Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) u nedjelju je oko 19 sati primio je informaciju da je kod plaže Žanjic na ulazu u zaliv Boke Kotorske, još neidentifikovani gliser tamnije boje dužine sedam do osam metara, udario dječaka koji se kupao u moru.
Ljudi koji su bili na plovilu koje je udarilo dječaka su povrijeđenu osobu izvukli iz mora i odmah prevezli do marine u Meljinama.
Dječak, ruski državljanin, koji je prema prvim informacijama, u iuncidentu zadobio lakše tjelesne povrede, medicinski je zbrinut i zadržan na daljem liječenju u bolnici Meljine.
“U skladu sa procedurama, UPSUL je odmah o prijavljenom nam incidnetu, obavjestila Inspekciju sigurnosti pomorske plovidbe Kotor, Lučku kapetaniju Kotor, Sektor granične policije Herceg Novi i Nacionalnu komisiju za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda u vazdušnom, željezničkom i pomorskom sapobraćaju KINNS kako bi što prije, svako iz svoje nadležnosti, preduzeo radnje oko istrege ove pomorske nesreće i okolnosti povrijeđivanja dječaka koji se kupao na plaži Žanjic”, kazao je večeras “Vijestima” pomoćnik direktora UPSUL Žarko Lukšić.
Dilomirana inženjerka pomorskih nauka i elektrotehnike Nikoleta Franović iz Kotora, ispisala je novu stranicu istorije bokeljskog pomorstva kao prva dama koja je u prvom malom plovilu za sport rekreciju, isključivo na električni pogon, prepolovila Jadransko more na relaciji Monopoli (/Italija) – Luštica bay (Crna Gora).
Nikoleta je ovaj nesvakidašnji poduhvat postigla na električnoj pasari tipa El Manu koji proizvodi porodična kompanija za izradu elektro i hibridnih plovila, Fracraft iz Kotora.
Nakon 19 sati plovidbe i pređenih oko 120 nautičkih milja, mala električna pasara kojom je upravljala skiperka Nikoleta, nešto prije 13 časova je danas uplovila u marinu Luštica Bay na obali zaliva Trašte u Krtolima.
Dolazak kotorske električne barke i mlade skiperke u marinu na Luštici, po drevnoj tradiciji, pozdravljen je oglašavanjem brodskih sirena ali i mahanjem bijelim lencunima sa lukobrana marine.
Nikoletu i njenog oca i osnivača firme Fracraft Predraga Franovića koji je bio u pratećem 10-nmetara dugom motornom gliseru što je za svaki slučaj, pratio El Manu tokom plovidbe preko Jadrana, ovdje su dočekali predstavnici kompanije Luštica Development i hotela The Chedi koji su podržali ovaj pomorski poduhvat kotorskih nautičara.
Uspječno okončanje projekta nazvanog Adriatic Crossing Electric Boat Challenge 2023, proslavljeno je uz šampanjac, aplauze, ovacije i pjesmu “Bokeška noć”, a među prvima su Franovićima na postugnutiom uspjehu čestitali predstavici carine i granične policije koji su posebno za ovu priliuku, došli u marinu Luštica Bay da bi završili administrativno-carinske formalnosti oko prelaska državne granice za El Manu, njenu i posadu pratećeg broda iz Italije.
Iako je prvobitni plan bio da Nikoleta i njen otac Predrag zajedno budu u električnoj barci, energična Kotoranka insistirala je da ipak ona sama obavi 120 milja dugu plovidbu, pa je Predrag kćerku mogao samo da gleda iz pratećeg broda i tek joj se jednom približi na pučini Jadrana kako bi Nikoleti dobacio sendvič.
Mlada skiperka je, isplovivši u subotu oko 15 časova iz Monopolija, nakon 19 sati vožnje prosječnom brzinom od nešto preko pet čvorova i neprospavanje noći u kojoj je kaže, uživala u mirnom moru i predivnom zvjezdanom nebu nad sobom, srećno stigla u domovinu te upisala sebe i datum 27. avgust 2023. na spisak niza poznatih imena i značajnih datuma iz bogate bokeljske pomorske prošlosti, a koju u svom radu i proizvodnji brodova, baštini i familija Franović.
Nikoleta je inače, najzaslužnija za sklapanje “srca” plovila sa kojim je preplovila Jadran – njegove baterije koju čini 96 litijum-željezo članaka, ukupnog kapaciteta 80 kWh. Električna energija iz te baterije koja je teška 600 kilograma i smještena je na najnižoj tački barke- blizu dna njegovog korita kako bi poboljšala stabilitet, pokreće dva elektromotora snage po 3 kW, a koji su montirani na krmenoj platformi ovog sedam metara dugačkog i 2,17 metara širokog plovila od stakloplastike.
Nikoleta Franović – foto Siniša Luković
Maksimalna brzina ovako pogonjene električne pasare tipa El Manu je sedam čvorova, a ekonomska brzina pri kojoj barka postiže najveći doseg plovidbe od oko 160 milja, je 5,5 čvorova. Da bi pokazali tehničke mogućnosti ovakvih plovila koja u osnovi, nisu namijženjena za tako dugu i plovidvu ovako daleko od obale, Franovići su u saradnji sa nekoliko kompanija iz Italije, koje su im poslovni i tehnički partneri, osmislili nesvakidašnji projekat nazvan Adriatic Crossing Electric Boat Challenge 2023. kako bi u praksi dokazali da sedam metara duga stakloplastična pasara teška dvije tone iz njihove porodične fabfrike, može da se nosi i sa takvim izazovom.
“Ovo je svakako veliki uspjeh za nas, a posebno za Nikoletu koja je ne samo postala prva dama koja je na ovakvom plovilu prešla Jadran, već je ona i prva žena koja je sastavila bateriju i kompletne elektroinstalaciju na ovom brodu, uz pomoć prijatelja i saradnika. Ona je ipak podnijela najveći teret i u tome i u ploviodbi jer je sama isplovila juče iz Monopolija i danas dovela plovilo ovdje na Lušticu”, kazao je “Vijestima” ne skrivajući zadovoljstvo i ponos na svoju kćerku, osnivač i vlaskik Fracrafta Predrag Franović.
On je naglasio da se baterija na ovoj plovidbi pokazala i bolje nego što se očekivalo te da je potrošnja energije El Manua bila i niža od očekivane. Tome su došupe, doprinijele i povoljne meteo prilke tokom plovidbe jer je najviše mora (2-3 Bofora) bilo na polasku iz Italije dok se na pučini vrijeme smirilo i to je potrajalo do dolaska El Manua u crnogorske vode.
“Ovo dokazuje da su električna plovila ipak ozbiljna i održiva priča jer smo ovu plovidbu i realizovali baš da bi dokazai da ova plovila mogu da plove sigurno da imaju dobru autonomiju oko čega su inače, mnogi bili skeptični”, kazao je Franović dodajući da El Manu tokom 19 sati plovidbe iz Italije nije imala ni najmanji tehnički problem.
Umorna, ali zadovoljna bila je i Nikoleta koja kaže da ocu nije dozvolila da sa njom bude u električnoj pasari jer joj je “trebalo da sam sama sa sobom i onda bi mi ne tata, nego bilo ko drugi na brodu, smao smetao”.
“Malo je bilo neizvjesnosti dodatnih proračuna na početku kakva će biti potrošnja energije, kojom brzinom da vozim, kako da prođemo noć i pripremimo se za eventualno pogoršanje vremenskih uslova koje je bilo u najavi, ali je sve priošlo mnogo bolje nego što smo svi mi očekivali”, istakla je Nikoleta koja ipak nije krila žaljenje što zbog administrativnih stvari oko ranije najavljenog dolaka u Luštica Bay marinu gdje je morala obaviti granične formalnosti, nije bila u prilici da odmah ovom prilikom, obori i aktuelni svjetski rekord u dužini plovidbe za mala električna plovila.
“Taj rekord iznosi 137 milja, a mi smo do Luštice Bay prešli 120 milja i imali smo još dovoljno eneregije u bateriji da pređemo još blizu 80 milja, tako da bi rekord komotno pao, ali što ćemo – da tata nije ranije potpisao da barka ovdje prelazi granicu i večeras ovdje ostaje, rekord bi sigurno pao. Ovako, biće to neki drugi put”, kazala je energična mlada nautičarka iz Kotora.
Plava špilja je jedan od najljepših prirodnih fenomena u Crnoj Gori. Nalazi se na poluostrvu Luštica prema otvorenom moru, i teritorijalno pripada Herceg Novom. Smještena je između uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora.
Najveća u nizu pećina na poluostrvu Luštica, svojom čudesnom ljepotom razlikuje se od svih ostalih pećina u ovom dijelu Jadrana.
Ime je dobila zbog kristalno plave boje mora koja nastaje refleksijom sunčevih zraka pa se dobija utisak kao da voda svijetli iz dubine njene unutrašnjosti. To pruža poseban ugođaj kupačima i posjetiocima.
Ova prirodna znamenitost, već godinama predstavlja pravu atrakcija za brojne turiste koji je posjećuju, najviše tokom ljeta. Zadnjih godina brzim gliserima turiste sa brojnih kruzera iz kotorske luke dovoze brojni privrednici koji su u ovome prepoznali odličan vid zarade i dopune turističke ponude.
Špilju svakog ljeta želi da posjeti sve više turista, pa se desi da u špici turističke sezone, u julu i avgustu, zbog prevelikih gužvi i neorganizovanosti, posjetioci moraju da čekaju na jedinstveni doživljaj da posjete špilju. Turistički brodovi dovedu po pedest i više turista, koji kada uđu u špilju iskoriste priliku da se okupaju. Vrijeme zadržavanja plovila u špilji nije ograničeno, tako da drugi posjetioci koji su pristigli, moraju čekati kako bi se oslobodio prostor. Tada nastaju svađe i problemi između voditelja brodica, svi se žele ponovo vratiti, napraviti što više tura u toku dana, ili se u međuvremenu, podigne maestral, pa je teško po jakom vjetru uploviti…
Špilja tako postane puna kupača, plovila, izduvnih gasova…
Ovaj problem iz godine u godinu sve više eskalira i umjesto turističke atrakcije, postaje primjer loše organizacije i čuvanja prirodnih resursa, o čemu je Boka News pisao više puta.
Koncertima rok grupe „Infuzija“ iz Bratunca i „Sevdah rock connection“ iz Niša sinoć je završen 10. Međunarodni moto skup, u organizaciji MC “Cruiser”, koji je okupio preko 200 klubova iz Crne Gore i regiona. Posjetioci su uživali u sjajnom druženju, bogatom muzičkom programu, bajkerskim igrama, ali i defileu moćnih dvotočkaša.
Organizatori su se potrudili da program povodom jubileja bude kvalitetniji, bogatiji i atraktivniji. Dejan Dabović iz MC Cruiser kazao je da se ovog vikenda u regionu održava 13 moto skupova, a velika posjećenost njihovom moto skupu potvrđuje da su uspijeli.
-Mi smo okupili preko 200 klubova. Iz nekih klubova je došlo preko 20 članova. Jedna velika brojka ljudi i motora. Organizovali smo bajkerske igre, a najbolji su dobili vrijedne nagrade. Priredili smo iznenađenje za naše osnivače klubova. Imali smo bakljadu i vatromet, kazao je Dabović.
Moto skup HN – foto RTHN
Svake godine na moto skupu u Igalu su članovi MK Nacionalna klasa iz Jagodine, a predsjednik Saša Nikolić ističe da im je mnogo lijepo.
– Svaka čast organizatorima i svake godine je sve bolje i bolje, kazao je Nikolić.
Elvir Rubjer iz MK „Goražde“ kazao je da je čast i zadovoljstvo biti na ovakvoj manifestaciji.
-Prelijepa atmosfera, divni domaćini. Sve pohvale i za defile i organizaciju. Imamo more, koncert sve je odlično, kazao je Rubjer.
I članovi MK Noćni vukovi dolaze svake godine.
-Odličan moto skupo, dobra muzika, odlični domaćini. Imaju i zimsku moto žurku, često se družimo i ovo je u kalendaru kluba obavezan događaj kojem prisustvujemo, kazao je Vukoman Bulatović.
MK Čoper koji ima članove iz cijele Srbije, Bosne, Amerike i Italije je drugi put na ovoj manifestaciji najbrojniji klub.
-Sa domaćinima tradicionalno smo u mnogo dobrom odnosima i sigurno je ovo jedini moto skup na kojem smo najbrojniji, kazao je Branislav Pantović.
Iz MC Cruser zahvali su Opštini Herceg Novi, gradskoj Turističkoj organizaciji i sponzorima koje su i ih ovoga puta podržali.
Nakon 28 dugih godina, sinoć je, u okviru pratećeg programa 36.FFHN – MFF-a održana svečana premijera poslednjeg filma najvećeg reditelja u istoriji crnogorske kinematografije “Živko Nikolić – Nedosanjani san”, u režiji Senada Šahmanovića.
Omaž jednom od najvažnijih sineasta ovdašnje kinematografije, zasniva se na epizodi njegove antologjske serije “Oriđinali” iz 1995, zamišljene kao TV film koji je počeo da snima u produkciji RTV Crne Gore, i novom, nedavno snimljenom materijalu. Živko je snimio oko šezdeset odsto materijala za taj televizijski film, dio materijala se u brojnim seljenjima, presnimavanjima izgubio, pa je bilo važno sve sastaviti, rekonstruisati i nakon toga krenuti u dalji istraživački rad, kazao je ranije Šahmanović. Obavljeni su razgovori sa najbližim saradnicima, analizirane knjige snimanja, napravljen plan i strategija, pa smo krenuli u realizaciju. Nakon nekog vremena materijal je počeo da dobija svoj oblik, ali ga nije bilo dovoljno za igrani film, pa je odlučeno da se ide u pravcu ideje pravljenja filma o filmu. Poslije dvije godine rada, film “Živko Nikolić – Nedosanjani san” izlazi pred publiku u gradu u kojem se on školovao, i gdje je završio čuvenu hercegnovsku Umjetničku školu.
Kroz film publiku sprovodi Živkov sin Petar, koji je otkrio više detalja o njegovom odnosu sa ocem, njihovim razgovorima, snovima, željama, sanjanim turbulentih 90 godina.
“Ja sam prvi put sada gledao film u cjelosti i moja percepcija je da je prijem filma bio izuzetno emotivan. Ono što nisam imao i što mi je falilo to je da osjećam dosluh Živkovog duha i njegove publike, i to je za mene najveća satisfakcija što je bila puna sala, i što sam vidio da je publika reagovala i da je dijelila tu emociju, i da je mislila zajedno sa Živkom, to je neponovljiv doživljaj.
Nedosanjani san” Živka Nikolića
Petar kaže da je zbog dugog vremena dobar dio materijala izgubljen I da se onaj narativ nije mogao pratiti.
“Onda se producent opredijelio za ovu dokumentarnu varijantu, da mi ne domišljamo, dorežiravamo Živkovo, nego da to Živkovo bude inkorporirano u ovaj film i da budu jasno odijeljeni ti djelovi. Tako da publika može da dosanja taj Živkov san, i da vidi kakve su reakcije bile svih tih ljudi i da vidi kako oni izgledaju poslije 30 godina”.
Divno je bilo vidjeti poslije 30 godina Živkove kadrove, tu nevjerovatnu igru svjetlosti, sjenki, portreta koje radi. Ali nas to I podsjeća, ono što sam ja uvijek ponavljao, kolika je tuga i nesreća što taj čovjek 12 godina nije snimao filmove, smatra Živkov sin.
“Ovo je bio jedini film, odnosno mogućnost da realizuje film. On je ulazio u pripreme nekoliko projekata, ali ovaj su snimali, tako da je ovo ostalo kao artefakt, kao ono tri tačkice iza Živka, znači ta neka priča se nastavlja. Živko je živ, i vidi se u svakom kadru koliko on voli Crnu Goru, ne samo Živko, nego i ti glumci kojih više nema, koji su tu, pogotovo Ljilja Kontić koja je postala crnogorska ikona, prepoznatljiv lik, i svi ostali glumci koji su učestvovali.”
Nedosanjani san” Živka Nikolića
Po tome, kako je publika u Dvorani Park emotivno reagovala, Živko narodu nedostaje.
“Mislim da smo to svi osjetili u sali, i to je bila jedinstvena nijema ocjena. Vjerujem, i iz tog razloga ću insistirati da se taj film da narodu, odnosno da ide u bioskopsku distribuciju. Mislim da je ovo jedno čudo neviđeno, u smislu jedinstvene emocije kakvu ne može čovjek doživjeti od nekog drugog filma. Možda sam subjektivan, meni znači, ali čini mi se da i narodu znači.”
Film je snimljen po scenariju Dragana Koprivice, a u glumačkoj ekipi su Dijana Marojević, Svetlana Cemin, Mirko Vlahović, Milutin Karadžić, Dubravka Drakić, Ivana Mrvaljević, Jelena Mila, Bojana Kovačević, Marina Bukvički, Vesna Vujošević, kao i Ljiljana Kontić, Dragomir Felba, Vera Crvenčanin Kulenović.Glumica Dijana Marojević kaže da je imala jači emotivni udar kada je prvi put vidjela ove scene.
“To je nešto što nikada ustvari nisam vidjela i bilo je prilično potresno, posebno što su ti njegovi kadrovi čista poezija. U stvari to osjećam, da su ti kadrovi čista poezija. Tu je dominantna priča koju je on pričao u tim slikama i to što je on vidio u svima nama. Ja ovdje nešto svoje posebno ne vidim, iskreno da vam kažem, koliko vidim njegovu dušu kroz sve nas. Sve te slike, sve te priče, sve te boje, svu tu beskrajnu lkepotu, vidite i sami, koja je to ljepota. Tužno mi je, neću da budem patetična, ali baš je nekako tužno”
Živko je u radu bio, kažu oni koji su sa njim sarađivali zahtjevan, ali u smislu preciznosti. Znao je šta hoće, pa I da iz glumca izvuče nešto što možda ni oni nisu znali da posjeduju.
“To da, apsolutno, ali to sam čak i rekla u filmu kada me Senad vratio na to da ga se sjetim. Najjače osjećanje koje sam tada imala je ta apsolutna vjera i jedna mirnoća da dođe do onoga što je srž. Ja sam njemu toliko vjerovala , što pretpostavljam da svi glumci osećaju kada su igrali njegove filmove. Vi osjećate vjeru, jednu snagu i jasnu ideju koja je duboko u njemu i on jasno ide ka njoj, i to bude baš onako kako on želi”
Film je sniman u Nikšiću, Podgorici, Beogradu i Njujorku i vrijedi ga pogledati, naročito zbog novih generacija, jer je Živko Nikolić, nažalost postao shvaćen i poštovan tek kada je napustio ovaj svijet, što je još jedan od tipičnih crnogorskih usuda. Živko Nikolić je preminuo 17. avgusta 2001.godine.
Radioaktivnost morske vode ispod granice u blizini Fukushime Foto: Tom Bateman / REUTERS
Ispitivanja morske vode u blizini japanske nuklearne elektrane Fukushime nisu otkrila nikakvu radioaktivnost, priopćilo je u nedjelju ministarstvo okoliša, nekoliko dana nakon što su vlasti počele ispuštati u more pročišćenu vodu koja se koristi za hlađenje oštećenih reaktora.
Japan je u četvrtak počeo ispuštati vodu iz oštećene nuklearne elektrane Fukushima u Tihi ocean, što je izazvalo prosvjede u Japanu i susjednim zemljama, posebice Kini, koja je zabranila uvoz morskih proizvoda iz Japana.
Japan i znanstvene organizacije kažu da je voda sigurna nakon što je filtrirana radi uklanjanja većine radioaktivnih elemenata osim tricija, radioaktivnog izotopa vodika. Budući da je tricij teško odvojiti od vode, voda iz Fukushime se razrjeđuje sve dok razine tricija ne padnu ispod propisanih granica.
Ispitivanje uzoraka s 11 točaka u blizini elektrane pokazalo je koncentracije tricija ispod donje granice detekcije – 7 do 8 bekerela tricija po litri, priopćilo je ministarstvo, dodajući da to “ne bi imalo štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš “.
– Praćenje će se provoditi s visokom razinom objektivnosti, transparentnosti i pouzdanosti kako bi se spriječili štetni utjecaji na ugled Japana, rekao je ministar okoliša Akihiro Nishimura. Ministarstvo će objavljivati rezultate testiranja svaki tjedan tijekom najmanje tri mjeseca, rekao je dužnosnik.
Japanska agencija za ribarstvo rekla je da testovi riba iz blizine postrojenja nisu pokazali nikakve abnormalnosti. Njezin test u subotu nije otkrio mjerljive razine tricija.
Operator elektrane Tokyo Electric Power Co (Tepco) rekao je u petak da morska voda u blizini elektrane sadrži manje od 10 bekerela tricija po litri, ispod granice od 700 bekerela i daleko ispod granice Svjetske zdravstvene organizacije od 10.000 bekerela za pitku vodu.
Tepco je u nedjelju rekao da nije otkrio nikakvu značajnu promjenu. Prefektura Fukushima također je objavila testove s devet lokacija u blizini elektrane koji su pokazali tricij ispod dozvoljenih granica.
Tepco ima oko 1,3 milijuna tona kontaminirane vode, dovoljno da se napuni 500 olimpijskih bazena, u spremnicima kod elektrane. Puštanje prvih 7.800 prostornih metara, što odgovara otprilike tri olimpijska bazena, trajat će oko 17 dana. Procjenjuje se da će trebati oko 30 godina da se sve to ispusti.
Broj turista u Evropi ovog se ljeta vratio gotovo na pretpandemijsku razinu. Ali sezona nije išla glatko, a turisti su se susreli s toplinskim valovima, šumskim požarima i gužvama oko najpopularnijih znamenitosti. Uspjeli su i sami proizvesti neke nevjerojatne budalaštine.
Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Evropi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida.
Ekonomisti predviđali “potpuni turistički oporavak” u zemljama diljem Evrope.
“Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor”, rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.
“Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni – vratili su se na tržište ove godine”.
Uspješna turistička sezona ekonomski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone.
Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.
U julu je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima “kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji”.
U Italiji su “crvena upozorenja” objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u julu, s temperaturom od 47°C na Siciliji.
Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.
Ali najgore je tek trebalo stići.
Do kraja jula 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima.
Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao “živu noćnu moru.
Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.
No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima.
“Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje” rekao je Garrod.
“Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije.”
Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti.
Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika.
Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina – sagrađenih da ljude zadrže izvan.
Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od “nepovratne” štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.
Kako su se turisti masovno vraćali u Europu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju.
Britanski turist kazao je “nije bio svjestan” koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.
Zamjenik talijanskog premijera u kolovozu je skupinu njemačkih turista nazvao “imbecilima” nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji.
Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u kolovozu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.
Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta.
Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci.
Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama.
Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu.
Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja.
Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.
Francuska je u junu objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete “okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja”.
Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.
To je strategija o kojoj mnogi europski turisti već razmišljaju.
Europski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftniji, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uvjete.
Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.
Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone.
Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.
“Prelazak na putovanja izvan sezone uključivat će mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika”, primijetio je Garrod.
“Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike.”
Pet godina od početka do kraja izuzetnog dekarbonizacijskog projekta u Sjevernom moru
Prijestolonasljednik Haakon od Norveške jučer je u rad pustio Hywind Tampen, najveću plutajuću offshore vjetroelektranu na svijetu. Taj Equinorov vjetropark, snage 88 MW opskrbljuje električnom energijom pet naftnih platformi u norveškim vodama, prenosi Energetika.
Očekuje se da će Hywind Tampen smanjiti emisije CO2 za 200.000 tona godišnje od velikih proizvođača nafte i plina u Sjevernom moru. Vjetroelektrana se sastoji od 11 vjetroturbina temeljenih na plutajućem Hywind konceptu koji je razvio Equinor. Proizvodnja iz Hywind Tampena mogla bi pokriti oko 35% godišnje potrebe za električnom energijom na pet platformi Snorre A i B i Gullfaks A, B i C, a vjetroelektranom se upravlja s lokacije ureda Equinor u Bergenu.
“Prije 40 godina naftno-plinsko polje Gullfaks je bio Equinorov glavni razvojni kvalifikacijski test na norveškom kontinentalnom pojasu. Današnji dan obilježava novu prekretnicu. S Hywindom Tampen, pokazali smo da možemo planirati, izgraditi i staviti u pogon veliku plutajuću vjetroelektranu na moru u Sjevernom moru. Iskoristit ćemo iskustvo i učenje iz ovog projekta kako bismo bili još bolji,” kaže Siri Kindem, voditelj Equinorovog poslovanja obnovljivih izvora energije u Norveškoj.
Razvoj projekta trajao je pet godina, a 60% vrijednosti radova i opreme dodijeljeno je norveškim dobavljačima. Enova i norveški fond Business Sector NoX podržali su projekt s 200 odnosno 50 milijuna eura za poticanje tehnološkog razvoja energije vjetra na moru. Projekt je značajno premašio planirani troškovnik. Planirana investicija za projekt sada iznosi oko 640 milijuna eura, a prilikom predaje plana razvoja i rada, trošak razvoja procijenjen je na oko 430 milijuna kuna. Povećanje je posljedica kombinacije troškova povezanih s COVID-om, kašnjenja isporuke, problema s kvalitetom u nekim isporukama i posrednih učinaka.
Dodatno, tome su pridonijeli porast tržišnih cijena, učinci tečaja i kompenzacije dobavljačima za učinke pandemije. Istodobno su povećani očekivani porez na CO2 i cijena plina, što pozitivno utječe na ekonomičnost projekta.
Projekt predstavlja značajno smanjenje troškova u usporedbi s plutajućom pučinskom vjetroelektranom Hywind Scotland, koja je bila prva plutajuća pučinska vjetroelektrana na svijetu. Prilagođeno za kretanje cijena od 2016./2017., investicijski trošak Hywind Tampen je približno 35% niži po instaliranom MW, objavio je Equinor.
