Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do subote, 23. septembra opslužili dva miliona putnika.
“Ovaj rezultat je očekivan s obzirom na to da je Podgorica tokom avgusta bila povezana sa do 40, a Tivat sa do 39 destinacija”, izjavio je zamjenik izvršnog direktora ACG, Petar Radulović.
On je objasnio da je, u ukupnom broju, na Aerodromu Podgorica do danas opsluženo 1.286.364 putnika, dok je na Aerodromu Tivat opsluženo 730.722 putnika.
“To je 34 odsto više u odnosu na 2022. godinu, odnosno na oko 92 odsto rezultata iz 2019. godine”, rekao je Radulović.
Aerodrom Podgorica
“U tom kontekstu moramo izdvojiti uspjeh Aerodroma Podgorica gdje je opsluženo 35 odsto više putnika nego 2022. godine, odnosno 28 odsto više nego 2019. godine. Sa druge strane, Aerodrom Tivat je 32 odsto bolji u odnosu na prošlu godinu, odnosno na 61 odsto rezultata iz 2019. godine”, kazao je Radulović.
„Uz to, važno je i što na postojećim destinacijama i u Podgorici i u Tivtu imamo i niz novih partnera“, napomenuo je Radulović.
Kada je riječ o učešću država u prometu putnika na Aerodromima Crne Gore izdvajaju se Srbija i Turska, slijede Poljska i Austrija kao i Velika Britanija i Njemačka.
Norveška državna bolnica iz Osla, koja je skoro punih pet decenija najvažniji inostrani partner Instituta Dr Simo Milošević, prije nekoliko dana najavila je prekid saradnje za 2024. godinu, iako je prošle godine sa Institutom potpisan ugovor koji važi do 2026. godine.
U Institutu će naredne sedmice boraviti delgacija iz Norveške koja će detaljnije obrazložiti svoju odluku.
Punih 47 godina pacijenti iz Norveške dolaze na liječenje u Igalo, gdje ih je do sada iz te skandinavske zemlje na opravku i rehabilitaciji boravilo preko 50.000.
Program Državne bolnice iz Osla koji je pokrenut 1976. godine nije se prekidao ni tokom rata i sankcija u bivšoj Jugoslaviji, a Norvežani su, zbog izuzetnog uspjeha u liječenju njihovih građana, istrajavali u slanju pacijenata uprkos brojnim problemima sa kojima se Institut nosio.
Prošle godine ponovo su potpisali petogodišnji ugovor, koji za Institut znači slamku spasa. No prije nekoliko dana direktor Instituta Igalo dr Savo Marić dobio je obavještenje da su odlučili da naredne godine ne pošalju pacijente u igalo.
– Razloge raskida ugovora ne znamo – kaže Marić i objašnjava da je u dopisu predložen sastanak sa Norvežanima u četvrtak, 28. septembra.
– Mi smo naravno to prihvatili, ugostićemo prijatelje iz Norveške i saslušati njihove razloge. Ono što nije dobro za nas, jeste činjenica da smo se mi oslanjali na taj ugovor, koji je bio jedini značajan i važan za Institut. Mi smo svoj program bazirali na tom ugovoru i naravno planirali da još neki sličan ugovor potpišemo, kako bi Institut imao sigurne prihode – kaže Marić.
Osim finasijakog gubitka, za Institut Igalo raskid ugovora sa Norvežanima ima i emotivnu težinu, jer su tokom decenija stvorena iskrena prijateljstva i saradnja ne samo između dvije ustanove, već i između dvije države. Herceg Novi je pobratim sa norveškim gradom Levangerom, a Norvežani imaju svoje naselje u Đenovićima. U svakoj prilici Norvežani su bili prvi koji pružaju pomoć i podršku.
Da li je odliv kadrova iz Instituta Igalo, usljed teške finasijske situacije i izostanka nekoliko plata, uslovio manjak kvaliteta i šta je pravi razlog odluke o prekidu ugovora znaće se, već u četvrtak.
U svakom slučaju izgleda da ni ovaj iznuđeni potez Norvežana, za državu koja je većinski vlasnik Instituta Igalo ne predstavlja alarm za uzbunu, jer se od nadležnih još niko nije oglasio.
Zbog globalnog zagrijavanja sve više ski centara se suočava sa problemom. Nedavno je još jedno skijalište u francuskom Alpima zatvoreno. Prema podacima naučnog časopisa “Prirodne klimatske promjene” procjenjuje se da će se 53% od 2.234 skijaških centara u Evropi suočiti sa sličnim problemom. Dok se žičare u Francuskoj demontiraju Crna Gora je u tri ski centra posljednjih godina uložila oko 150 mil EUR.
Sve toplije zime gase brojna skijališta u Evropi. U Crnoj Gori međutim ne prestaje se sa ulaganjima u taj vid zimske turističke ponude. Država ne štedi. Na desetine i storine miliona je već potrošeno, a do sada je završen samo jedan ski centar.
Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević kaže da je u Kolašin uloženo oko stotinjak miliona eura, bez prateće infrastrukture i puta koji spaja regionalnim putem.
– U Žarski je do sada uložen 21 milion, ali tu još nije završen put, nije riješeno pitanje struje, bazne stanice, imovinsko-pravni odnosi su neriješeni, a za Cmiljaču su urađene žičara i staze i uloženo je oko 22 miliona – kaže Milošević.
Opravdanost ulaganja u ski centre ne bi trebalo dovoditi u pitanje, kažu u skijalištu u Kolašinu. Od otvaranja skijališta u prosjeku bilo je oko 100 skijaskih dan, što je dodaju više nego dovoljno da bude rentabilan.
Direktor Ski centra Kolašin 1600 Bojan Medenica kaže da Kolašin živi zimi od ski centra.
– Imali smo situaciju prošle godine kada je kasnio snijeg i kada je oko 50% rezervacija u hotelima i privatnom smještaju bilo otkazano. Što se tiče prethodne dvije sezone mi smo prihodovali oko milion eura i siguran sam da Kolašin 1600 ima svijetlu budućnost, jer iz godine u godinu bilježimo bolje rezultate – kaže Medenica.
Ni u Skijalištima Crne Gore, ni u Ski centru Kolašin 1600 ne strahuju da u skorije vrijeme mogu da se suoče sa problemom nedostatka snijega, ali apeluju na državu da konačno uđe u projekat izgradnje sistema za vještačno osnježavanje, koji se godinama odlaže.
– Mi raspolažemo time što imamo. Imamo visinu izlaznih stanica oko 2.000 metara. Imali smo snijega i prethodnoh sezona, ali mora se raditi na vještačkom osnježavanju, jer bez toga ne može biti rentabilan. Mi imamo i uspješne ljetnje sezone – kazao je Medenica.
Humanitarna modna revija u organizaciji zvanično najljepše crnogorke i aktuelne Miss Crne Gore Anđele Vukadinović, održana je sinoć u salonu „Prive“ u Tivtu. Sva prikupljena sredstva usmjerena su ka JU Dječiji dom „Mladost˝ – Bijela, fondaciji ” Budi Human”, JU Dnevni centar za djecu u mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta i Sigurnoj ženskoj kući. U reviju si učestvovale poznate domaće dizajnerke kao što su Milena Vujačić, Andrea Samardzić i Kristina Đurković, Ana Simone i Kristina Delić. Događaj su upotpunili i nastupi poznatih muzičara kao što su Nina Petković, Suzana Tot i Emil Fetahović.
Andrea Samardzić i Kristina Đurkovic pokrenule su novi modni brend Anki, koji je za veoma kratko vrijeme osvojio region. Specifičan modni izraz privukao je pažnju publike, ali i poznatih dama koje su se prepoznale u njihovoj estetici.
“Nastojim da se uvijek odazovem ovakvim pozivima, jer smatram da je humanost jedna od najbitnijih ljudskih osobina, i zaista bih voljela da je još više ovakvih humanitarnih događaja. Mi smo jedan mladi brend, i zaista nam je čast što smo večeras ovdje”, kazala je Kristina ispred Brenda “Anki”.
Humanitarna modna revija
Crnogorska modna dizajnerka Milena Vujačić, ističe da kreira za žene koje, prije svega, posjeduju karakter. Kaže da svaka kreacija zapravo oslikava nju na neki način, kroz razne sfere života.
“Smatram da su ovakve humanitarne akcije od velikog značaja, i drago mi je što se realizuju i kroz modu. Nažalost, humanitarne akcije su se svele samo na pojedince, i nadam se da će se ubuduće malo i država aktivirati kroz humanitarne događaje.Večeras sam predstavila četiri modela koji u suštini opisuju mene i moj rad”, kazala je ona.
Poslije 25 godina trajanja na muzičkoj sceni Suzana Tot je odlučna da napravi hrabar iskorak u karijeri sa novim pjesmama, i na taj način ponudi nešto sasvim novo. Kako je kazala, uskoro piprema svoj prvi spot za predstojeći album koji, kako je rekla, njeni vjerni obožavaoci sa nestrpljenjem očekuju.
“Veliki prioritet trebamo dati ovakvim stvarima. Ljudi su od prebrzog životnog tempa zaboravili da je humanost neophodna, i ovo je idealna prilika da ih na to i podsjetimo. Rado se odazivam svim humanitarnim događajima, i uvijek pomognem onoliko koliko mogu”, poručila je ona.
Humanitarna modna revija
Talentovani muzičar Emil Fetahović na ovogodišnjem Ohrid festu nastupio je sa pjesmom “Ljubomora” u okviru internacionalne večeri, gdje je osvojio drugu nagradu publike. Kako je kazao, ovo je prvi put da učestvuje na modnom događaju, te da je zadovoljstvo još veće što je humanitarnog karaktera.
“Ja se nadam da smo mi human narod, i da će ovakvi događaji prerasti u praksu. Moram reći da je spoj muzike i mode uvijek pun pogodak, te da su okupljeni učesnici u humanitarnoj akciji kao i brojna brojna publika zaista uživali večeras”, istakao je on.
Prema riječima organizatora na humanitarnoj reviji sakupljeno je 29.000 eura. Za fondaciju “Budi human” opredijeljeno je 14.000 eura, za dječji dom “Mladost” 5.000e, za Dnevni centar iz Tivta 5.000e, i za Sigurnu žensku kuću takođe 5.000 eura. Univerzitet Donja Gorica rado se odazvao inicijativi Anđele Vukadinović i odlučio da stipendira Jovanu Radunović, djevojčicu koja živi u hraniteljskoj porodici svoje bake, te će Jovana naredne 3 godine studirati na univerzitetu Donja Gorica.
Službenici policije uhapsili su tokom vikenda 45 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.
Navodi se da je saobraćajna policija u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 46 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba teže povrijeđeno, a 13 lakše.
„Pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 159 prekršajnih prijava, izdali 1.059 prekršajnih naloga, oduzeli 15 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je zbog vožnje pod dejstvom alkohola uhapšeno 45 vozača, od čega 18 u Podgorici.
Kako su naveli, dva vozača iz Podgorice zatečena su da upravljaju vozilima pod dejstvom alkohola u koncentracijama većim od dva promila.
„Mobilna jedinica saobraćajne policije je na auto–putu zaustavila vozača M.V. (62) iz Podgorice i utvrdila da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,52 promila“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je on prilikom hapšena omalovažavao službenike policije.
Iz Uprave policije apelovali su na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Operske arije, polke, mazurke, valceri, koračnice u jednoj knjizi
Objavljivanjem „Zbornika notnih zapisa za tamburaški orkestar iz arhiva Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo (1839) Kotor” približili smo širem auditorijumu muzičke prilike Kotora i Boke na prelazu iz 19. u 20. vijek, a muzikolozima i istoričarima umjetnosti smo dali značajan materijal za proučavanje tamburaške muzike u Boki iz tog perioda, kaže za Boka News, Petar Bukilica, autor knjige, koja je rezultat njegovog timskog istraživačkog rada u okviru Arhiva “Jedinstva”, zajedno sa Ivanom Marković i prof. Mihajlom Lazarevićem.
Zbornik je objavljen sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarivanje prava manjina u saradnji sa Srpskim pjevačkim društvom “Jedinstvo”(1839). Na 364 stranice donosi notne zapise u svim žanrovima, pisane i sačuvane u jednoj fascikli za Srpski tamburaški zbor, koji je pri SPD “Jedinstvo” formiran 1895. godine. Nakon sakupljanja zapisa, note su objavljene i među koricama sačuvane za buduće generacije, a istraživački tim pokrenuo je inicijativu za obnavljanje tamburaškog orkestra.
– Jasno je da je Srpski tamburaški zbor u svom repertoaru, pored jednostavnijih narodnih i folklornih kompozicija, imao ozbiljne i zahtjevne kompozicije, poput operskih arija, polki, mazurki, valcera, koračnica i sl. Posebno je zanimljiva partitura Passauerovog posmrtnog marša – Marcia funebre, koga su svirali tamburaši, jer je uobičajeno da na sahranama sviraju duvački orkestri, poput današnje Gradske muzike, ali ovaj Zbornik nam je otkrio da su to ponekad radili i tamburaši, naglasio je Bukilica za naš portal. Vokalno-instrumentalni ansambl “Škuribanda” iz Kotora, čiji je Bukulica takođe član, dočarao je publici u Riznici SPC ljepotu tamburaškog sazvučja izvodeći “Vinsku pjesmu” iz opere “Travijata”, a po notama iz Zbornika.
Tambura je porijeklom iz Persije, a na naše prostore su je donijeli Turci u 14. i 15. vijeku, dok se procvat tamuraških orkestara bilježi u drugoj polovini 19. vijeka.
Sa promocije u Riznici SPCO Kotor
Rad na prikupljanju notnih zapisa iz Arhiva SPCO, kao i objavljivanje ove “tamburaške nototeke” nadahnuli su kotorske djelatnike u oblasti muzičke kulture da se pozabave obnavljanjem tamburaškog-mandolinskog orkestra, koji je nekada djelovao u sklopu Društva, a pod vođstvom dirigenta prof. Nikole Gregovića, do prije tri decenije i u okviru kotorskog Centra za kulturu. S obzirom da u Tivtu pri HGD-u već djeluje omladinski tamburaški orkestar, ovo dragocjeno izdanje biće od koristi i njima.
-Što se tiče saradnje među tamburaškim orkestrima, ovaj Zbornik je izuzetno koristan za sve koji sviraju tamburu i sa zadovoljstvom ga stavljamo na raspolaganje svim tamburaškim orkestrima, pa bi nam bilo drago da i kolegama iz Tivta bude od koristi i da neku od kompozicija uvrste u svoj repertoar, poručuje Bukilica.
Profesorka Ljiljana Čolan je pročitala recenziju Andreje Ćoso, a publici se ispred SPD “Jedinstvo” obratio Dragan Đurčić.
Rukovodstvo Opštine Tivat održalo je sastanak sa članovima Savjeta Mjesne zajednice Gradiošnica. „Ova mjesna zajednica obuhvata naselja Brda, Dumidran, Vrijes, Mrčevac i Gradiošnica, a u određenom dijelu graniči sa opštinom Kotor, pa je frekvencija ljudi koji koriste tamošnju infrastruktruru velika“, napomenuli su predstavnici Savjeta. Predsjednik Mjesne zajednice Dragan Bulajić pozdravio je ideju da zajedno sa predsjednikom opštine, rukovodiocima službi i organa i direktorima lokalnih preduzeća razgovaraju o prioritetnim projektima.
Predsjednik opštine Željko Komnenović naglasio je kao značajnu činjenicu da lokalna uprava bude upoznata sa onim što muči stanovnike ovog djela Tivta, pa da se shodno tome budžetska sredstva za narednu godinu planiraju tako da neki od problema budu rješeni.
Iz ove mjesne zajednice kao ključne istakli su projekte: uređenja Aerodromske ulice ka Brdima, unapređenje kanalizacione i vodovodne mreže na području mjesne zajednice, uređenje površina u blizini Miholjske prevlake i na njoj, bolje organizovanje javnog gradskog prevoza, mogućnost organizovanja devetogodišnje nastave u OŠ Drago Milović i mogućnost organizovanja rada vrtića u prostorijama Doma kulture, trotoar od Ulice Vrijes IV do objekta škole… U sastanku je aktivno učestvovao Predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, koji je ujedno i član Savjeta ove mjesne zajednice.
Zahtjevi za asfaltiranje pojedinih ulica obuhvaćeni su planom radova za ovu godinu. Predstavnici Komunalnog preduzeća obići će lokacije koje bi trebalo uvrstiti u plan održavanja, ukoliko to već nije slučaj. Tokom ovog susreta akcenat je stavljen i na uređenje postojećih te izgradnju novih dječjih igrališta i terena. Iz Sekretarijata za uređenje prostora sugerisano je da predstavnici Mjesne zajednice dođu do Sekretarijata kako bi zajedno pogledali Prostorne planove i utvrdili što je moguće shodno važećoj dokumentaciji.
Vezano za određena pitanja, koja nisu u nadležnosti lokalne uprave, Opština Tivat će na inicijativu Mjesne zajednice uputiti dopise nadležnim institucijama. Iz Sekretarijata za lokalnu upravu koji je organizovao sastanke sa mjesnim zajednicama, napominju da će se u narednom periodu nastaviti sa daljim aktivnostima po pitanju organizovanja i uređivanja načina rada mjesnih zajednica.
Jedan od vodećih svjetskih luxury & lifestyle magazina o putovanjima, Conde Nast Traveler, indijsko izdanje, objavio je priču pod nazivom Čista inspiracija: 20 zapanjujućih fotografija Crne Gore.
“Evo 20 fotografija Crne Gore, tapiserije koja vas vodi do tirkizno obojenih ostrvskih voda i kaldrmisanih ulica drevnih gradova, koja će inspirisati vašu listu želja za putovanja”, navodi se na početku teksta.
Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su naveli da se priča može pogledati na linku www.cntraveller.in
Na fotografijama se, između ostalih, nalaze Sveti Stefan, Perast, kanjon Tare, Gospa od Škrpjela, Rijeka Crnojevića, Kotor, Herceg Novi.
Etnički Armenci iz Gorskog Karabaha počeli su masovni egzodus u nedjelju prema Armeniji nakon što je Azerbajdžan porazio borce odmetnute regije u sukobu koji datira iz sovjetskih vremena
Vodstvo Gorskog Karabaha reklo je Reutersu da 120 hiljada Armenaca ne želi živjeti pod vlašću Azerbajdžana jer strahuju od progona i etničkog čišćenja. Oni koji su imali goriva uputili su se svojim vozilima Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom.
Na fotografijama su se mogle vidjeti desetine automobila kako noću izlaze iz glavnog grada i kreću prema planinskim zavojima. Armenci iz Karabaha, teritorija koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, no koji se odmetnuo, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan nakon vojne operacije znatno veće vojske Azerbajdžana.
Armenci ne prihvaćaju obećanje Azerbajdžana da ćejamčiti njihova prava u trenutku integracije regije. ‘Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbajdžanu. Devedeset devet cijelih devet njih želi napustiti naše povijesne teritorije’, rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanjana, predsjednika samoproglašene republike Artsakh, kako Armenci zovu Gorski Karabah.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je u nedjelju da su u sukobima na sjeveru Kosova – u kojima je juče ubijen jedan kosovski policajac – tokom dana ubijena i trojica Srba, optuživši premijera Kosova Albina Kurtija da je svojim aktivnostima posljednjih mjeseci isprovocirao incidente, a Zapad za licemjerje.
Kosovska policija saopštila je danas da je jedan njihov pripadnik ubijen u nedjelju ujutro, a dvojica ranjena, te da su kasnije tijekom dana ubijena trojica napadača, ne navodeći u prvim saopštenjima tko su oni.
Premijer Kosova Albin Kurti u prvom je saopštenju osudio “zločinački i teroristički napad” i ocijenio da je to “organizirani kriminal uz političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda”.
Vučić je sinoću izvanrednom obraćanju potvrdio da je oko 2:46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u selu Banjska, na sjeveru. “Zatim je došla kosovska policija, koja ih pokušava ukloniti i dolazi do sukoba sa Srbima. U tom sukobu je ubijen kosovski policajac Afrim Binjaku i ranjen je još jedan”, rekao je Vučić.
Barikade je trebao ukloniti KFOR jer su oni zaduženi za slobodu kretanja, a ne kosovska policija, i zato je došlo do sukoba, ocijenio je Vučić.
Prema dosadašnjim informacijama koje imamo, dodao je, dvojica Srba su teško ranjena, trojica ubijena i postoji bojazan da je stradala i četvrta osoba.
On je odbacio odgovornost službenog Beograda za samoorganiziranje Srba, istaknuvši da su se “pobunili jer više ne žele trpjeti Kurtijev teror”.
Dužnosnici međunarodne zajednice – od veleposlanika vodećih država Zapada u Prištini, Misije OSCE- na Kosovu, te čelnika EU-a – osudili su danas napad na kosovsku policiju, zatraživši “potpunu istragu” i “privođenje počinitelja pred lice pravde”.
Vučić je, pak, optužio međunarodnu zajednicu da je omogućila današnje akcije kosovske policije. Ona je, kako je rekao, Kurtiju dali carte blanche da se “obračuna s teroristima”.
Priština je okupila “460 specijalaca” i raspoređeni su na terenu “za sat i dvadeset minuta, što samo znači da je sve već bilo pripremano”, ocijenio je Vučić. Navodeći da su “deseci Srba za više od sat vremena bili potpuno okruženi”, rekao je da se potom “dogodio brutalan napad na njih”.
Pripadnici KFOR-a, dodao je, preuzeli su na sebe “da zatvore izlaz Srbima s Kosova na teritorij središnje Srbije”.
Dva prijelaza prema Srbiji – Jarinje i Brnjak, satima su danas bili zatvoreni za promet dok su trajali sukobi oko sela Banjska.
Srbijanski predsjednik naglasio je kako već mjesecima unazad upozorava međunarodnu zajednicu na teror koji nad Srbima provodi Kurtijev režim, rekavši da Kurtiju “odgovaraju konflikti” i da “želi uvući Srbiju u sukob s NATO-om”.
Od veljače su 62 puta koristili policiju protiv Srba, bila su 22 “eskalatorna napada” i “više od 40 poteza usmjerenih prema Srbima”, rekao je Vučić, naglasivši kako “ni na jedan način ne opravda ubojstvo albanskog policajca”.
On je odbacio insinuacije i tvrdnje da je Srbija opskrbila naoružanu skupinu Srba oružjem i uniformama, rekavši da se sve to danas može naći “na tržištu” i da takva pitanja i tvrdnje “oslikavaju kako izgleda specijalni rat protiv Srbije”.
“Mjesecima govorim da se podiže otpor i pobuna kod naroda na sjeveru, između ostalog što mi (vojska i policija Srbije) bez dozvole KFOR-a ne možemo ući (na teritorij Kosova)”, rekao je.
Vučije je, ponavljajući da je kosovski premijer Kurti jedini krivac za sve što se zbiva na sjeveru, ocijenio kako “ima malo krivnje i onih koji ga pomažu iz međunarodne zajednice” jer mu je omogućeno ubijanje Srba poslije smrti kosovskog policajca.
Vučić je izrazio sućut obiteljima ubijenih Srba i obitelji albanskog policajca, ponavljajući da je “za sve Kurti kriv”.
Da su srpski policajci bili na sjeveru, do ovoga ne bi došlo, ustvrdio je Vučić.
Srbi sa sjevera Kosova su početkom studenog 2022. godine, u jeku sukoba i prijepora Beograda i Prištine o registarskim tablicama s oznakama Srbije i Kosova, napustili sve lokalne i kosovske institucije, a to su učinili i pripadnici sektora Sjever Kosovske policije.
Komentirajuću reagiranja Zapada na današnje sukobe u selu Banjska, Vučić je ocijenio da im je “licemjerje srednje ime” i ponovio da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.
“Nikada vam nećemo priznati nezavisno Kosovo, možete nas sve pobiti”, poručio je Vučić.
