U Hrvatskom pomorskom muzeju Split predstavljen je zbornik radova “Viški boj 1866.”, kojeg je objavilo Sveučilište u Zadru.
Zbornik je to radova sa znanstvenog skupa održanog 2016. godine povodom 150. obljetnice boja“ urednika Matea Bratanića. Tema poznate pomorske bitke koja se odvila pred gradom Visom 20. srpnja 1866. bila je učestalo predmetom istraživanja i pisanja unutar hrvatske, ali i austrijske, talijanske i ostalih europskih historiografija. Činjenica kako je inferiornija austrijska flota predvođena kontraadmiralom Wilhelmom Tegetthoffom porazila nadmoćniju talijansku, koju je predvodio admiral Carlo Persano, ostala je duboko ukorijenjena u političkom, kulturnom i društvenom životu druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Ne samo da su, doduše privremeno, odvraćena talijanska posezanja za istočnojadranskim prostorom, već je stvorena atmosfera sjećanja i veličanja te slavne pobjede gdje su i Hrvati, kao vrsni pomorci, dali svoj udio.
Prvo cjelovito djelo „Viški boj“ autora Petra Kuničića objavljeno 1891. terminološki je opečatilo bitku prozvavši je bojem kako je to bilo ustaljeno u periodici i publicistici tog vremena. Boj se od tada ustalio u historiografiji kao izraz koji na granici epike i znanosti podcrtava značenje tog sukoba, istovremeno prodirući u prostor javne povijesti kao „mjesto sjećanja“ šire društvene svijesti.
Na 150. obljetnicu boja u Visu i Komiži održan je skup s dvadeset izlaganja koja su u znanstvenom smislu dala nova gledišta na boj ili su pak prvi put obrađene i predstavljene teme kojima se do sada nije znanstveno pristupalo. Viški je boj tako od klasičnog historiografskog rakursa vojne i pomorske povijesti dobio novu vrijednost nakon što je stavljen u kontekst geopolitike, mjesta sjećanja, povijesti umjetnosti, povijesti književnosti, arheologije, razvoja tehnike i tehnologije, povijesne demografije i razvoja turizma. Upravo je u tim odrednicama novina ovog izdanja s petnaest znanstvenih radova koji razbijaju opnu klasične historiografije, interdisciplinarno pristupaju istraživanju boja te unose nove ideje i dimenzije potvrđujući kako jedno događanje iz 1866. i danas može biti izrazito važno za razumijevanje širih političkih i društvenih odnosa, kao i poticaj za gospodarski i turistički razvoj, piše Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru.
Lalović je pjesnik sposoban da izrazi crnogorski pejzaž i bogati prirodni i duhovni kolorit i njegove specifičnosti. Originalnost i svježina krase mnoge haiku pjesme ovog autora – kaže Dimitar Anakiev
Nova trojezična zbirka haiku poezije “Plutajući svijet” Vladana Lalovića objavljena je u izdanju MediaPolisa iz Podgorice, u ediciji književnost. Sto dvadeset pjesama na makedonski i engleski prevela je Daniela Šterjova, a svaku od njih prati vinjeta koju je, kao i crtež na naslovnoj stranici zbirke nacrtala akademska slikarka Gordana Stanišić Vujošević. O djelu čiji je moto Tagorina misao: “Život je poput rose na listu lotosa”, pohvalno se izrazio haiku pjesnik, urednik ovog izdanja Dimitar Anakiev.
– Lokalni kolorit, originalnost, dubina i raznolikost glavne su osobine haiku pjesništva Vladana Lalovića, crnogorskog pjesnika – ocijenio je Anakiev.
On podsjeća da je haiku došao u naše krajeve kao kosmopolitska poezija bazirana na zen budizmu. Međutim, kao i svaka prava poezija i haiku slijedi duh vremena, pa su se u naše vrijeme pred nju postavili novi zadaci koje nameće objektivna i duhovna stvarnost.
– Lalović je pjesnik sposoban da izrazi crnogorski pejzaž i bogati prirodni i duhovni kolorit i njegove specifičnosti, a to može samo zreo pjesnik koji osjeća pulsirajući duh svoga naroda. Među haiku pjesmama koje spadaju u crnogorsku riznicu naročito mi se dopala sljedeća: Kameno more -/ čuva tajne vjekova/ i uspomene. No, već usputna tematna analiza otkriva Vladana Lalovića kao pjesnika okrenutog širokom spektru životnih tema – navodi Anakiev u pogovoru.
“Uz ogradu od/ pruća miriše ruža./ Duša se rađa”. Rađanje duše iz mirisa i vezivanje čovječije duše za biljku (ružu) jeste pjesnički domet koji najčešće možemo vidjeti samo kod japanskih autora, smatra urednik izdanja.
– Originalnost i svježina krase mnoge druge haiku pjesme Vladana Lalovića, na primjer: “Na zlatožutnim/ poljima zrije klasje./ Umorne ruke”. Ili: “Zlatni krovovi/ Sunce se zaglavilo/ u antenama.” – kaže Anakiev.
Ovo je, smatra recenzent, istovremeno i realistična i nadrealistična skica.
– Ona dovodi u pitanje koncept “istine”, tj. poetska istina nadkriljuje istinu ili, riječima Masaoka Sikija, istina poezije je istinitija od istine stvarnosti”. Izuzetan poetski domet koji definiše “poetsku istinu” – zaključuje Anakiev.
Vladan Lalović (1968) je obrazovanje sticao u Kotoru, Podgorici i Zagrebu. Magistrirao je na Pravnom fakultetu, Univerziteta Crne Gore, a doktorske studije medievistike je pohađao na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuje poeziju, eseje i članke u listovima, časopisima i portalima za književnost i kulturu u regionu i inostranstvu. Poezija mu je zastupljena u četiri svjetske antologije Nosside na italijanskom jeziku, kao i u više antologija u regionu. Njegovi stihovi su prevođeni na italijanski, engleski, bugarski, turski i makedonski jezik. Bavi se naučnim radom i objavljuje knjige, prikaze, članke i radove u referentnim crnogorskim i regionalnim časopisima za nauku, kulturu i društvena pitanja. Dobitnik je međunarodnih nagrada i posebnih priznanja, koje se dodjeljuju i Italiji, pod pokroviteljstvom svjetskog poetskog direktorijuma Uneska. Živi i radi u Podgorici.
Objavljivanje “Plutajućeg svijeta” podržano je sredstvima Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica.
“Duša” jedna od najčešćih tema
– Pogledajmo samo djelić “ključnih riječi koje porađa ovaj bogat rukopis: prozor, kavez, mjesec, dom (kuća), oblaci, list, kamen, duša, nostalgija, mornari, lotosi, prkos, svjetlost, pogled, školj, bog, nemir, cvat, ruka, njiva, lopta, Božić, dama, bura, žižak, put, noć, uspomena, težina, putnik, noge, kišobran, vatra, mačak, sreća, vjetar, vjekovi…”Duša” je jedna od njegovih najčešćih tema – kaže Anakiev.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić sastao se danas sa predsjednikom Odbora direktora kompanije Azmont Ahmetom Erentokom i predsjednikom Orascom grupe Nagibom Samih Savirisom sa kojima je razgovarao o biznis ambijentu u Crnoj Gori i mogućnostima za intenziviranje saradnje.
Predstavnici Azmonta čestitali su premijeru na izboru 44. Vlade i iskazali opredijeljenost da šire svoje poslovanje.
„U ime jednog od najvećih investitora u Crnoj Gori čestitam Vam imenovanje i vjerujem da ćemo u bliskoj saradnji i uz međusobno razumijevanje uspjeti da unaprijedimo poslovni i turistički ambijent u Crnoj Gori” kazao je Erentok.
A da je pred Crnom Gorom uzbudljivih deset godina u kojima je moguće da se naša zemlja globalno pozicionira kao vrhunska turistička destinacija smatra Nagib Samih Saviris, predsjednik Orascom grupe.
„U kompaniji smo stava da je čast biti dio crnogorske priče. Vjerujem da nova Vlada može pokrenuti renesansu. Smatram da Crna Gora može mnogo u narednih deset godina i radujemo se tome“, istakao je Saviris.
Tokom sastanaka premijer Spajić je upoznao sagovornike sa aktuelnim prilikama i planovima Vlade na realizaciji razvojne agende koja, kako je kazao, podrazumijeva izmjenu zakonskih rješenja i intenzivan razvoj infrastrukture i saobraćaja.
„Želimo da kreiramo stimulativan i predvidljiv poslovni ambijent koji će omogućiti privrednicima i investitorima bolje planiranje i postavljanje kvalitetnih temelja za dalji rast. Više šansi za privredu siguran je put do stvaranja veće vrijednosti za našu državu i građane. Zato je već do proljeća naredne godine planiramo izmjenu seta zakona u susret turističkoj sezoni”, najavio je premijer.
Na sastancima je ocijenjeno da je potrebno u najkraćem roku riješiti pitanje kvaliteta usluge i kapaciteta na aerodromima i saglasili se da je ulaganje u edukaciju stručnog, domaćeg kadra ključno za dalji razvoj privrede, posebno u domenu produženja turističke sezone što je u interesu države i cjelokupne turističke privrede.
U susret Novoj godini u hotelu Regent Porto Montenegro počinje praznična sezona praćena bogatim kalendarom događaja koji će oživjeti duh zajedništva i dobrog raspoloženja posjetilaca.
Porto Montenegro u decembru postaje magično mjesto pod svečanim lampionima i novogodišnim ukrasima, brižljivo biranim da kreiraju savršen ambijent za najljepše trenutke i uspomene koje će trajati.
Raznovrsni događaji i zabave u hotelu Regent, uz specijalno pripremljene menije osiguraće nezaboravna iskustva za sva čula.
Svečanosti počinju Dobrotvornim balom koji će se, ove godine, pod sloganom “Za nju”, održati 15. decembra u banket sali Teodo, a koji će prikupljati novčana sredstava za nabavku digitalnog mamografa za Dom zdravlja u Tivtu.
Praznični bazar, planiran je za dane vikenda, 16. i 17, kao i 23. i 24. decembra, od 12:00 do 16:00 časova, na terasi restorana Murano, koja će se postati mjesto druženja i uživanja u božićnoj muzici, raznovrsnim delicijama i toplim napicima. Bazar promoviše lokalne proizvođače i umjetnike, pružajući im mogućnost da pokažu svoju kreativnost i jedinstvenost ponude, a posjetiocima da odaberu originalne novogodišnje poklone za svoje najdraže.
Svečani božićni ručak, biće organizovan 25. decembra u Gourmet Corner-u od 12:00 do 16:00 časova i prilika je za porodična okupljanja i trenutke radosti i uživanja u prazničnom meniju od tri slijeda uz uključenu flašu proseka, po cijeni od €45 po osobi.
Pred-novogodišnja proslava sa novosadskim bendom Frajle već privlači veliko interesovanje cijelog regiona i počeće u 20 časova u banket sali Teodo, uz večeru od tri slijeda. Tri dame će, kao i uvijek, očarati prisutne svojom jedinstvenom energijom, kroz fuziju popa, swinga i panonske melanholije, a ovaj poseban ugođaj gosti mogu priuštiti po cijeni od €70 po osobi za ulaznicu i večeru, odnosno €168 po osobi za uključeno noćenje sa doručkom u Premium sobi.
Posljednjeg dana u godini, posjetioci će uživati u najelegantnijem ispraćaju stare godine uz čašu šampanjca za dobrodošlicu i ekskluzivnu Gala večeru od pet gangova koja će početi u 19:00 časova u restoranu Murano. Noć će obogatiti akustična izvođenja svjetskih hitova od strane raskošnog vokala Tine Džankić. Cijena za ovu večeru iznosiće €220 po osobi.
Prava novogodišnja zabava u banket sali Teodo, rezervisana je za 31. decembar, sa početkom od 20:00 časova pa sve do ranih jutarnjih sati, za sve one koji žele da Novu godinu dočekaju sa stilom u svečanim odjevnim kombinacijama. Uz luksuznu večeru od tri ganga, prefinjene zvuke saksofona i energični nastup benda The Grupa, koji će izvoditi svjetski poznate hitove, biće to doček za pamćenje. Cijena novogodišnjeg dočeka iznosi €120 po osobi, odnosno €199 za uključeno noćenje sa doručkom u Premium sobi.
I najmlađi gosti hotela Regent imaće svoju novogodišnju noć, a “Baš novogodišnja proslava” za mališane će početi već od 19:30 časova i trajaće sve do iza ponoći, kako bi i njihovi roditelji mogli da se opuste i uživaju u novogodišnjoj noći.
Program hotela Regent Porto Montenegro osmišljen je za sve starosne grupe i donijeće nezaboravan doživljaj praznične sezone, uz dobro poznat visoki standard usluge u jedinstvenom ambijentu marine Porto Montenegro.
Za dodatne informacije i rezervacije, možete nas kontaktirati putem emaila na: reservations.pm@regenthotels.com ili pozivom na broj +382 (0) 32 660 660.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica organizovalo je jubilarnu dvadesetu Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom “Hrana nam treba, a ne duvan”.
Konferencija je otvorena u Svečanoj sali OŠ „Savo Pejanović” pozdravnim riječima vd direktorke škole Milje Božović, Domagoja Žarkovića, sekretara CDPR-a i Boška Radovića, selektora košarkaške reprezentacije Crne Gore.
Nakon toga lijepo i korisno predavanje uz razgovor sa prisutnim učenicima i učenicama na temu zdrave i pravilne ishrane, kao i štetnosti pušenja održala je doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, Medicinski fakultet Podgorica. Tom prilikom rečeno je koliko je u tom uzrastu djeci i mladima neophodna zdrava i pravilna ishrana. Takođe je naglašeno koliko štetno i negativno duvan i pušenje utiču na njih, a istovremeno i sve ostale.
CDPR – 20. Konferencija 2023.
Podsjećamo da CDPR organizuje Nacionalne Konferencije o kontroli pušenja još od 2002. godine, kada je održana Prva u Igalu na temu socio – epidemioloških, medicinskih i pravnih aspekata pušenja, kao i druga 2003. godine takođe u Igalu, na temu kontrole pušenja u najširem smislu riječi, sa koje je prvi put upućena inicijativa CDPR-a za donošenje Zakona o kontroli pušenja.
CDPR – 20. Konferencija 2023.
Treća Konferencija u CNP-u u Podgorici 2004. godine imala je za temu „Pušenje i siromaštvo”, dok je četvrta održana u Ulcinju naredne godine i bila je posvećena problemu „Duvan i zdravstveni radnici”. Tema pete Konferencije koja je održana 2008. godine bila je „Ekonomski efekti pušenja” u svijetlu povećanja cijena duvanskih proizvoda, dok je na šestoj Crnogorskoj Konferenciji o kontroli pušenja održanoj jula 2009. godine, bilo govora o problemu „Pušenje i vatrena stihija” u smislu izazivanja požara od nekontrolisanog bacanja opušaka od cigareta i velike ljudske i materijalne štete prouzrokovane na taj način. Pod nazivom „Rodna ravnopravnost i pušenje sa posebnim akcentom na žene”, 2010. godine održana je i sedma Konferencija, dok je Osma jula 2011. godine imala temu „Uticaj duvana u trudnoći – trudnica, plod, novorođenče”. Deveta Konferencija u saradnji sa Fakultetom za sport iz Nikšića, koja je održana 2012. godine, imala je za temu „Pušenje i sport”, a deseta održana 2013. godine imala je temu „Zabranimo reklamiranje, sponzorstvo i promociju duvana”. Jedanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda” održana je 2014. godine godine, a njen sam naziv kaže da je povod bio ravno deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu dalekog 10. avgusta 2004. godine. Dvanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja „Reci ne pušenju, reci DA ŽIVOTU!” desila se 2015. godine, dok je trinaesta sa temom „Duvan i mladi” održana decembra 2016. godine. Četrnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Nove perspektive u prevenciji i liječenju od duvanske zavisnosti” je bila novembra 2017. godine, da bi se petnaesta održala 2018. godine pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”. Naredne 2019. godine šesnaesta je imala za temu „Duvan i zdravlje pluća”, a 2020. godine održana je sedamnaesta konferencija „Mladi kao ciljna grupa duvanske industrije”. 2021. godine je održana osamnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja sa temom „Posveti se prestanku”, dok je prošle godine naziv devetnaeste konferencije bio „Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu”.
Stanovnici malog grčkog sela Metamorfosi glasali su za preseljenje cijele svoje zajednice nakon što je selo potopljeno u septembru, nastojeći se zaštititi od budućih katastrofa potaknutih klimatskim promjenama.
Metamorfosi, koji je također bio poplavljen 1953. i 1994., gotovo je nestao ispod vode kada je oluja Daniel, koja je donijela pustoš po cijelom Mediteranu, pogodila područje Tesalije početkom septembra.
Selo je od tada izgledalo opustošeno, a stanovnici su Reutersu u novembru rekli da nemaju izbora nego preseliti se na sigurnije mjesto.
Prijedlog da se podignu nove kuće u obližnjem selu Palamasu udaljenom nekih 8 km, odobrilo je 142 stanovnika, dok ih je 14 bilo protiv.
Riječ je o neformalnom glasanju u obliku statutarne deklaracije, rekao je načelnik Metamorfosija Petros Kontogiannis.
Suzdržano je bilo 15-ak ljudi, dodao je. “Glasanje pokazuje da ljudi ne mogu podnijeti da ovo ponovno prožive”, rekao je Kontogiannis za Reuters.
“Ima nade da ćemo imati domove koji će omogućiti našu sigurnost”, dodao je.
Plan su kasno u utorak službeno odobrile općinske vlasti Palamasa koje će osigurati zemljište.
Stanovnici će sada prijedlog uputiti vladi zajedno s tehničkom studijom koja navodi “ponovljene poplave” i geomorfologiju Metamorfosisa kao razloge za taj potez.
Vlada je rekla da će razmotriti preseljenje Metamorfosija čije ime na grčkom znači “preobrazba”.
“Ja sam osobno potpuno otvoren za to”, rekao je premijer Kiriakos Micotakis parlamentu prošlog mjeseca.
“Izgradimo novi Metamorfosi, novo selo, sa suvremenim standardima, koje će konačno biti sigurno od poplava, da se ti ljudi ne utapaju svakih 30 godina”, dodao je.
Tokom 2023. godine, hotel The Chedi Luštica Bay je u okviru svojih humanitarnih akcija uspio ostvariti značajan doprinos i pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije. U protekloj godini, hotel je lokalnoj zajednici donirao ukupnu vrijednost od oko 100 000 evra.
The Chedi hotel je novčano pomogao kupovinu školskog mini busa za đake iz Gornje Morače, fondaciju Budi Human, čišćenje okolnih plaža, kao i liječenje člana svog tima. Takođe hotel je donirao značajna finansijska sredstva za podršku brojih manifestacija, kao što su Ocean Lava, Montenegro Business Run, Social Impact Award za najbolji start-up projekat mladih preduzetnika kao i izgradnju plovila na električni pogon frime Fracraft.
Značajni dio svoje podrške lokalnoj zajednici, hotel je obezbijedio u vidu donacije posteljine i peškira organizacijama Crveni krst Crne Gore, JU Dječiji dom „Mladost˝ – Bijela, JU Dom starih “Grabovac” Risan, JU Resursni centar sluh i govor “Dr Peruta Ivanović – Kotor, Opštoj bolnici Bar, Dječjem odjeljenju Opšte bolnice u Kotoru, Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore te nastradalima u zemljotresu u Turskoj.
Pored navedenih humanitarnih akcija, važne inicijative u okviru održivog razvoja pozicionirale su hotel The Chedi Luštica Bay na posebnu mapu odgovornog i održivog poslovanja.
Hotel je nosilac brojnih sertifikata iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine, kao što su: srebrni sertifikat Earth Check-a; GHOTW Sustainable Future nagrada za korišćenje procjene životnog ciklusa; sertifikat za program “On the Road to Zero Waste”; nivo 3 na Booking.com; Green Key sertifikat kao i UNESCO Pledge za održiva putovanja. Hotel je takođe dio prestižne kolekcije lidera održivosti u okviru grupacije The Leading Hotels of the World.
Kao dio svojih aktivnosti, The Chedi Luštica Bay hotel pruža redovnu edukativnu podršku lokalnim školama kroz programe pripravništva i praktične radove, kao i podršku lokalnim farmerima u vezi s otpadom hrane i proizvodnjom lokalnih proizvoda za potrebe hotela.
Pored navedenog, hotel je uspostavio program upravljanja otpadom sa praćenjem i postizanjem ciljeva tokom godine. Ovakav sistem upravljanja održivošću uspostavljen je u skladu je sa ISO 21401. U hotelu je aktivan korisnički sistem Razmišljaj, Smanji, Ponovno koristi, Recikliraj, zajedno sa procjenom životnog ciklusa. Inicijativa takođe uključuje smanjenje otpada, energije, vode; te 85% hemikalija koje se koriste u održavanju higijene hotela ima ekološki sertifikat.
Neki od zanimljivih projekata su takođe i implementacija programa dezinfekcije i ponovnog punjenja boca; zatim inicijativa “Sačuvajte planetu” u vezi sa promjenom posteljine i peškira, kao i korišćenje drvenih ključeva i biorazgradivog pribora za ličnu higijenu u smještajnim jedinicama.
Hotel podržava i lokalne inicijative, kao što su: projekat BocaNova sa donacijama dezinfikovanih vinskih flaša lokalnim proizvođačima vina i projekat Mentalna Ekologija u Crnoj Gori kroz reciklažu hotelskih slika.
“Kroz naše humanitarne akcije i donacije, obezbjedili smo pomoć u različitim segmentima društva, uključujući obrazovanje, zdravstvo i podršku zajednicama u teškim situacijama. Ove akcije su rezultat predanog rada našeg tima i podrške ljudi koji veruju u snagu zajedništva.
Želimo da se zahvalimo svima koji redovno učestvuju u našoj plemenitoj misiji pomoći drugima i očuvanju našeg okruženja. Ovakva podrška je omogućila ostvarivanje pozitivnih promjena u životima mnogih, i to je ono što čini našu zajednicu posebnom.
Nastavićemo sa predanim radom i doprinosom u izgradnji bolje budućnosti za sve nas. Hvala vam na poverenju i podršci”, rekla je Milica Jankovic, direktorica hotelskog sektora domaćinstva i održivog razvoja.
O brendu The Chedi:
The Chedi brend pripada GHM Hotels and Resorts i odlikuje se elegantnim i savremenim dizajnom interpretiranim uz poštovanje autohtone kulture, bogate istorije i jedinstvenog okruženja. Autentičnost je ključna za iskustvo svakog gosta GHM-a, od prefinjene veličine arhitekture do intimnosti poštovanja kada se našim gostima obraćamo imenom; GHM je zaista stil za pamćenje. Hotelom The Chedi Luštica Bay upravlja Orascom Hotels Management.
O Orascom Hotels Management – u (OHM):
Podružnica za upravljanje hotelima kompanije Orascom Development je švajcarska kompanija, specijalizovana za razvoj i upravljanje turističkim gradovima. Orascom Hotels Management je jedan od najvećih vlasnika i operatera hotela u regionu MENA, sa više od 8.000 soba za goste raspoređenih širom Egipta, Omana, UAE, ali takođe posluje u Švajcarskoj i Crnoj Gori, zajedno sa ostalim hotelima u razvoju. Sa posebnom strašću prema našem portfoliju hotela koji obuhvata više od 35 operativnih objekata, naša osnovna vrijednost je da predvidimo i zadovoljimo potrebe i želje naših gostiju kroz zdravu komunikacijsku mrežu sa našim poslovnim partnerima i zainteresovanim stranama.
Pomorski fakultet Kotor nastavlja svoju posvećenost unapređenju obrazovanja pomorskog kadra kroz dinamičnu i inovativnu saradnju. U skladu s tim potpisan je Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji između Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore i Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru.
Ugovor o tehničko-poslovnoj saradnji potpisali su dekanica Pomorskog fakuleta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač i rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić. Ceremonija primopredaje Ugovora održana je u sklopu III Međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom “3rd Kotor International Maritime Conference” (KIMC), koju je organizovao Pomorski fakultet Kotor od 26. do 29. novembra 2023. godine u Kotoru.
Svečanom događaju prisustvovali su članovi Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, među kojima su doc. dr sc. Ana Gundić, doc. dr sc. Astrid Zekić, red. prof. dr sc. Dino Županović i izv. prof. dr sc. Josip Orović, a na strani domaćina Pomorskog fakulteta Kotor dekanica prof. dr Tatijana Dlabač, prodekanica za međunarodnu saradnju prof. dr Senka Šekularac-Ivošević i prodekanica za razvoj i komunikaciju doc. dr Zorica Đurović.
Potpisani ugovor postavlja temelje za širok opseg institucionalne saradnje, otvarajući prostor za razvoj posebnih programa i modela saradnje koji odražavaju zajedničke interese. Obje strane su posvećene saradnji s fokusom na unapređenju nastavnog procesa u području obrazovanja budućih pomoraca, podsticanju mobilnosti osoblja i studenata, te podsticanju aktivnosti u okviru naučno-istraživačke djelatnosti.
Ova saradnja označava korak prema globalnom pomorskom obrazovanju i jača mostove između akademskih zajednica u regionu, te se u skladu sa tim nadamo i saradnji na budućim međunardonim projektima i intenzivnoj mobilnosti naših studenata.
“Komunalno Kotor“ poziva djecu predškolskog uzrasta i osnovce od prvog do petog razreda iz opštine Kotor, da učestvuju na likovnom konkursu “Čuvajmo našu planetu“.
Četiri najbolja rada će biti motivi za brendiranje novih vozila Komunalno Kotor, a njihove autore ćemo nagraditi, kako bismo podržali dječiju maštu i kreativnost.
Tehnika za likovne radove je slobodna, na formatu A3 (blok broj 5), a prilikom izrade ne upotrebljavati prirodni materijal kao što su pijesak, kamenčiće, šljokice, pirinač, plastelin i slično.
Zainteresovani za učešće na konkursu, radove mogu poslati do srijede 20. decembra 2023. godine na adresu DOO „Komunalno Kotor“, zgrada Obnove Škaljari 85330 Kotor ili ih predati na arhivi Društva svakog radnog dana od 07.00 do 14.30 časova, sa naznakom za likovni konkurs „Čuvajmo našu planetu“.
Svaki rad koji bude poslat, kako bi ispunjavao uslove, potrebno je da sadrži sljedeće podatke: ime, prezime i uzrast autora rada, naziv vrtića ili škole i kontak broj roditelja / staratelja.
Napominjemo da se likovni radovi prispjeli na konkursu ne vraćaju.
Likovni radovi, pristigli do predviđenog datuma, koji ispunjavaju uslove konkursa (tehnika, format i potpuni podaci), biće objavljeni na facebook stranici DOO Komunalno Kotor, preko koje će biti omogućeno glasanje.
Komunalna policija je shodno ovlašćenjima iz Odluke o komunalnom redu, otpočela akciju kontrole vozila koja se nalaze na javnim površinama, na istom mjestu, duže od sedam dana, a koja se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti i oštećenja, koja ne posjeduju registarske tablice, neregistrovana su i sl.
Sekretarijat apeluje na one koji u vlasništvu imaju ovakvo ili slično vozilo, da su dužni ista ukloniti u roku koji odredi komunalni policajac u vidno istaknutom naređenju na samom vozilu ili dijelu vozila.
U suprotnom, nakon sprovedenog inspekcijskog postupka, izvršiće se uklanjanje putem trećeg lica, o trošku vlasnika.
