrajine pogodili pljuskovi, grmljavina, snažni vjetrovi i odroni tla, među ostalim ekstremnim slučajevima.
Visok vodostaj također je zabilježen malo južnije – u Veneciji.
Na drugoj strani zemlje, u sjeverozapadnoj pokrajini Pijemont, vatrogasci i policija morali su intervenirati ralicom kako bi oslobodili nekoliko automobila zarobljenih u snijegu u planinskom prijevoju Colle dell’Agnello u blizini grada Cuneo na granici između Italije i Francuske.Nitko nije ozlijeđen, vozila su se poslije spustila u dolinu, a cesta je i dalje zatvorena.

Situacija je također bila kritična u Lombardiji na sjeveru, gdje je desetak ljudi evakuirano zbog djelomičnih poplava.

Ekstremni vremenski uvjeti također su poremetili nacionalni promet, a državni operater za ceste Anas je najavio zatvaranje triju većih prometnica u sjevernim pokrajinama Lombardiji i Pijemontu.

U Genovi i njezinu zaleđu samo u posljednja 24 sata izmjereno je više od 200 milimetara kiše. Poplavljeni su podvožnjaci, zatvorene su pojedine stanice podzemne željeznice, a zabilježeni su i nestanci struje. Na liniji između Genove i Torina prekinut je željeznički promet, a o poplavljenim ulicama javljaju i iz grada Rapalla. Sinoptičari upozoravaju da je to samo početak te da će olujnih nevremena uz obilnu kišu biti sve do srijede.

Na zapadu Austrije opasnost od poplava nakon obilne kiše

Olujno nevrijeme uz obilnu kišu poharalo je Austriju i Švicarsku. U Tirolu je zbog odrona zatvoren željeznički promet, a u južnom švicarskom kantonu Ticino palo je čak 350 milimetara, aktiviraju se klizišta, oborinske vode poplavljuju zgrade, rastu vodostaji rijeka. U okolici Salzburga oluja je iščupala brojna stabla pa je promet vlakova nekoliko puta bio u prekidu.
– Upozoravaju se građani da ostanu u kućama i izbjegavaju nepotrebne izlaske na ulice. Isto tako se ne preporučuje boravak u podzemnim garažama, glasi upozorenje savezne pokrajine Tirol građanima Schwaza kojem prijeti nabujala rijeka Inn.

Na opasnost upućuju i sirene civilne zaštite koje se od ponedjeljka poslijepodne mogu čuti u tom tirolskom gradiću.
Situacija je napeta i u cijelom slivu rijeke Inn, ali je premijer savezne pokrajine Tirol Anton Mattle rekao da je najveća opasnost prošla.

– Prošli smo dobro s obzirom na okolnosti i mislim da možemo govoriti o popuštanju napetosti, rekao je Mattle.

Fronta s jakim oborinama polako se povlači prema saveznim pokrajinama Salzburg i Koruška gdje se jače oborine očekuju tijekom večeri i noći, a mogle bi potrajati do utorka poslijepodne.

U noći na utorak očekuju se nevremena na istoku zemlje u saveznim pokrajinama Štajerska i Gradišće.

– U cijeloj Austriji se zbog polja niskog tlaka iznad sjeverne Italije mogu očekivati jake oborine koje mogu prouzročiti izlijevanja korita potoka i rijeka, upozorila je tvrtka GeoSphere Austria.

Austriju je prije nekoliko tjedana zahvatilo nevrijeme s poplavama.

Nakon vrućina, u Švicarskoj poplave i snijeg

Snijeg je padao u ponedjeljak u Zermattu u Alpama na visini od 1638 metara.

– Temperatura je drastično pala u četiri dana. U četvrtak termometar je pokazao 31,2 stupnjeva Celzijevih. Jutros u 11,15 sati bilo je 0,5 stupnjeva. Granica između kiše i snijega nalazi se između 2000 i 2400 metara u ostatku švicarskih Alpa, objavio je na platformi X MétéoSuisse.

Nekoliko prijevoja, uključujući Gothard i Simplon, zatvoreno je u ponedjeljak zbog jake kiše koja je počela u petak navečer te izazvala nekoliko blatnih bujica. Željeznički promet mjestimice je obustavljen zbog odrona tla. Izlila se Rajna, no naselja nisu pogođena.
U Ticinu već nekoliko dana pada jaka kiša. U nekim naseljima zagađena je voda za piće.
Oborine se očekuju i u utorak. Snijeg bi trebao nastaviti padati u planinama, no to neće biti dovoljno da bi spasilo ledenjake. Švicarski ledenjaci izgubili su 6 posto volumena između 2021. i 2022., u odnosu prema trećini između 2001. i 2022. godine.

Jake oluje i u ostatku Europe

Snažna oluja jučer je pogodila Balearsko otočje i Kataloniju u Španjolskoj. Na Mallorci je ozlijeđeno nekoliko ljudi u jakim udarima vjetra. U lukama je oštećeno više plovila. Padala je i tuča, a na ulicama su se stvarale bujice.

Oluje su ovoga ljeta pogodile mnoge dijelove Europe i nanijele golemu štetu.

17. Hercegnovski strip festival od 1. do 6. septembra

0
17. Hercegnovski strip festival od 1. do 6. septembra
HSF

Ovog petka počinje 17. izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji se ove godine održava od 1. do 6. septembra,  na više lokacija u Herceg Novom i Tivtu.

Izuzetno bogat šestodnevni program, pored tipično stripovskih sadržaja,  kao što su crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, izložbe, prezentacija i predavanja, podrazumijeva i veoma kvalitetan, pažljivo odabran, muzički repertoar svakog dana. Na veče otvaranja, u petak 1. septembra, od 22 sata na tvrđavi Forte Mare nastupiće poznata pop/rock/reggae grupa „Zoster” iz Mostara, dok je na istoj lokaciji za sljedeću veče, subotu 2. septembra, zakazan koncert grupe „DLM” (Deca loših muzičara) iz Beograda. Ulaz je za ove spektakularne koncerte besplatan kao i za sve ostale programe u okviru HSF-a na kojem će u nedjelju 3. septembra na terasi resto-bara Jadran na Škveru nastupiti beogradski rock bend „Virvel”…

PROGRAM 17. HSF-a:

Petak, 01. septembar  

 20:30 – 22:00 Trg Belavista 

–   Svečano otvaranje XVII HSF-a 

 –   Galerija „Josip Bepo Benković“ – Izložba radova specijalnih gostiju i izložba „Diplomatija i strip“ u saradnji sa Francuskim institutom u CG  

–   Galerija „Sue Ryder“ – Izložba „Zimska kraljica“- Fernando Dagnino, svjetska premijera. 

 22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare 

–   Opening party koncert  eDOLL”  

–   Koncert Zoster” 

  Subota, 02. septembar 

 11:00 – 13:00 Coworking „Kolektiv Novi“  

–   Škola i radionice crtanja stripova 

 11:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Berza stripa  

–   Background muzički program – Groovy Castel Nuovo 

 17:30 – 20:00 HSF plato: Radio caffe – Pasta di Bocca 

–   17:30 Prezentacija – Milko Peko i Nikola Ćurčin – roman Brat  

–   18:30 Prezentacija – Luka Rakojević – Strip i more“  

–   19:00 Prezentacija – Miodrag Spasojević – „Danny Jones: Lovac na vampire”  

–   19:30 Prezentacija – Fran Strukan, Krešimir Biuk, Fernando Dagnino, et al. – Farto 2”  

   22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare 

–   BUNT ROCK koncert „Monah”  

–   Koncert „Deca loših muzičara – DLM“  

–   HSF party – DJ BodziE – Groovy Castel Nuovo  

  Nedjelja, 03. septembar 

11:00 – 14:00 PVK „Jadran“ trofejna sala 

–  11:00 – 13:00 – Masterclass: Fred Remuzat – Storyboarding u TV reklamama”  

–  13:00 – 13:30 Predavanje: Andrew Scott – „NFT stripovi godinu dana kasnije”  

–  13:30 – 14:00 Promocija: Marijana Terić – SF magazin „Athanatik“ 

11:00 – 20:00 Resto-bar Jadran 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Berza stripa  

–   18:00 – 18:45 – Prezentacija i razgovor: Dave McKean  

–   18:45 – 19:30 – Prezentacija i razgovor: Ian Churchill i Doug Braithwaite  

–   19:30 – 20:15 – Prezentacija – Zoe Thorogood i Jenika Ioffreda – „Nezavisna scena u Velikoj Britaniji”   

 21:00 – 01:00 Resto Bar Jadran 

–   HSF party  

–   Koncert „Virvel“ 

 Ponedjeljak, 04. septembar 

10:00 – 14:00 Šetalište Pet Danica od Yachting cluba do Sol kafea 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Berza stripa

16:00 – 20:00 Portonovi, Vista square 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Berza stripa  

–   Background muzički program – Resident DJ 

21:00 – 01:00 Amfiteatar HN pozorišta 

–   HSF party  

–   Koncert „Ritam Sex-i-Ja – Red Hot Chili Peppers Tribute“ 

 Utorak, 05. septembar 

 10:00 – 12:00 Brod „Tahiti“ i Šetalište Pine, Tivat 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Berza stripa  

–   Background muzički program – DJ Soft 85

14:00 – 18:00 Klinci Village Resort, Luštica 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama  

–   Škola crtanja u prirodi 

 –   Crtanje stripa u boci 

–  Panel diskusija: Umjetnice u stripu – specijalne gošće XVII HSF-a: Marianna Ignazzi, Grazia La Padula, Ester Cardella, Dana Dimat, Yi Yang 

21:00 – 01:00 Amfiteatar Pozorišta – Dvorana Park 

–   HSF party – „Chenova”  

–   Koncert “Boka All Stars” 

 Srijeda, 06. septembar 

 11:00 – 22:00 Beach bar „Peoples” 

–   Crtanje za fanove  

–   Crtanje na majicama 

 –   Berza stripa

–   12:00 – 13:00 – „Tačno u podne“ – Prezentacija i razgovor sa specijalnim gostima: Marco Mastrazzo, Francis Portela i Zoran Smiljanić 

–   Background music DJ Groovy Castel Nuovo 

20:00 – 00:00 Beach bar „Peoples” 

–   HSF party „Low Voltage”  

–   Koncert „Lutke na koncu“ 

Za remont dva broda 700 hiljada eura

0
Za remont dva broda 700 hiljada eura
Adriatic 42: Uspješno završen servis Black Pearl

Brodogradilište Adriatic 42 u Bijeloj obavlja remonte dva broda Mornarice Vojske Crne Gore (VCG), po ugovoru vrijednom 700 hiljada EUR, koji je ta firma sa Ministarstvom odbrane potpisala početkom avgusta.

Prije desetak dana u Bijeloj je po tom ugovoru započet obimniji remont pučinskog remorkera PR-41 Orada, dok je prošle nedjelje na velikom takozvanom travel liftu brodogradilišta Adriatic 42, iz mora na obalu radi dokovanja i manjeg remonta podignut i patrolni brod P-105 Durmitor, pišu Vijesti.

Posao na oba broda potrajaće po 45 dana, a osim standardnih dokovskih radova na podvodnom dijelu trupa, propelerskim osovinama, kormilima i ventilima, podrazumijeva i ultrazvučno mjerenje debljine brodskih stopa na po hiljadu točaka po brodu, izmjenu eventualnih slabih djelova limova na brodskom koristu, te u slučaju remorkera Orada i još neke cjevarske i radove na tankovima goriva, odnosno u pogonskom kompleksu broda, te na sistemu ventilacije i klimatizacije.

Ovo su prva veća ulaganja u ta dva broda koja, uz školski brod Jadran, trenutno predstavljaju glavninu pomorskih snaga Mornarice VCG. Mornarica je od zatvaranja nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu 2007. ostavljena skoro bez ikakve ozbiljnije logističke i tehnološke podrške što se pogubno odrazilo na ispravnost njenih plovila, a time i nivo borbene gotovosti ovog vida VCG.

Sa otvaranjem brodogradilišta Adriatic 42 u Bijeloj, iza kojeg stoji konzorcijum renomirane brodograđevinske korporacije Drydock World Dubai i tivatskog Adriatic Marinasa, Mornarica VCG je opet dobila mogućnost da u spostvenoj državi vrši remonte makar svojih brodova, dok to još ni u Bijeloj ne može raditi kada su u pitanju samo naoružanje i kompleksniniji borbeni sistemi na vojnim plovilima, a što je nekada rutinski i bez problema rađeno u tivatskom Arsenalu.

“Ministarstvo odbrane sklopilo je višegodišnji ugovor sa kompanijom Adriatic 42 iz Bijele s ciljem obezbjeđivanja redovne dinamike održavanja plovnih sredstava Mornarice VCG. Pokrenuti su dokovski, kao i kompleksni radovi na brodovima Mornarice VCG, kako bi njihova tehnička ispravnost bila podignuta na viši nivo”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane, čijim radom zvanično koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Tivat: Završeni radovi na okretištu, očekuju da će se roditelji koji djecu voze u školu pridržavati novih pravila kretanja

0
Tivat: Završeni radovi na okretištu, očekuju da će se roditelji koji djecu voze u školu pridržavati novih pravila kretanja
Završeni radovi – foto Opština Tivat

Završeni radovi na okretištu i stajalištu kod školskog centra


Tokom vikenda završeni su radovi na izgradnji okretišta u ulici Omladinskih brigada kod školskog centra. Kako bi se izbjegle gužve u ovoj ulici, ali i sa tim povezani zastoji na Jadranskoj magistrali, planirano je da se vozila kreću pomenutom ulicom do ulaza u Osnovnu školu “Drago Milović” u Tivtu, gdje bi se polukružno okretala i istom ulicom se, bez zadržavanja vraćala ka magistralnom putu. Radovi su okončani u predviđenom roku, a izvodila ih je firma “Asfalt beton gradnja”. U ovo okretište uloženo je 76.000€.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan je iskazao zadovoljstvo urađenim: “Nadam se da će ovako rekonstruisana ulica Omladinskih brigada, donijeti saobraćajno rasterećenje ovom dijelu grada i da će se svi učesnici u saobraćaju, posebno roditelji koji djecu voze u školu, pridržavati novih pravila kretanja.”

U sklopu ovih radova, u neposrednoj blizini osnovne škole, na prostoru do prodavnice “Takulin”, izgrađeno je novo autobusko stajalište, sa ciljem da se rastereti raskrsnica i postojeće stajalište na dnu ulice Pod kuk. Ovim se preduzimaju koraci ka efikasnijoj i bezbjednijoj organizaciji saobraćaja u zoni škola.