Decembar, mjesec okupan toplinom i ljubavlju, ušuškan u njedrima grada Tivta, postaje još čarobniji.
Mjesec kada oči blistaju, kada zaboravimo na sve teške teme, i radujemo se, radujemo se novom početku. Tivat u decembru je poseban, ove godine će poprimiti još veći sjaj, jer će se ulicama grada ušuškati novi čarobni ukrasi koji će uveličati njegovu već neopisivo veliku ljepotu.
Tivat postaje jelka puna ukrasa, nota, radosnih dječijih igara, a ona zvijezda na vrhu iste su upravo ljudi, prije svega stanovnici grada Tivta, a onda i posjetioci koji se odluče da poklone svoje vrijeme u decembru gradu Tivtu.
Svima omiljena gradska riva Pine već od 16. 12 pretvoriće se u kutak zimskih radosti i zasjati u punom sjaju sve do polovine januara. Ulice grada biće oplemenjene novogodišnjim ukrasima i iste će postati kutak za brojne fotografije i uspomene. Prostor oplemenjen kućicama koje nude bogatu gastro ponudu i onim drugim sa suvenirima, učiniće da Vam boravak u Tivtu bude nezaboravan.
Program Tivat NG
Sve te novogodišnje radosti ne bi bile potpune da im se ne doda ona vesela nota, zapravo pjesma lokalnih izvođača koja će se svakog vikenda širiti ulicama grada Tivta. One najveće radosti, odnosno smijeh koji liječi dušu, jeste upravo dječiji smijeh, a Turistička organizacija Tivat se potrudila da ove godine napravi tri događaja koji će uveseliti najmlađe i najslađe posjetioce.
Dječija Nova godina Tivat
Kao kruna svih prazničnih radosti, prepoznaje se upravo doček Nove 2024.godine koji je rezervisan za najbolji provod, za vatromete osmjeha i lavine sreće, kako bi novi početak napravili boljim, novu sezonu kvalitetnijom i Novu godinu uspješnijom.
Ono što nas u Tivtu očekuje u predstojećim decembarskim danima:
16.12. – Ansambl Toć, od 17:00- 19:00 h
17.12. – Bane Nedović, od 17:00- 19:00 h
23.12. – Škuribanda bend, od 17:00- 19:00 h
24.12. – Castel Nuovo, od 17:00- 19:00 h
30.12. – Dječija nova godina, od 11:00- 14:00 i od 16:00- 18:00 h
31.12. – Bojan Delić i HARIS DŽINOVIĆ
01.01. – Dnevna zabava – Pljevaljski tamburaši 12:00- 14:00 h
01.01. – Akademia bend i ACO PEJOVIĆ
02.01. – Milky Wave, od 17:00- 19:00 h
06.01. – Pljevaljski tamburaši, od 12:00-14:00 hi od 16:00-18:00 h
07.01. – Darko Martinović, od 17:00- 19:00 h
13.01. – Jelena Zvicer, od 17:00- 19:00 h
14.01. – Jelena Božović, od 17:00- 19:00 h
Vladimir Gojković, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore, objavio je spisak igrača, koji će 10. decembra otputovati u Utreht, na sedmodnevne pripreme sa selekcijom Holandije, čime će zvanično početi i pripreme za Evropsko prvenstvo, koje se od 4. do 16. januara održava u Hrvatskoj.
Na spisku su Dejan Lazović, Petar Tešanović, Darko Đurović, Draško Brguljan, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Vlado Popadić, Vladan Spaić, Kanstantin Averka, Aleksa Ukropina, Dušan Banićević, Đuro Radović, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Martin Gardašević, Miroslav Perković, Vasilije Radović, Jovan Vujović, Marko Mršić i Danilo Radović.
U nacionalni tim se nakon dvije godine i Olimpijskih igara u Tokiju vratio Draško Brguljan.
Poslije sedmodnevnih treninga u Utrehtu, reprezentacija Crne Gore će od 19. do 21. decembra, učestvovati na turniru Četiri nacije u Kaljariju, gdje će odigrati kontrolne mečeve protiv Italije, Francuske i Australije.
Tokom pripremnog perioda, planirano je da naša selekcija trenira i u Podgorici (25. – 27. decembar), Kotoru (28. – 30. decembar) i Herceg Novom (1. i 2. januar).
Crna Gora će u prvoj fazi Evropskog prvenstva igrati u Dubrovniku u grupi sa Francuskom (4. januar), Španijom (6. januar) i Hrvatskom (8. januar).
Prve dvije selekcije idu direktno u četvrtfinale, dok trećeplasirane i četvrtoplasirane očekuje razigravanje za plasman među osam najboljih.
Udruga Palagruza povodom blagdana Svetog Nikole i dana Grada Komiže predstavlja inovativni interaktivni sistem za učenje “Ofalkono gajeta – falkuša od kolumbe do idra”.
U Interaktivnim radionicama mladi će sastavljati konstrukciju gajete duljine 4m te će na taj način kroz radionice sudjelovati u očuvanju nematerijalne kulturne baštine Komiže.
Tom prilikom će se svi zainteresirani, kako navode iz Udruge, upoznati s gajetom falkušom, čuti priče članova posade gajeta, upoznavati dijelove i nazive gajete…
Granični policajci i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uz granicu te zemlje s Hrvatskom pronašli su dva kampa ilegalnih migranata koji su uz sebe imali oružje i streljivo, potvrđeno je u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu.
Kako se navodi u priopćenju, pretraga terena na području Donjeg Svilaja u blizini Save u čijoj je blizini i granični prijelaz provedena je u noći između četvrtka i petka.
– Policajci su zatekli veći broj osoba iz migrantske populacije u dva improvizirana kampa, u kojima su pronašli određenu količinu vatrenog oružja i streljiva, stoji u priopćenju.
Migranti su, kako se navodi, stavljeni pod nadzor odnosno privedeni a o svemu je informirano Tužiteljstvo BiH koje će preuzeti istragu o ovom slučaju.
Četiri migranta privedena
Dopisnica HRT-aŠpela Cvitković Iličić za Dnevnik je izvijestila kako su 4 migranta privedena i protiv njih će biti podignuta optužnica za krijumčarenje oružja.
– Ostalih 8 migranata su preuzeli iz Federalne uprave civilne zaštite i najvjerojatnije će biti predani službi za odnose sa strancima, rekla je i dodala kako je pod nadzor stavljeno 12 migranata koji dolaze s područja Afganistana.
Govori kako se u ponedjeljak očekuje podizanje optužnice protiv četvorice migranata.
U Hrvatsku pokušavaju ući preko rijeke Save
SIPA također navodi kako će policija nastaviti utvrđivati činjenice na terenu.
BiH je od početka godine suočena s povećanim prilivom ilegalnih migranata, a najveći broj put ka Hrvatskoj pokušava nastaviti preko Unsko-sanske županije no dio njih to nastoji učiniti i preko rijeke Save.
U ovogodišnjoj novogodišnjoj noći čak 44 hrvatska grada i opštine, među kojima je i Zagreb, neće imati vatromet, već će ga zamijeniti ekološkim i atraktivnim svjetlosnim senzacijama, kako bi se od negativnih posljedica zaštitile životinje i okoliš.
S obzirom da Hrvatska ima 428 oppština i 127 gradova pridruživanje gradova i opština toj ideji ide sporo, ali se kreće.
Stoga je udruga Prijatelji životinja pohvalila sve koji su odbacili vatromet zbog sigurnost ljudi, životinja i okoliša, kao i trgovine koje ne prodaju pirotehniku.
Pirotehnika plaši, uznemirava, ozljeđuje i zagađuje
“Približava se još jedan kraj godine koji zbog pirotehnike može za mnoge životinje biti smrtonosan, a za neku djecu popraćen stravičnim ozljedama. Pirotehnika uznemirava ljude i životinje, zagađuje okoliš. Ona plaši, ozljeđuje, uzrokuje invalidnost kod ljudi, a životinje i ubija”, upozorava Lorena Herceg iz udruge Prijatelji životinja.
Kućne životinje strahovito pate, njihovi skrbnici ne mogu normalno prošetati pse, a najveći im je strah da životinji ne otkaze srce što, nažalost, nije rijetko.
“Gdje god ima pirotehnike, bilo da se radi o petardama, raketama ili vatrometu, događaju se i stradavanja ptica i divljih životinja”, upozorava Herceg.
Ističe kako sve više gradova u Hrvatskoj koji odustaju od organizacije vatrometa time pokazuje etičku i ekološku svijest, brigu za sve građane, djecu, starije i bolesne te za životinje koje time izravno spašavaju od straha i pogibelji.
Herceg smatra neprimjerenim za to davati novac,a dok se on može iskoristiti u druge svrhe ili donacije.
U Hrvatskoj vatromet ove godine mođu ostalima neće imati Rovinj, Opatija, Samobor, Rijeka, Pula, Cres, Varaždin, Osijek, Poreč, Zadar, Požega, Zagreb, Vinkovci, Virovitica, Mali Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik…
Prema saznanjima Lorene Herceg Split se još nije pridružio gradovima i općinama koje neće koristiti vatromet, ali vjeruje da će kao drugi najveći grad slijediti pozitivne primjere Zagreba, Dubrovnika, Zadra, Rijeke, Osijeka i ostalih.
Međutim, neslužbeno se doznaje da će Split i ove godine imati vatromet. Na Hinin upit hoće li se pridružiti ostalim gradovima koji će ga zamijeniti svjetlosnim efektima iz grada još nisu odgovorili.
“Od policije očekujemo strogu provedbu i kontrolu zakonske zabrane korištenja petardi. Sljedeći korak u zakonodavstvu svakako bi trebao biti ograničenje pirotehnike samo na dan novogodišnjeg dočeka, a ne kako je sada definirano, od 27. decembra, u dane kada se ništa ne slavi”, poručuje Herceg.
Tome će, dodaje, sigurno pomoći i daljnje javljanje gradova koji neće organizirati vatromete, za što dobivaju opravdano velike pohvale”.
Mali Lošinj prvi grad u Hrvatskoj bez vatrometa
Prvi grad u Hrvatskoj koji je još 2019. odlučno rekao “ne” vatrometu bio je Mali Lošinj na čijem čelu je gradonačelnica Ana Kučić koja je tada objavila da se priključuju destinacijama u Evropskoj uniji koje će u novu 2020. ući bez vatrometa.
Grad se okrenuo u pravcu ne održavanja vatrometa jer su tijekom godina vlasnici ljubimaca to tražili.
“Želja nam je bila na taj način kućnim ljubimcima koji se boje prasaka eksplozivnih naprava osigurati mirnu večer. Iznos koji se ranijih godina koristio za vatromet preusmjeren je za nabavku potrebne opreme i alata za Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinu u Malom Lošinju”, dodala je Kučić.
Jedna od “pet friendly” opština u Hrvatskoj je Klana nedaleko Rijeke čija se načelnica Željka Šarčević Grgić za Hinu prisjetila kada je prije sedam godina došla na čelo općine da su imali puno problema sa slobodno živućim mačkama i s čipiranjem pasa. S obzirom da su rubna općina, a u blizini je i županijski deponij Marišćina, ljudi su vrlo često znali ostavljati pse i mačke.
“To je bio veliki problem, te smo morali na neki način zbrinuti sve te životinje. Povezali smo se sa različitim udrugama, a imamo i divne volontere. Na našem području praktički nema nezbrinutih životinja. Vatromet nikada nismo koristili jer ga ne smatramo korektnim”, izjavila je Šarčević Grgić.
Djeca teško stradavaju od pirotehnike
Da se s pirotehnikom nije za šaliti potvrđuje i predstojnik Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Split dr. Zenon Pogorelić koji upozorava da nažalost svake godine u prosincu prime oko 15 do 20 djece u bolnicu s ozljedama šake.
Od toga je petero djece u prosjeku ima teške ozljede šake, a od njih pet barem dvojici ili trojici se amputira šaka ili njezini dijelovi.
To uglavnom budu teške eksplozivne ozljede prstiju ili dijelova šake koje dovode do nepovratnog gubitka funkcije šake i trajnog invaliditeta. Posljedice koje nastaju zbog toga osim invaliditeta su zastrašujuće, a djeca psihološki to teško podnose zbog čega nastaju veliki problemi, svjedoči liječnik.
Djeca najčešće bacaju petarde, ali vrlo često to nisu samo obične petarde nego jake megapetarde. Često ih i sami izrađuju tako što u cijevi ili boce ubacuju eksplozivna sredstva.
Imali smo dječaka koji je ostao bez jednog pluća zato što mu je geler nakon eksplozije ušao u prsni koš i napravio teške ozljede s aneurizmom krvne žile. Vrlo često budu i ozljede očiju zato što geleri lete prema licu, upozorio je Pogorelić do čega sve može dovesti pirotehnika.
Kaže kako su to vrlo ozbiljne stvari te bi roditelji to trebali ozbiljno shvatiti i ne kupovati djeci pirotehniku.
“Djeca nemaju što rukovati petardama, pa ni odrasli”, poručuje Pogorelić.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bibliofilije, bokeljologije, likovne umjetnosti i knjiga za djecu.
Unikat roman je u kome je autor Milorad Pavić poslušao onu drevnu mudrost koje kaže: „Konac djelo krasi ali i gubi ga“. Zato se Pavić odlučio za sto krajeva. Zato ovaj roman nije kao ostale knjige. On se za svakog čitaoce drugačije završava. Ovo je roman-delta, ljubavno-detektivska priča koja se račva u stotinu rukavaca, a svako za sebe može da odabere završetak priče. Iz tog razloga svako onaj ko bude posjedovao ovu knjigu posjedovaće Unikat. Izdavač je Kosmos.
Crvena voda autora Jurice Pavičića nadograđuje porodičnu dramu maestralnom istorijskom freskom, bez žrtvovanja ijedne sekunde napetosti dobrog krimića. Kroz sudbinu porodice, kao i sudbine svih upletenih u istragu nestanka 17-godišnje Silve nadomak Splita u septembru 1989. godine, Pavičićeva Crvena voda obuhvata gotovo tri decenije društvenih prevrata: pad socijalizma, ratove devedesetih, slom privrede i industrije, posttranzicijsku eksploziju turizma, strane investicije i korupciju. Izdavač je Laguna.
Advokatske priče Radoslava Duja Nedića knjiga je nastala iz autorove želje da čitaocima predoči nisku zanimljivih priča vezanih za advokatsku praksu. U njima ima onih koji će nam izmamiti osmijeh na lice, karakteroloških obrta i izvrsnih životnih obrta, U priči Može Nedić nas vodi u Pariz gdje jedan neobičan advokat pravi salto mortale sa parama svog klijenta iz Beograda. Izdavač je Partenon.
Hitlerova lična biblioteka knjiga je Timotija V. Rajbaka. Hiljadu i dvjesta knjiga je njemački diktator držao u svojoj kući u Bavarskoj Dugo nikoga nisu zanimale. No, u međuvremenu privlače sve veću pažnju istoričara. Ove rijetke knjige koje je Hitler rado listao, ili koje je kao mlad vojnik nosio u svom rancu otkrivene su u rudniku soli Berhtesgaden, a tiču se religije, filozofije, arhitekture, rasizma, antisemitizma. Tamo su očigledno sklonjene da ne bi nastradale od bombardovanja, a u Vašington su poslate 1946. godine, Među tim mnoštvom knjiga nalazi se, naravno, i Hitlerov Mein kampf. Izdavač je Vulkan.
Zbornik radova Miloša Miloševića knjiga je kojom se obilježava 10-godišnjica od smrti uglednog istoričara, naučnog i kulturnog radnika Miloša Miloševića. U ovom zborniku čitamo o prilozima za monografiju Vicka Bujovića, o prilozima trgovačkim vezama bokeljskih pomoraca sa mletačkim tržištem, o razvoju pomorstva Dobrote i Ljute s početka 18. vijeka, o nosiocima privrede Perasta, Dobrote i Kotora u 18. vijeku, o pomorskoj privredi Stoliva, o bratovštini Sv. Duha u Kotoru, i mnogo toga još.
Kapitalna po značaju i obimu, Jansenova istorija umetnosti knjiga je koja je još od prvog objavljivanja 1962. godine upoznavala mnoge naraštaje studenata sa širokim svijetom zapadne umjetnosti i nahnjivala milione poklonika iste. Ovo inovativno izdanje zadržalo je Jansonov poseban narativni stil, izrazit stručan autoritet i nenadmašam umjetnički program, ali su dodate nove teme i umjetnička djela koja su danas ključna za proučavanje umjetnosti. Zahvaljujući Jansonovoj inteligenciji i neuporedivom kvalitetu ilustracija ova maestralno, uravnoteženo i duhovito ispričana priča o istoriji umjetnosti proširuje našu sposobnost razumijevanja i ocjenjivanja umjetničkih djela. Izdavač je Laguna.
Tri JaJa na oko knjiga je u kojoj veliki Ljubivoje Ršumović iznosi svoje promišljanja i zapažanja o pjesnicima, porijeklu, porodici, principima i prirodi. Citirajući duška Radovića koji je rekao: „Vedro misliti i vedro pisati, u smislu – jednostavno, bistro, preledno, čitko, kratko i jasno, to, bezmalo, znači biti Saradnik Sunca“, Ršumović nam kroz cijelu knjigu donosi pregršt predivnih stihova na već pomenute teme. Kombinujući prozu i poeziju uspio je da izatka priču čije rečenice su toliko omamljujuće da osjetimo potrebu da poneku zapišemo, ali onda shvatamo da se teško može nešto preskočiti. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Broj putnika na kruzerima dvostruko je veći ove godine u odnosu na predpandemijsku 2019. pa kompanije traže od lučkih gradova poput Venecije i Dubrovnika da im dozvole više ulazaka, rekla je u petak direktorica zadužena za Evropu pri Međunarodnom udruženju kruzerskih linija (CLIA).
“U usporedbi s drugim sektorima u turizmu, kompanije za kružna putovanja brodovima najbrže su se oporavile nakon pandemije koronavirusa”, izjavila je Marie-Caroline Laurent za španjolsku novinsku agenciju EFE.
Zahvaljujući snažnom rastu potražnje u Evropi i Americi broj putnika na kruzerima bi do kraja godine mogao iznositi 31,5 miliona, što je dvostruko više nego prije četiri godine.
“Brodovi su praktički već puni za 2024. godinu jer potražnja nikada nije bila veća”, rekla Laurent, čija organizacija zastupa interese takvih brodskih kompanija.
Stanovnici nekih gradova na Mediteranu, poput Venecije, Dubrovnika i Barcelone, strahuju od tolike navale turista. Zbog toga ograničavaju ulaske divovskim brodovima u luke s kojih putnici preplavljuju povijesne centre, negativno utiču na okoliš, opterećuju cestovnu infrastrukturu i remete svakodnevni život građana.
“Ne možemo prisiliti gradove da primaju kruzere, ali oni moraju znati da puno poslova ide ruku pod ruku s njima”, rekla je Laurent.
Venecija je 2021. godine zabranila sidrenje kruzera ispred svoje povijesne jezgre zbog štete koju su veliki brodovi prouzročili temeljima grada, a Barcelona će naplaćivati porez na velike brodove. Dubrovnik ne želi da istovremeno u luci budu dva broda s po 2.500 ili 3.000 putnika.
Brodske kompanije koje ulaze u takve gradove bilježe ove godine rast prihoda jer su ljudi opet počeli putovati nakon što su 2020. ostajali kod kuće zbog pandemije koronavirusa.
Društvo za kulturni razvoj “Bauo” s velikim tugom i bolom, informiše javnost i kolege u Crnoj Gori da je juče, 7. decembra 2023, nakon duže i teške bolesti, preminula doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja iz Pančeva, stručna saradnica naše organizacije, naučnica i predana istraživačica muzičke tradicije i običaja Crne Gore, naša velika podrška, inspiraicija i prijatelj.
Dr Zlata Marjanović bila je dugogodišnji stručni sardanik i Međunarodnog festivala klapa Perast.
Kako bi se otrgao od zaborava djelić njenog marljivog, posvećenog i vanredno obimnog višedecenijskog terenskog, naučnog i stručnog rada u domenu ne samo etnomuzikologije Crne Gore, već i znatno šire, koristimo priliku da podsjetimo na neke od ključnih detalja iz njene lične i profesionalne biografije koje su vezane za našu zemlju i njeno kulturno nasljeđe.
Zlata Marjanović rođena je 12. aprila 1966. u Beogradu. Na Katedri za etnomuzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu diplomirala je 1990. (“Uloga muzike u tradicionalnim obredima sela Brza”), magistrirala 1997. (“Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske”) i doktorirala 2013. godine (“Narodna muzika Boke Kotorske i Crnogorskog primorja”).
Bila je profesorka etnomuzikološke grupe predmeta na Odseku za tradicionalnu muziku Srednje muzičke škole “Stevan Mokranjac” u Kraljevu, a potom je radila, u zvanju docentkinje, na Katedri za etnomuzikologiju Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci.
Još od studijskih dana pa do posljednjih godina života istraživala je vokalnu, vokalno-instrumentalnu i instrumentalnu tradiciju u Crnoj Gori, a naročito u Boki Kotorskoj i na Primorju sa zaleđem, Cetinju sa okolinom, kolašinskom kraju i drugim područjima, kao i u Srbiji (istočna, jugoistočna i sjeverozapadna Srbija, jugoistočno Kosovo) i Bosni i Hercegovini (okolina Zvornika).
Oblasti njenog primarnog naučnog interesovanja, o kojima je objavila brojne radove, jesu: istorijski izvori u etnomuzikologiji, primjenjena etnomuzikologija, promjene u tradicionalnoj muzici potekle iz odnosa arhaičnog i savremenog, posebno u okviru kulture Boke Kotorske, djelova Crnogorskog primorja i kontinentalnih područja Crne Gore.
Bila je neobično talentovana i plodna autorka, koja je s lakoćom i strašću pristupala istraživanju i pisanju. Iza sebe je ostavila veoma obimnu bibliografiju naučnih i stručnih publikacija, radova, muzičkih i drugih izdanja, koji predstavljaju dragocjen izvor za proučavanje muzičke tradicije, ali i običaja Crne Gore i regiona. Autorski je potpisala pet monografija: “Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske”, 1998; “Narodne pesme Crne Gore po tonskim zapisima i odabranim beleškama Nikole Hercigonje”, 2002; “Narodna muzika Grblja”, 2005; “Primorju na veliko znamenje: odabrani radovi o muzičkoj tradiciji Boke Kotorske, Grblja, Budve, Maina, Pobora, Brajića, Paštrovića i Spiča (2005–2015)”, 2016. i “Kora’ljica srebrom zakovana: poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine”, 2020. Započela je, mada, nažalost, ne i završila, rad na monografijama o muzičkoj tradiciji Paštrovića i Budve.
Koautorka je tri monografije “Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.)”, 2015; “Kulturna istorija Paštrovića”, 2018. i “Živa lokalna tradicija: prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja”, 2020. Priredila je za objavu knjigu Jovana Miloševića “Zapisi narodnih pjesama iz Crne Gore”, 2000. Kourednica je tri zbornika radova posvećenih nematerijalnoj kulturnoj baštini Crne Gore (“Zbornik radova I: Etnokamp Kolašin”, 2015; “Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje: zbornik radova o paštrovskoj i budvanskoj muzičkoj tradiciji i srodnim temama”, 2016; “Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: budućnost tradicije & tradicija za budućnost”, 2019). Koautorka je dokumentarne izložbe “Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata”, 2019. Saradnica je “Etnološkog leksikona Crne Gore”, izdavačkog projekta CANU.
Pored navedenog, objavila je nekoliko desetina naučnih i stručnih tekstova u domaćim i inostranim časopisima, zbornicima radova i raznim drugim publikacijama, potpisala je više recenzija, prikaza, intervjua… Bila je članica brojnih redakcija, stručnih tijela, kao i naučnog odbora prije nekoliko dana objavljenog prvog broja časopisa “Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti” u izdanju Društva “Bauo”. Učestvovala je na više desetina domaćih i međunarodnih konferencija, naučnih skupova i okruglih stolova, autorskih i književnih večeri, koncerata…
Sarađivala na brojnim projektima realizovanim u Crnoj Gori, čijoj muzici je i posvetila najveći dio svog profesionalnog stvaralaštva. Aktivno je učestvovala u internacionalnim istraživačkim stanicama “Etnokamp” Kolašin i “Etnolab” u Paštrovićima. Inicirala je, sarađivala i recenzirala više muzičkih izdanja (CD) s autentičnom muzikom raznih djelova Crne Gore.
Bila je stručna saradnica i konsultantkinja više klapa i kulturno-umjetničkih društava u Crnoj Gori, među kojima su KUD “Mijat Mašković”, Kolašin, ženska pjevačka grupa “Đude”, Kolašin, FA “Nikola Đurković”, Kotor, Ženska vokalna grupa “Harmonija”, Budva itd., a inicirala je i formiranje pjevačkog društva u Grblju, Autohtone pjevačke grupe “Paštrovići”, kao i budvanske dječije klape “Primorkinje”.
Kao stipendistkinja Republičke fondacije za razvoj naučnog i tehničkog podmlatka tokom studija sticala je profesionalno iskustvo. Kao najboljoj studentkinji za 1991. dodjeljuje joj se nagrada iz fonda Aleksandra Đorđevića. Od januara 2011. učesnica je na projektu Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije “Muzička i igračka tradicija multietničke i multikulturalne Srbije”. Godine 2012–2013. bila je istraživačica na projektu “Common Roots and Cultural Cooperation” uz podršku Evropske unije, a u realizaciji Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore, Udruženja Culture–Media–Art i regije Kukes (Albanija).
Bila je aktivna članica Srpskog etnomuzikološkog društva, stručnog ocjenjivačkog žirija Međunarodnog festivala klapa u Perastu i Međunarodnog savjeta za tradicionalnu muziku (ICTM), u okviru kojeg je godinama djelovala kao kontakt osoba (“liaison officer”) za Crnu Goru.
Tokom 2022. godine dobila je niz značajnih priznanja od strane Primoraca s kojima je ostvarila naročito dugu i bogatu saradnju: nagrada festivala FESKK “Pazi šta čitaš!” u Kotoru za naučni doprinos i trajnu vrijednost za knjigu “Kora’ljica srebrom zakovana”, Novembarska nagradu Opštine Budva (2022) i nagrada Udruženja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak” – “Mitar Davidović” za doprinos čuvanju tradicije Paštrovića.
Njen sin Matija Krstić, iako mlad, međunarodno je priznat primijenjeni umjetnik i njeno najveće i najvažnije životno ostvaranje i priznanje.
Dr Zlata Marjanović živjela je u svom rodnom gradu, Pančevu, i u Beogradu, a bila je čest i rado viđen gost u Crnoj Gori, naročito na Primorju i u Kolašinu, gdje je osim profesionalnih razvila i do samog kraja života njegovala i brojne prijateljske relacije. Bila je društvena, vrlo komunikativna, neposredna, prijatna u nastupu i vazda vedrog duha. Plijenila je pažnju ljudi i oko sebe ih okupljala i s njima se družila, a posebno je voljela i cijenila svoje kazivače na raznim stranama Balkana, od kojih je s mnogima ostala u komunikaciji do samoga kraja.
Kao njeni dugogodišnji kolege i prijatelji, uvjereni smo da će sjećanje na dr Zlatu Marjanović još dugo, dugo živjeti u Crnoj Gori, jer je ona to i zaslužila. Crnogorskoj tradiciji i kulturi posvetila je svoj gotovo cijeli profesionalni rad, istražujući je, promovišući i, nadasve, voljeći je kao da je – njena.
Neka joj je vječna slava i – hvala!
Društvo za kulturni razvoj “Bauo” I Association for Cultural Development “Bauo”
Nabavku sadnica obezbjedila je Opština Tivat, NVO “Momentum” i Arcadia Academy, koji su sa svojim članovima i đacima učestvovali u akciji pošumljavanja, kao i đaci JU OŠ “Branko Brinić” iz Radovića. DOO “Komunalno” Tivat pripremio je teren za sadnju biljaka.
Početkom septembra ove godine u Hamburgu, u okviru SeaTrade-a na redovnoj godišnjoj konferenciji “Port & Destination Dialogue” 2023. u organizaciji CLIA-e, kao krovne kruzing asocijacija u svijetu, posebno je predstavljen budući projekat studije održivosti Kotora kao turističke destinacije. Projekat će sprovesti The Global Sustainable Tourism Council (GSTC) – neprofitno udruženje pri UN-u, a sufunansirati CLIA, “Luka Kotor” AD i Opština Kotor.
“Sporazum između CLIA, Luke Kotor i Opštine Kotor, sa jedne strane doprinijet će podizanju nivoa usluge koje pruža grad Kotor i Luka, a sa druge, mnogo važnije, unaprijediti očuvanje i upravljanje UNESCO područjem, kako samim gradom Kotorom, tako i njegovim okruženjem. Zajedničkim djelovanjem održavat ćemo balans, sačuvati Svjetsku kulturnu baštinu a ujedno biti nesebični i omogućiti mnogobrojnim posjetiocima da upoznaju prirodno, kulturno i istorijsko bogatstvo Kotora i Boke Kotorske. Razmjenom dobrih praksi i kvalitetnim upravljanjem vjerujem da ćemo postići željene rezultate, na obostrano zadovoljstvo” – kazao je tada Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Direktor GSTC-a za region Mediterana, dr Ioannis Pappas, je saopštio da krećemo na revolucionarno putovanje GSTC-a, procjene destinacije Kotor.
„Prepoznajemo značaj ovog projekta, kroz partnerstvo između CLIA-e, Opštine Kotor i Luka Kotor A.D. naglašavajući duboku posvećenost unapređenju prakse održivog turizma. Nakon odluke Ministarstva za ekonomski razvoj i turizam Vlade Crne Gore da se pridruži kao član GSTC-a, procjena Kotora ne samo da jača viziju zacrtanu Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. već i podiže status Kotora kao odgovorne turističke destinacije” – kazao je dr Ioannis Pappas.
Marie-Caroline Laurent, generalna direktorica CLIA-e u Evropi, izrazila je zadovoljstvo što su partneri sa gradom Kotorom te istakla da kruzing turizam može biti sila i ubuduće i donosi značajne društvene i ekonomske koristi zajednicama. Važno je da radimo zajedno i da destinacije odgovorno upravljaju turizmom kako bi ostale sjajna mjesta za život i posjetu, poručila je ona.
“Luka Kotor, kao društveno odgovorna kompanija, jako je zainteresovana za saradnju na ovom izuzetnom važnom projektu održivosti Kotora kao destinacije. Naša kompanija želi da unaprijedi svoje usluge brodskim i kruzing kompanijama do najvišeg nivoa a upravo ovaj projekat će nam u tome pomoći. Smatram da će biti izazov kreiranje studije kao i njena realizacija znajući da se Kotor nalazi u jednom od najlepših zaliva u svijetu, ima samo 22.000 stanovnika i oko 500 dolazaka brodova godišnje koji dovode preko pola miliona putnika. I pored izazova najvažnije je da u partnerstvu sa CLIOM i GSTC-em želimo isti rezultat, a to je da Kotor učinimo održivom destinacijom na duži period i sigurna sam da ćemo to i uspjeti”- istakla je predsjednica Odbora direktora “Luka Kotor” AD Ljiljana Popović Moškov.
Kotor – foto Boka News
Moramo konstatovati da smo godinama fokusirani samo na brojeve posjeta i noćenja, na masovni turizam, umjesto na unapređenje kvaliteta ponude i nove održive strategije koja bi bila u skladu sa potrebama „normalnog“ života domaćih ljudi.
Velika dnevna koncentracija putnika na relativno ograničenom gradskom prostoru uglavnom u šestomjesečnom razdoblju (kruzing sezone) stvara probleme koji su izuzetno složeni. Postavlja se pitanje u kojemu smjeru dugoročno razvijati Kotor kao kruzer destinaciju u kontekstu globalnih trendova i održivog razvoja.
Grad Kotor krenuo je u riješavanju svoje održivosti koja je definitivno ugrožena masovnom turističkom posjetom.
/Team Boka News/
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
