Kompanija Nakheel (Nakil), svjetski lider u razvoju projekata, danas je najavio strateško partnerstvo sa kompanijom Adriatic Marinas, vlasnikom i operaterom jedne od najpopularnijih marina za superjahte na svijetu – Porto Montenegro u Tivtu.
U sklopu partnerstva, Adriatic Marinas će, putem svoje platforme za upravljanje marinama “M-Marinas by Porto Montenegro”, donijeti svoje visoke standarde upravljanja marinama i stručnost zajednice superjahti, kako bi unaprijedili Nakheelove marine koje se nalaze u Dubiaju.
Partneri će odmah započeti sa radom na poboljšanjima postojećih marina “Palm East” & “Palm West” i na stvaranju ekskluzivne marine “Dubai Islands”, a više detalja o saradnji će biti objavljeno u predstojećim mjesecima.
MARINA – Palm-Jumeirah
Omar Khoory (Omar Kori), Direktor za upravljanje imovinom u kompaniji Nakheel, rekao je: „Oduševljeni smo partnerstvom sa “M-Marinas by Porto Montenegro” kako bismo dodatno poboljšali i redefinisali koncept života u našim marinama. Partnerstvo naglašava našu predanost podršci Urbanističkog master plana – Dubai 2040., u razvoju zdravih zajednica i pozicioniranju Dubaija kao destinacije na obali. Kroz naše partnerstvo sa kompanijom Adriatic Marinas iz Crne Gore, nastavljamo unaprijeđenje naših usluga usmjerenih na kupce i isporučenje vrijednost na svim područijima.”
David Margason, Generalni direktor Porto Montenegra, rekao je: “Tokom posljednjih 15 godina, Porto Montenegro je slijedio svoj cilj stvaranja cjelogodišnjeg koncepta života na obali Jadrana, regiji koja je centar jahtinga na Mediteranu. Ovo partnerstvo prepoznaje rezultate te dugogodišnje predanosti kvalitetu i diferencijaciji u svemu što radimo, i samim tim planiramo da donesemo eleganciju i ‘joie de vivre’ mediteranske nautičke zajednice koje smo stvorili u Tivtz, u srce Nakheelovih marina u Dubaiju.”
Nakheel je dom legendarnih rezidendijalnih kompleksa u Dubaiju, uključujući “Dubai Islands” i “Palm Jumeirah”.
Sezona 2023. bit će druga najbolja u povijesti Luke Dubrovnik, nakon 2019. godine.Svi naši kapaciteti, uključujući parking i skladišne prostore, trenutno su maksimalno iskorišteni – pohvalio se izvanrednim rezultatima predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.
Naime, u grušku luku ove će godine uploviti 350 brodova na kružnim putovanjima, s kojima će u naš grad stići oko 570 tisuća putnika. Upravo se u broju putnika vidi veliki oporavak nakon pandemijskih godina. Kako iznosi Raguž, 2021. godine s brodovima na kružnim putovanjima došlo je oko 120 hiljada putnika, dok ih je prošle godine bilo 350 hiljada. Ove godine ta će se brojka popeti na 570 hiljada, kao posljedica ukidanja svih epidemioloških mjera na brodovima kojima smo svjedočili prethodnih godina.
Izvrstan i oktobar
—Iduće godine očekujemo još bolje brojke, iako su i ove druge u povijesti Luke. Brodovi će u grušku luku uplovljavati sve do kraja godine, a imat ćemo izvrstan oktobar jer očekujemo oko 60 crusiera, što je prosječno po dva dnevno – iznosi za DuList brojke Željko Raguž. Naravno, porast broja uplovljavanja brodova i putnika prati i financijski porast pa će i u tom segmentu ovo biti druga najbolja godina u povijesti Luke Dubrovnik.
—Oporavljamo se i u odnosu na jahte i mega jahte kojih je ove godine više nego lani. Međutim, svjedoci smo kako je njihov broj bio izuzetno velik u pandemijsko vrijeme, što se ove godine nije ponovilo zbog rata u Ukrajini. Većina vlasnika tih jahti bili su Rusi, čija su plovila sada ili zaplijenjena ili su negdje drugdje gdje imaju sigurnost – objašnjava predsjednik Uprave Luke Dubrovnik. Nije mogao ne istaknuti zadovoljstvo poslovanja i u ostalim segmentima.
—Skladišta su nam sva popunjena. Parking služba radi odlično. Imamo veliki broj novih korisnika, ne samo dnevnih nego onih s mjesečnim, kvartalnim, polugodišnjim i godišnjim kartama. Iskoristili smo, naime, situaciju kada su neki parkinzi bili zatvoreni ili u obnovi te smo pridobili povjerenje njihovih korisnika koji su ostali kod nas na naše zadovoljstvo – ističe.
Budućnost je u izgradnji terminala
Raguž je također najavio planove za budućnost.
—Siguran sam da ćemo izgradnjom terminala produžiti sezonu na cijelu godinu i podići naš rad na višu razinu. Nadamo se da će Urbanistički plan uređenja Gruški akvatorij biti izglasan do kraja godine kako je i najavljeno, što je preduvjet kako bismo u budućnosti mogli graditi terminal. Tome svi težimo i tome se svi nadamo. Uz to, usmjerit ćemo se na održivost i kvalitetu, surađujući s Gradom Dubrovnikom u projektu ‘Respect the city’. Ovaj projekt stavlja naglasak na dobrobit domaćeg stanovništva i turista, a ne samo na kvantitetu. To je ono što čini Dubrovnik posebnim – navodi predsjednik Uprave Luke Dubrovnik.
Kotor Bedemi -Upozorenje samo za domaće, ali ne i na engleskom, za strance
Kotor - Bedemi - turisti se žale se na klizavu kaldrmu ka tvrđavi
Vreće za otpad uredno postavljene
Opasna stijena prijeti obrušavanjem
Komunalna policija zabranila prolaz na Gurdiću
Gradski bedemi Kotor / foto Boka News
Kotorske bedeme za prva tri kvartala ove godine posjetilo 32 posto više turista u odnosu na prošlu godinu
Od 1. aprila do 30. septembra ove godine Kotorske bedeme je posjetilo približno 150 hiljada posjetilaca, a ostvaren je prihod od milion i 191 hiljade eura, što je povećanje od 32 posto u odnosu na 2022. godinu.
Ovo je 90 odsto prihoda ostvarenog rekordne 2019. godine, kada je Bedeme posjetilo preko 190 hiljada posjetilaca i naplaćeno preko milion ipo eura (pri čemu je cijena ulaznice bila 8 eura), kazao je za Boka News Nebojša Ilić, sekretar Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor.
Objasnio je da od cjelokupnog prihoda u Budžet opštine Kotor ide 90 posto, a 10 odsto u budžet Turističke organizacije Kotor. Ilić je pokrenuo predlog o povećanju cijene ulaznice za Bedeme sa 8 na 10 eura, što je bila planirana jedna od tačaka dnevnog reda sjednice Skupštine Opštine, koja u utorak, 3. oktobra nije održana zbog nepotpunog kvoruma. Ukoliko odluka bude izglasana, to znači još veći priliv sredstava, ali i obavezu u smislu održavanja, sanacije i obnove Tvrđave Sveti Ivan, kao ključne fortifikacije za ulazak Kotora na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.
Nebojša Ilić – sekretar Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor – foto M.D.P. Boka News
Sudeći po obrušenom kamenju sa zidina, po bilju koje rastače kameno tkivo bedema, odronima koji nas često iznenades proljeća i jeseni, kao i po zapuštenoj-nepristupačnoj južnoj strani Tvrđave, dosad se nije mnogo uložilo u njenu konzervaciju i restauraciju.
-Što se tiče prihoda Bedemi su veliki resurs, ali i ogromna obaveza i odgovornost u smislu održavanja, što zahtijeva i ogromna ulaganja. Opština je dužna da ta sredstva koristi za očuvanje, zaštitu, unapređenje i turističku promociju i valorizaciju Kotorske tvrđave, a deset posto koje odlaze na račun TO Kotor koristi se za njenu turističku promociju. Projekat obnove cijele Tvrđave, po procjeni konzervatorske branše, iznosio bi oko tri miliona eura, a mi smo ove godine preko Sekretarijata za investicije uložili oko 400 hiljada eura za sanaciju najurgentnijih oštećenja. Osmislili smo projekat koji obuhvata iluminaciju bedema, sanaciju kosina u okviru samih bedema (minimum 400 hiljada eura za sljedeću godinu), predviđena je i prva faza rekonstrukcije kompleksa Svetoga Roka, kaže Ilić.
Planiraju pojačanu kontrolu i digitalizaciju naplate ulaznica
– Radimo i na unapređenju sistema kontrole naplate. Uvešćemo onlajn prodaju ulaznica, nastojimo da uvedemo i automatsku prodaju karata na samom ulazu, kao i njihovu prodaju putem web i mobilne aplikacije, a već sada smo uveli gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje. Predložio sam i da radimo video-nadzor kompletnih bedema. Do sada je najveći problem bila sama čistoća na Bedemima, te smo ove godine uveli redovno čišćenje, dodaje Ilić.
Kotor – Bedemi – Na punktu za naplatu – foto M.D.P. Boka News
Besplatan ulaz obezbijeđen je za stanovnike Opštine Kotor, za OSI, učenike i studente, humanitarne radnike, te zvaničnike u posjeti Kotoru, a oni koji plate osam eura za ulaznicu, za sada nemaju dodatne edukativne sadržaje o samoj fortifikaciji.
-Posjetioci imaju fenomanelan pogled na Zaliv, imaju i mogućnost posmatranja kroz dvoglede, a svaki od njih kupovinom ulaznice plaća i osiguranje- u slučaju nezgode na Tvrđavi ulaznica im omogućava pokretanje zahtjeva za odštetu. Kroz projekte za iduću godinu planiramo da postavimo privremene (legalne) objekte za osvježavajuće napitke, s obzirom da se na Bedemima obavlja nelegalna prodaja istih. U saradnji sa Komunalnom inspekcijom i policijom nastojimo da spriječimo nelegalne ulaske na Bedeme i uklonimo tu nelegalnu prodaju, ali kad uklonimo jedne, pojave se novi. Postoji i ideja da se formira redarska služba koja bi kružila bedemima, potrebno je da poradimo na povećanju bezbjednosti posjetilaca. Sa Službom zaštite (vatrogascima) imamo dobru saradnju, nastojimo da izdvojimo novčana stredstva u opremu za vatrogasce, koja bi im omogućila lakšu evakuaciju mogućih povrijeđenih posjetilaca (savremena nosila, oprema za pružanje prve pomoći). Plan je da se uvede audio -vodič, te da se osnuje opštinska vodička služba. Postoji predlog i da se uvede naplata ulaznica za šetnicu bedemima okolo Staroga grad.,
Namjera nam je da za godinu-dvije stvorimo uslove da Bedemi budu otvoreni za posjete tokom svih 365 dana u godini, sada rade od 1. aprila do 31. novembra, a predložili smo da iduće godine budu otvoreni već 1. marta, ističe Nebojša Ilić.
Jedna Tvrđava – šest nadležnosti
Novom Odlukom o organizaciji rada lokalne uprave, te Odlukom o turističkoj valorizaciji Bedema koja je stupila na snagu u januaru, ranije nadležnosti Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora su raspoređene na više resora – Sekretarijat za za lokalne prihode, budžet i finansije je preuzeo sistem naplate, te smo napravili iskorak u smislu pojačane samokontrole i organizacije naplate. Sekretarijat za investicije se bavi ulaganjima u rekonstrukcije i uvođenje novih sadržaja (sanacija zidina, novi projekat iluminacije), Sekretarijat za urbanizam se bavi tekućim održavanjem (održavanje i zamjena postojećeg mobilijara i infrastrukture, prije svega rasvjete), Komunalno preduzeće održava čistoću i odvozi otpad, a Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine ima ulogu monitoringa i donošenja programa, dok se Turistička organizacija bavi promocijom Bedema.
Diplomatska jedriličarska regata „Ambasadori na brodu“, u organizaciji Ambasade Republike Turske u Crnoj Gori, Opštine Bar, Turističke organizacije Bar i jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“ biće održana u subotu, 7. oktobra, povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske, saopšteno je iz Opštine Bar.
Događaj počinje u 16:00 na platou barske marine, gdje će pored takmičarskog dijela i regate biti priređen i bogat muzičko-zabavni program, sa učešćem folklornog ansambla KUD “Jedinstvo” Bar, barske rock grupe “Grimm” i turske interpretatorke Guldeniz San.
U 19:00 počinje solistički koncert crnogorske umjetnice Nine Strugar.
-Ambasadori će jedriti tradicionalne drvene barke iz Kalafatske radionice „Bokovac“ od marine, pa duž obale .
Početak regate zakazan je za 16:30, a predviđeno je jednoiposatno jedrenje po međunarodnim regatnim pravilima (WS) , pravilima klasa i uputstvu za jedrenje-navode iz Opštine.
Diplomatska jedriličarska regata održava se prvi put u Baru.
Pored lokalne uprave, Ambasade Republike Turske, Turističke organizacije Bar i jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“, regatu su podržali i Turska privredna komora u Crnoj Gori, Ziraat banka, Turskih airlines, Net montenegro, Zeren motors,Portonovi Montenegro, Asmira Group, Pegasus, Cungu i B2B.
Alkotest je od 28. septembra do 3. oktobra prošlo 1.176 vozača i 19 je uhapšeno jer su vozili pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Ove aktivnosti sprovodili su policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“.
“Tom prilikom je 67 vozača zatečeno da upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu, a njih 19 je lišeno slobode zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 gr/kg. Podnijete su 84 prekršajne prijave i izdata su 642 prekršajna naloga”, navodi se u saopštenju.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, kako dodaju, nastaviće da sprovode aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa ciljem preventivnog djelovanja na uzročnike saobraćajnih nezgoda, a naročito onih sa najtežim posljedicama.
“Apelujemo na građane da poštuju propise Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kako ne bi ugrozili svoj život, kao ni živote drugih učesnika u saobraćaju”, zaključuju u saopštenju.
Centralna univerzitetska biblioteka (CUB) Univerziteta Crne Gore obilježiće i ove godine Nacionalni dan podizanja svijesti o bibliotekama, 5. oktobar, i to centralnim programom pod nazivom BIBLIOTEKE ZA STUDENTE koji će se održati u dvadeset narodnih biblioteka u Crnoj Gori, kao i organizacijom javne tribine pod nazivom Biblioteke u 21. vijeku: između nostalgije i evolucije.
Cilj obilježavanja Nacionalnog dana podizanja svijesti o bibliotekamaje podsjećanje javnosti na važnost učešća biblioteka u procesu formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i doprinos podizanju nivoa stručnosti bibliotečkog osoblja u Crnoj Gori i informacione pismenosti bibliotečkih korisnika.
Nacionalni dan podizanja svijesti o bibliotekama pokrenut je u okviru Erasmus+ projekta Mreže servisa za podršku bibliotečkoj mreži Zapadnog Balkana (LNSS) kroz modernizaciju biblioteka i nivoa stručnosti i kvalifikacija bibliotečkog osoblja u visokoškolskim institucijama u zemljama Zapadnog Balkana.
BIBLIOTEKE ZA STUDENTE
Zahvaljujući inicijativi Centralne univerzitetske biblioteke da narodne biblioteke u Crnoj Gori podrže navedenu akciju, danas (četvrtak, 5. oktobar), svi crnogorski studenti, bez obzira na to da li studiraju na državnom ili privatnim univerzitetima, moći će da se besplatno učlane u 20 narodnih biblioteka:
Andrijevica – Narodna biblioteka Andrijevica
Bar – Narodna biblioteka i čitaonica „Ivo Vučković“
Berane – Narodna biblioteka „Dr Radovan Lalić“
Bijelo Polje – Narodna Biblioteka – Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“
Budva – JU Narodna biblioteka Budve
Cetinje – Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“
Danilovgrad – Gradska biblioteka „Mihailo Miho Vuković“
Herceg Novi – Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi
Kolašin – Narodna biblioteka „Ljubo Anđelić“
Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica Kotor
Mojkovac – Narodna Biblioteka / Centar za kulturu „Nenad Rakočević“
Nikšić – Narodna biblioteka Njegoš
Plav – Narodna biblioteka / Centar za kulturu Plav
Plužine – Gradska biblioteka Plužine
Pljevlja – Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“
Podgorica – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Rožaje – Narodna biblioteka Rožaje
Ulcinj – Narodna biblioteka Mirko Srzentić
Šavnik – Narodna biblioteka Šavnik
Tivat – Gradska biblioteka
BIBLIOTEKE U 21. VIJEKU: IZMEĐU NOSTALGIJE I EVOLUCIJE
Javna tribina, koja se organizuje takođe danas, u zgradi Rektorata sa početkom u 19 časova, biće posvećana naučnoj, profesionalnoj i društvenoj poziciji bibliotekarstva u odnosu na istorijsko i teorijsko nasljeđe, teorijskim i prakičnim aspektima kritičkog bibliotekarstva u procesu preispitivanja identiteta i integriteta biblioteka i bibliotekara, zatim odnosu biblioteka i tzv. Z generacije, te poziciji biblioteka i formalnog obrazovanja bibliotekara u Crnoj Gori i svijetu.
Na tribini će govoriti prof. dr Gordana Stokić Simončić, profesorica na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Mario Hibert, profesor na Odsjeku za Informacijske nauke na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, i mr Bosiljka Cicmil, direktorka Centralne univerzitetske biblioteke Univerziteta Crne Gore. Moderator Tribine je mr Ognjen Savić, viši bibliotekar Centralne univerzitetske biblioteke.
Grčka Obalna straža javlja da je mali požar na Maerskovom kontejnerskom brodu ugašen, međutim brod ostaje privezan u luci Pirej čekajući inspekciju prije nastavka svoje plovidbe. Iako se čini da je požar zahvatio samo jedan kontejner, otvaraju se brojna pitanja nakon objava u grčkim medijima kojima se navodi da je kontejner prevozio korišteno električno vozilo.
Luna Maersk, kontejnerski je brod nosivosti 63.395 tona, pod zastavom Hong Konga, kapaciteta od 4.258 TEU. Brod je u ponedjeljak, 2. listopada krcao teret u Pireju, a zatim trebao poći prema Thessalonikiju u Grčkoj. Plovi na relaciji od Algecirasa u Španjolskoj, s jednim pristajanjem u Tanger Medu u Maroku. Brod s 26 članova posade doplovio je kasno u ponedjeljak s ukupno 1.517 kontejnera, prenosi portal The Maritime Executive.
Prema objavama Zajedničkog centra za koordinaciju traganja i spašavanja grčke obalne straže, brod je plovio Egejskim morem približno 12 nautičkih milja sjeverno od otoka Kea, kada je zapovjednik prijavio požar. Nisu tražili pomoć, ali su se morali vratiti u Pirej, a do njih su stigla dva patrolna čamca Obalne straže.
Posada je vatrogasnim crijevima polijevala zapaljeni kontejner i područje oko njega, a kasnije je objavljeno da je i vatrogasni brod poslan da Maerskov brod isprati do Pireja. Fotografije u grčkim medijima prikazuju nekoliko vatrogasnih crijeva kako polijevaju kontejnere na stražnjem dijelu broda iza palubne kućice.
Luna Maersk pristala je u Pireju i oštećeni kontejner je uklonjen i smješten u sigurno skladište gdje su ga vatrogasni timovi dodatno polijevali vodom. Inspektori su planirali otvoriti kontejner i posjetiti brod.
Grčki portal Naftemporiki javlja da je u manifestu tereta navedeno kako se u kontejneru prevozilo korišteno električno vozilo. Središnja lučka uprava Pireja provodi preliminarnu istragu i ne može potvrditi sadržaj kontejnera, ali brod će biti zadržan u Pireju sve dok se ne završi istraga i dobije dozvola za nastavak plovidbe.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Njemačka granična policija mjesečno bilježi više od deset tisuća ilegalnih migranata koji ulaze u zemlju, što je dvostruko više nego prije dvije godine.
Jedan od razloga je i to što je Poljska postala ulazna točka za mnoge migrante koji stižu Balkanskom rutom, ali i one koji dolaze iz smjera Bjelorusije.
Sindikat policije traži strože granične kontrole
HRT-ova reporterka Kristina Pešić javila se u središnji Dnevnik HTV-a iz najistočnijeg njemačkog grada Görlitza, kazavši kako je Görlitz grad s 55 tisuća stanovnika i nalazi na tromeđi Njemačke, Poljske i Češke.
– Evo, ovdje s druge strane mosta nalazi se Poljska, s kojom Njemačka dijeli 440 kilometara. Granica je tu, ali ne može se reći da postoji ono što se obično naziva hotspot, dakle najfrekventnija točka na koju bi imigranti dolazili. Dolaze svuda, gdje procijene da je dobra prilika, rekla je Pešić.
Iz policije su poručili rekla da su jutros opet zatekli skupinu migranata.
– I s obzirom na to da ih je u posljednje dvije godine puno, građani su se ovoga grada s vremenom naučili na njih i zapravo im ne predstavljaju više problema, zato što se obično uzmu njihovi podaci i odvode ih se u prihvatne centre, dodala je HTV-ova reporterka.
Ekipa HTV-a proteklih dana obišla je područje koje se nalazi sjeverno od Görlitza. Uglavnom su to nepregledna prostranstva šuma i mjesta, koja su povezana s drugom stranom rijeke na istom mostu. I to su u osnovi mjesta koja najčešće postaju i njihove prijelazne točke.
Uz to, jedna od najizazovnijih okolnosti je i to što je jako malo policajaca raspoređeno na tom području i to je ono na što se sindikat policije neprestano žali i traže da se uvedu strože granične kontrole.
Krijumčari ih ostave na mostu, a oni nastavljaju pješice kroz šume
Pusta dvorišta i poneki slučajni prolaznici, prvo su što ugledate dolaskom u ovo njemačko pogranično selo, okruženo nepreglednim šumama.
Od poljske strane, dijeli ga samo ovaj most na kojem gotovo svakodnevno, tridesetak stalnih stanovnika iz prvog reda promatra krijumčarenje migrantima.
– Dolaze uglavnom u staroj odjeći i s torbama koje ostavljaju posvuda, to ne izgleda dobro, rekao je stanovnik njemačkog sela Podrosche Patrik Schoelar.
– Kako to da tako lako prelaze?
– Nema policije. Dođu povremeno u obilazak, ali većinu vremena ih nema. Neki dan nam je došlo stotinu migranata, dodao je.
Krijumčari ih uglavnom ostave na mostu pa dalje nastavljaju pješice kroz okolne šume. Policija najčešće reagira na dojave mještana.
Samo ove godine, uhićeno je oko šezdeset tisuća ilegalnih migranata.
– Kad čujemo koliko smo ih primili, to se, naravno, čini previše. Ali do sada nam nisu bili nikakva prijetnja, poručila je stanovnica Görlitza.
– To je čisti populizam. Problem s migracijama ima cijela Europa, rekao je stanovnik Görlitza.
Većina Nijemaca želi primiti manje izbjeglica
Dok se Vlada drži fleksibilnih kontrola granice, pokušavajući balansirati između solidarnosti, poštivanja Šengena i suradnje sa susjedima, radikalno desnoj Alternativi za Njemačku na pitanju migracija raste popularnost.
– Mi bismo znatno postrožili granične kontrole. To znači da bi policajci koji stoje izravno na granici mogli odlučiti koga smiju pustiti u zemlju. Svima onima koji su ovdje, dali bismo hranu i krov nad glavom, ali ne bi više dobivali novac koji onda šalju natrag u svoje zemlje, kazao je Sebastian Wippel, AfD.
Iako najnovija istraživanja pokazuju da većina Nijemaca želi primiti manje izbjeglica nego do sada, činjenica je da na tržištu nedostaje radne snage u svim sektorima.
– Postoji određeni animozitet prema migrantima, ali mi ga na svojoj koži nismo osjetili jer smo došli kao visokokvalificirana radna snaga koja im je potrebna, naglasio je inženjer elektrotehnike iz Indije Puneet Kochar.
– Ne možemo očekivati da će ovdje svi govoriti engleski. Očito ćemo morati naučiti njemački ako želimo ovdje živjeti, dodala je informatičarka iz Indije Deepti Kochar.
Miroslav Rapušić je stjecajem obiteljskih okolnosti znao njemački jezik kada je prije tri godine doselio sa ženom i djecom.
– Dolje bi, sad trenutno, sam radio. I mislim da ne bi bilo moguće da od jedne plaće živimo, rekao je radnik u Volkswagenu iz Slavonskog Broda Miroslav Rapušić.
Ako želiš da te prihvate, kaže, moraš se integrirati. Iako je, priznaje, onima koji danas pokušavaju doći u Njemačku, put daleko teži.
U organizaciji NTO, u periodu od 1. oktobra do danas, borave novinari nekih od najčitanijih dnevnih novina i magazina Metro, The Sun, Daily Mirror, Bella magazine, The Sunday Post i Travel Trade Gazette, koji su imali priliku da se upoznaju sa ljepotama crnogorskog primorja i znamenitostima centralnog dijela zemlje.
Novinari ovih prestižnih dnevnih novina i magazina ističu da ih je Crna Gora impresionirala, da se radi o destinaciji koja ostavlja jak utisak na svakog putnika, te da će po povratku objaviti afirmativne članke uz atraktivne fotografije.
Craig Munro ispred dnevnih novina Metro koji ukupno u štampanom i online izdanju broji oko 1,84 miliona čitalaca na dnevnom nivou, kazao je da kada je dolazio u Crnu Goru očekivao dvije stvari: lijepu zemlju i zanimljive priče.
“Još dok smo bili u avionu, shvatio sam da će moja očekivanja biti ispunjena. Ova posjeta je prava avantura za dušu, a pogled sa Lovćena će mi sigurno ostati urezan u pamćenju. Osjećate se kao da ste na vrhu svijeta, gledajući predivnu crnogorsku obalu kako se proteže u daljinu i to je trenutak kada shvatite koliko je priroda ovdje nevjerovatna. Siguran sam da će uživati svako ko dođe u Crnu Goru”, rekao je Munro.
Tokom svog boravka, novinari su obišli neka od najimpresivnijih mjesta u Crnoj Gori, uključujući Cetinje, Budvu, Kotor i Bar, posjetili ostrva Gospa od Škrpjela i Mamulu, te uživali na Luštici i Svetom Stefanu. Kako ističu, posebno ih je oduševio pogled koji se pruža sa žičare Kotor – Lovćen.
Natasha Wynarczyk koja piše za tri popularna medija Daily Mirror koji ima oko 48 miliona čitalaca na mjesečnom nivou, kao i Daily Express i Daily Star koji takođe imaju milionske tiraže, kazala je da je impresionirana zemljom i predjelima koji oduzimaju dah.
“Istinski uživam u ovoj divnoj kombinaciji mora i planina. Sva vina koja sam probala u Crnoj Gori su sjajna, a ne zaostaju ni brojni specijaliteti koje sam imala priliku da probam poput pršute, ribe ili morskih plodova. Definitivno ćemo od srca našim čitaocima preporučiti ovu destinaciju”, poručila je Wynarczyk.
Novinar nedjeljnika The Sunday Post, koji broji oko 300 hiljada čitalaca na mjesečnom nivou, Harris Mackay Clark, kazao je da su pejzaži u Crnoj Gori nestvarni.
“Zasigurno najjači utisak koji imam o Crnoj Gori je način na koji se tako brzo smjenjuju predjeli i kako se dramatično mijenja vidik oko vas. Sa divnog pjeskovitog primorja prelazimo na stjenovite plaže, a za samo pola sata smo među planinskim masivima. I mi u Škotskoj imamo divne pejzaže, ali ova raznovrsnost na ovako malom prostoru je nestvarna i pruža mnogo mogućnosti”, dodao je Clark.
Pored toga, NTO je podržala i studijsku posjetu novinarke dnevnih novina Telegraph u saradnji sa hotelom The Chedy Lustica Bay, kao i britanskih medija u organizaciji hotela Regent: The London Economic, Luxurious Magazine, The Scotsman i About Time London.
Imajući u vidu čitanost navedenih medija, očekuje se da će ove posjete doprinijeti unapređenju imidža i daljem pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije na strateški važnom emitivnom tržištu Velike Britanije.
Studijsku posjetu u organizaciji NTO su podržale lokalne turističke organizacije Cetinja, Budve, Bara i Kotora, hoteli Mamula Island, Heritage Grand Perast by Rixos, Stara Čaršija, The Chedi Luštica Bay i Kotor Cable Car.
Povodom aktuelne situacije u bolnici Meljine saopštenjem za javnost se oglasila i Ljekarska komora Crne Gore.
-Bolnica Meljine je jedina hospitalna ustanova na teritoriji Opštine Herceg Novi. Napominjemo da Opština Herceg Novi ima više stanovnika nego Kotor i Tivat zajedno.
Privatizacijom bolnice Meljine tj. prepuštanjem bolnice privatniku za njegov interes napravljena je velika nepravda građanima Herceg Novog, Igala i svih pripadajućih teritorija, ali i čitavom crnogorskom zdravstvu. Kao ostale privatizacije u Crnoj Gori, i ova privatizacija je doživjela krah, jer je bila usmjerena isključivo za ličnu korist. Promjenom vlasti, očekivali smo da će se ova nepravda prema građanima Herceg Novog i javnom zdravstvu ispraviti i bolnica Meljine vratiti u javni zdravstveni sistem, tj. onima kojima isključivo pripada, a to su građani Herceg Novog i okolnih opština. Nijednoj vladi nije dat mandat da otuđi ovako važnu instituciju koju su gradili naši đedovi i očevi. Obzirom da je bolnica Meljine predata na upravljanje Ministarstvu zdravlja, stiče se utisak da Ministarstvo zdravlja vrlo svjesno ide na gašenje ove bolnice. Nerealno je očekivati da bolnica Kotor može pokrivati zdravstvene potrebe još više nego duplo većeg broja građana Herceg Novog i okoline, jer bolnica Kotor, o čemu svjedoči veliki broj žalbi pacijenata, nema kapacitet da pruži zdravstvenu zaštitu ni Kotoru, Tivtu, Budvi i okolini, za šta je trenutno opredijeljena.
Ukoliko se dozvoli da bolnica Meljine naočigled svih nas, na čelu sa Vladom Crne Gore, „propadne”, to jest bude isključena iz javnog zdravstva, svi ćemo biti vrlo odgovorni za navedeno, a prevashodno Vlada Crne Gore i to za svaki izgubljeni život sa teritorije Herceg Novog i okoline, što bi bilo neminovno u slučajevima potrebe za hitnom medicinskom pomoći, a što važi i za druge aspekte zdravstvene zaštite.
Napominjemo da svakodnevno na čitavoj teritoriji Crne Gore, a dominatno primorju, niču bez ikakvog plana nove privatne bolnice, o čemu Ministarstvo zdravlja, tj. Vlada Crne Gore nema statistiku niti uvid. Kao Ljekarska komora postavljamo pitanje zašto i kome je u interesu uništavanje javnog zdravstva, a u korist privatnog? Napominjemo da građani Crne Gore nisu platežno sposobni da plaćaju privatno zdravstvo. Postavlja se vrlo značajno pitanje i da li je država nemoćnija od privatnika?
Ljekarska komora Crne Gore ima potpuno razumijevanje za zaposlene u bolnici Meljine i građane Herceg Novog, Igala, Meljina i drugih pripadajućih teritorija, te će bezrezervno stati u zaštitu njihovih interesa, kaže se u saopštenju.
