Festival jesenjih proizvoda – October – Liquid Gold
Druga etapa Festivala jesenjih proizvoda, posvećena „tečnom zlatu“, slavi bogato nasljeđe crnogorskog maslinarstva i proizvodnje vrhunskog maslinovog ulja. Tokom svakog vikenda u oktobru, posjetioci će imati priliku da uživaju u degustacijama i širokom izboru proizvoda od maslina i maslinovog ulja. Bogatstvo ukusa, mirisa i priča izvire iz svake kapi, prenoseći važnost ove plemenite namirnice i tradicije berbe.
PROGRAM FESTIVALA:
– subota, 11. oktobar:
Marina Village 11:00 – 13:00 – Mattine uz more Feel Alive Hub | Ulaz slobodan
– Nastup: Isidora Nikolić
Piazza Centrale 17:00–21:00 – Festivalski bazar: masline, ulje i domaći proizvodi 17:00 – Dječji program 17:00–20:00 – DJ Pavle Aleksić
Centralni gastronomski događaj
The Centrale Hotel 19:00 – Trpeza zajedništva
Druženje nadahnuto tradicijom manastirskih trpeza, okuplja do 20 gostiju za jednim stolom. Uživajte u razgovoru i tradicionalnim jelima, uparenim s domaćim vinima i rakijom. Rezervacije: +382 69 513 742 | €65 po osobi
– nedjelja, 12. oktobar:
Marina Village 11:00 – 13:00 Nastup: Igor Marković, gitara
Piazza Centrale 17:00–21:00 – Festivalski bazar: masline, maslinovo ulje i domaći proizvodi 17:00–20:00 – Nastup: Dva Egora 17:00 – Dječji program
Luštica Bay – Centrale – foto Boka News
Centralni gastronomski događaj
The Centrale Hotel 14:00 – Ručak „Ukusi jeseni”
Svake nedjelje, Centrale Brasserie servira poseban set meni za ručak od pažljivo odabranih lokalnih, sezonskih namirnica. Rezervacije: +382 69 513 742 | 29,50 € po osobi
AHF Banneri – Liquid Gold_730x90
PUTEVI VINA
Otkrijte ulogu vina u tradiciji Crne Gore tokom dva cjelodnevna putovanja na kojima će se posjetiti lokalne vinarije i uživati u vinskim degustacijama i specijalitetima.
– Bokeljska vinska tura
Istražite tri najpoznatije vinarije Boke, Storia di Pietra, Savina i Delić, smještene između Kotora i Herceg Novog. Putovanje uključuje turu s vodičem, degustacije, šetnju kroz vinograde i ručak s uparenim vinima.
– Crmnička vinska tura
Upoznajte region Crmnice kroz posjete vinarijama Garnet, Kopitović i Mašanović. „Na agendi” su tradicionalni specijaliteti, vrhunska vina i upoznavanje običaja vinogradarskih sela.
Ture su dostupne od sredine septembra do sredine decembra i mogu se rezervisati u Feel Alive Hub-u. Broj mjesta je ograničen. Preporučuje se rana rezervacija.
Iako je Vlada proglasila Sopot i Dražin vrt za zaštićena morska područja, ekolozi upozoravaju da otpad i dalje ugrožava kolonije zlatnih korala u Boki Kotorskoj
Dražin vrt- Foto: BIRN/Jovan Radulović
Iako je Vlada proglasila Dražin vrt i Sopot u Boki Kotorskoj za zaštićena područja, otpad ugrožava njihove zajednice zlatnih korala, pokazala je analiza BIRN-a.
Vlada Crne Gore je prošlog juna proglasila Sopot i Dražin vrt u Boki Kotorskoj za trajno zaštićena morska područja – spomenike prirode. U avgustu 2021. Vlada je ta dva lokaliteta stavila pod preventivnu zaštitu zbog izuzetne vrijednosti biodiverziteta.
Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora tvrdi da je podvodni otpad najveći problem u tim zaštićenim lokacijama u Boki, podsjećajući da je tokom akcije čišćenja u septembru 2020. izvađeno najviše plastične i staklene ambalaže.
„Nažalost tu još ima otpada i pokušavamo da svaki put kad odemo tamo po nešto makar skupimo. Čak ima i karoserija automobila kod Sopota koje su prvo velike i teške, a kao drugo već su toliko obrasle organizmima da bi bilo možda i šteta da se to diže. Ali je svakako poražavajuće za nas da dovodimo čak i inostrane kolege da se dive tim ljepotama zlatnog korala a onda se susrećemo sa čvrstim otpadom kome tu zaista nije mjesto”, kazala je Mačić BIRN-u.
Lokaliteti Sopot i Dražin vrt su poznati kao reprezentativna staništa zajednice Zlatnih korala (Savalia Bertolini), koji u Bokokotorskom zalivu imaju duplo više kolonija nego u čitavom Mediteranu. Manje kolonije Zlatnih korala u zalivu su otkrivene i kod rta Sveta Neđelja, ostrva Sveti Đorđe i u okolini Strpa ka Lipcima.
Istraživanje korala u Boki – foto V.M. IBM
“Zlatni koral je jedna specifična vrsta zato što može da raste pojedinačno – sam. Da kažemo da može da stvara skelet, a može i da raste kao parazit na drugim koralima. Ono što je posebno za ove lokacije je da se tu nalazi najveće naselje ove vrste u Mediteranu. Tako da s obzirom na to da je to zaštićena vrsta prema domaćem zakonodavstvu i prema barselonskoj konvenciji to je bila obaveza da nađemo način da zaštitimo te lokacije”, navodi Mačić.
Nakon što je u junu 2006. godine pristupila Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti, Crna Gora se obavezala na uspostavljanje zaštićenih morskih područja. Zaštićena morska područja su dijelovi morskog prostora u kojima se aktivnosti ljudi ograničavaju ili posebno regulišu kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i prirodna ravnoteža.
Osim Dražinog vrta i Sopota Vlada Crne Gore je za zaštićena morska područja proglasila Park prirode Stari Ulcinj, Platamune kod Budve i Katič kod Petrovca.
Otpad na morskom dnu ostaje decenijama
Jelena Marojević Galić iz NVO Parkovi Dinarida podsjeća da su Sopot i Dražin vrt još od 2021. bili pod preventivnom zaštitom zbog biodiverzitetske vrijednosti.
“Radi se o malim lokalitetima. Jedan je 3.5 hektara a drugi je nekih 1.5 hektar. Tu je zaštićen dominantno taj morski dio. Taj dio kopna je dosta mali radi se o jednom dijelu između magistrale i mora, u tom dijelu nema uticaja gradnje i možda je najveći uticaj kada govorimo o kopnenom dijelu tih zaštićenih područja upravo otpad. Najviše je tog kabastog građevinskog otpada koji odlažu nesavjesni pojedinci, a za ovaj morski dio tih područja najizraženiji je taj antropogeni uticaj”, kazala je Marojević Galić BIRN-u.
U studiji Instituta za biologiju mora i Univerziteta Crne Gore objavljenoj 2021. godine navodi se da je u područjima Dražin vrt i Sopot bilo prisutno šest kategorija morskog otpada, od kojeg je najviše plastičnog otpada a najmanje papira i kartona koji su najbrže razgradivi u morskom okruženju. Upozorava se da plastični otpad na morskom dnu može ostati decenijama, zbog čega akumulacija u sedimentima može promjeniti kvalitet staništa na morskom dnu i povećati toksikološke rizike za biodiverzitet.
Za upravljanje zaštićenim područjima zaduženo je Javno preduzeće Morsko dobro, koje treba da ima četvorogodišnji plan upravljanja kojim se definiše zaštita morskog i priobalnog dijela. Iz Morskog dobra kazali su BIRN-u da nisu imali prijava za ugrožavanje lokaliteta, navodeći da su planirane akcije čišćenja tih zaštićenih područja.
Na lokacijama Sopot i Dražin vrt postavljene su bove kako bi se obilježilo zaštićeno područje, dok informativne table ukazuju gdje se nalaze kolonije Zlatnih korala.
Zlatni koral u Boki kotorskoj. Foto: Institut za biologiju mora/ustupila Vesna Mačić
Područja nepristupačna za ribare
Mještanin Orahovca Jovica Živković smatra da treba poboljšati nadzor u zaštićnom području. Živković se bavi privrednim ribolovom i tvrdi da se sve više vide promjene u moru.
„U dijelu zaštićenih područja ograničen je pristup ribarima na određenu daljinu i oni prilično poštuju. Ljudi koji dođu sa strane nisu upoznati sa tim momentima ali mislim da generalno na tim pozicijama i u prethodnoj fazi dok se nije to obilježilo vrlo je bilo teško izvoditi ribolovne aktivnosti zbog konfiguracije terena. Jer sami teren je nepristupačan za ribanje bilo sa velikim alatima ili sa udicama. S obzirom na to da je koralni greben dolazilo je do oštećenja ribolovnih alata i to je samo sebe očuvalo u tom dijelu”, kazao je Živković BIRN-u.
Marojević Galić je kazala da je u toku proces izrade planova upravljanja koji će Morskom dobru dati smjernice za očuvanje biodiverziteta. Ona smatra da je pored akcija čišćenja, održavanja i postavljanja tabli potrebno i edukovati lokalnu zajednicu kako bi i oni prevenirali negativne pojave kao što je odlaganje otpada.
“Takođe, saradnja sa ribarima koji su aktivni u tom području da znaju šta su vrijednosti koje se nalaze ispod mora i na šta treba da obrate pažnju kada obavljaju svoje aktivnosti”, kaže Marojević Galić.
Međutim Mačić upozorava da su na koralima u Dražinom vrtu primijećene promjene.
“Na lokaciji Dražin vrt smo u ranijim godinama otkrili čak neke nekroze na koralima što nije bio slučaj na Sopotu, tako da sad pratimo šta će sa tim da bude. Ove godine je u vezi sa velikom temperaturom bilo dosta prisutnih nekih mucilagenih algi koje pokrivaju korale kao i sve druge organizme na dnu. To je nešto što je povezano sa promjenom klime, sa povećanjem temperature i sa većim zagađenjem. To su svakako opasnosti koje prijete ovim organizmima”, navodi Mačić.
Kao centralni dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne saradnje koju već 14 godina zajednički sprovode gradovi Krk i Kotor, 04. oktobra 2025., u Galeriji Decumanus u gradu Krku, otvorena je izložba Palate grada Kotora i grada Perasta – nekada i sada Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
Ovom izložbom, čije su autorice istoričarka umjetnosti Radojka Abramović i etnološkinja Jelena Karadžić, prikazana je istorija plemićkih i kapetanskih palata Kotora i Perasta, s tim da izložbeni dio obuhvaća seriju (starih i savremenih) fotografija kojom se upoređuje izgled, stanje i funkcija palata nekada i danas.
Izložba Pomorskog muzeja u gradu Krku
O izložbi i dugogodišnjoj saradnji Krka i Kotora, pored direktora Centra za kulturu Grada Krka Igora Gržetića, obratila se i koautorica izložbe Jelena Karadžić iz Pomorskog muzeja Crne Gore.
Manifestacija Štorija o galiji Cristo Ressussitato organizuje se svake godine u gradu Krku, u oktobru mjesecu povodom obilježavanja bitke kod Lepanta.
Grupa plovila koja je pokušavala dostaviti pomoć ratom razoranoj Pojasu Gaze presrele su u srijedu izraelske snage u međunarodnim vodama, izvijestila je koalicija koja je organizovala flotilu, što je drugi takav incident u protekloj sedmici.
Koalicija “Freedom Flotilla” (FFC) je međunarodna mreža propalestinskih aktivističkih grupa koja organizuje civilne pomorske misije s ciljem probijanja izraelske blokade Gaze i dostavljanja humanitarne pomoći Palestincima na toj teritoriji, prenosi AFP.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na mreži X da su brodovi i putnici flotile sigurni, da su prevezeni u izraelsku luku i da se ubrzo očekuje njihova deportacija.
“Još jedan uzaludan pokušaj da se probije zakonita pomorska blokada i uđe u borbenu zonu završio je bezuspješno,” navodi se u saopštenju ministarstva.
Ovaj incident je drugi takav događaj u posljednjih nekoliko dana, nakon što je Izrael presreo oko 40 plovila i zadržao više od 450 aktivista flotile s pomoći pod nazivom “Global Sumud Flotilla”, koja je takođe pokušavala dostaviti pomoć Gazi.
FFC je naveo da su izraelske snage “oteli humanitarnu flotilu”, dodajući da su “brodovi ilegalno presretnuti… Učesnici – humanitarni radnici, ljekari i novinari iz cijelog svijeta – odvedeni su protiv svoje volje i drže se u nepoznatim uslovima”.
“Izraelska vojska nema pravnu nadležnost u međunarodnim vodama”, dodaje se. “Naša flotila ne predstavlja nikakvu prijetnju.”
Brodovi su prevozili pomoć u vrijednosti većoj od 110.000 dolara, uključujući lijekove, respiratornu opremu i prehrambene namirnice namijenjene bolnicama u Gazi koje gladuju, navedeno je na Instagram profilu flotile.
Vlasti u Gazi navode da je oko 67.000 ljudi ubijeno, a palestinska teritorija razorena izraelskim napadima od napada palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine, podsjeća AFP.
Izrael navodi da je u Hamasovom napadu ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao talac.
SAD i EU su Hamas označili kao terorističku organizaciju.
Predstava “San o Mileni’’ rađena u produkciji Udruženja umjetnika ARTISTA gostuje u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković’’, u petak 10.oktobra u 20 sati.
Režija i dramaturgija: Jelena Bogavac
Glume: Tijana Višković, Aleksandra Veljković, Jovan Zdravković, Marko Panajotović.
Predstava je savremena, puna pjesme, igre, dinamična je, edukativna – publika dobija saznanje o veoma interesantnom životu i putu kroz koji je prošla da bi doživjela svjetsku slavu umjetnica Milena Pavlović Barilli. Po procjeni stručnjaka predstava ima pored umjetničke i estetsku vrijednost i publika uvijek veoma lijepo reaguje, o čemu svjedoče nagrade, preporuke stručnih ljudi i brojna izvođenja po Evropi.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura (za đake, studente i penzionere 5 eura) biće u kancelarijama Kulturnog centra u četvrtak i petak (09. i 10.oktobra) od 10 do 12 sati i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
Milena Pavlović Barilli (1909-1945) slikarka, poetesa, scenografkinja, ilustratorka, preteča savremene multimedijalne umjetnice centralna je tema predstave. Predstava je iz dokumentarnog istraživanja biografije slikarke u kontekstu socijalnog političkog koncepta međuratnog perioda dvadesetog vijeka u kome je živela. Dramaturšku matricu predstave čine pisma, dokumenta, kritike, dnevnički zapisi, analitički tekstovi. Predstava definiše najvažnije životne događaje Milene Pavlović Barili, prelamajući je kroz prizmu njenih remek djela – zato predstava govori o Mileni jezikom simbola njene umjetnosti. Video rad formulisan je tako da pokriva pregršt likovnih reprodukcija, te skenova dokumenata i pisama umjetnice. Životni, emotivno racionalni, spoznajni te karijerni usponi i padovi slavne umjetnice problematizuju i pokreću vječite teme umjetničkog puta ili puta u umjetnosti – traganje, ostvarenje, život uslovljen tržištem, umjetnost u raljama kapitalizma, umjetnička sloboda, dihotomija naslijeđa, tragika istorijskih okolnosti, svemir pojedinca, politički autizam, sudar lokalnog i globalnog, međuzavisnost ličnog i kolektivnog. Predstava je edukativni, visoko poetizovani zapis o životu i djelu jedne od najzanimljivijih lokalnih umjetnica koja je stekla svjetsku slavu.
Operacija spašavanja ulazi u završnu utrku s vremenom i nadolazećim zimskim uvjetima
Mjesec dana nakon što se nasukao duž kanadskog Sjeverozapadnog prolaza, nizozemski teretni brod Thamesborg i dalje ostaje zarobljen na pličini, dok se more oko njega ponovno počinje ledjeti. Ledolomac Botnica, poslan iz Europe s kratkim zaustavljanjem u Nuuk-u na Grenlandu, stigao je tijekom vikenda na mjesto nesreće, nakon gotovo tri tjedna putovanja. Riječ je o četvrtom plovilu uključenom u zahtjevnu operaciju oslobađanja broda.
Thamesborg je 6. rujna plovio iz kineskog Lianyunganga prema kanadskom Baie-Comeauu kada se nasukao. Dvadesetak dana kasnije, na mjesto nesreće stigao je tegljač Beverly M I u pratnji teretnog broda Silver Copenhagen, koji je preuzeo dio tereta – blokove ugljika. Nedavno se na poziciji pojavio i brod Nunalik, koji je vjerojatno preuzeo preostali dio tereta, piše gCaptain.
Dolazak finskog ledolomca Botnica ključan je za nastavak operacije, jer u regiji već počinje formiranje novog sloja leda. S vučnom snagom od 117 tona, Botnica je daleko snažnija od tegljača Beverly M I, koji ostaje u pripravnosti u okolici. Osim vuče, ledolomac omogućava i fleksibilnost u slučaju da se operacija spašavanja mora prilagoditi promjenjivim ledenim uvjetima.
Brod Botnica, izgrađen 1998. u Finskoj, tijekom ljeta redovito obavlja potporne misije, dok ga zimi koristi estonska Lučka uprava Tallinn za održavanje prohodnosti brodskih ruta po Baltičkom moru.
Prema planu operatera, tvrtke Wagenborg, pokušaj odsukavanja trebao bi se provesti u idućim danima – ako vremenski uvjeti dopuste. No kanadska služba za praćenje leda (Canadian Ice Service) već bilježi nakupljanje leda u Barrowovom tjesnacu, sjeverno od mjesta nesreće, što bi moglo otežati planove.
Još nije poznato hoće li Wagenborg pokušati izvući Thamesborg prema istoku ili zapadu. Istočna ruta preko Fury i Hecla tjesnaca prema Fox basenu već bilježi početak zaleđivanja, dok zapadna ruta kroz Amundsenov zaljev i Beaufortovo more zasad ostaje prohodna.
Sjeverozapadni prolaz obično se zatvara za komercijalnu plovidbu tijekom listopada, iako točan trenutak ovisi o godišnjim uvjetima. Prošle godine, Wagenborgov ledoodporni brod Avonborg posljednji je prošao tom rutom početkom studenoga – što ove godine djeluje sve manje izgledno.
Zračna luka u Münchenu Foto: Angelika Warmuth / Reuters
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da želi destabilizirati Europu korištenjem dronova za sabotažu i nerede.
Volodimir Zelenski je, u video obraćanju u utorak navečer, rekao da Moskva koristi svoju takozvanu “flotu u sjeni” ne samo za financiranje rata putem prijevoza nafte tankerima, već i za sabotaže i razne napore za potkopavanje stabilnosti diljem kontinenta.
– Nedavna lansiranja dronova s tankera jedan su takav primjer, rekao je, pozivajući se na obavještajne podatke ukrajinskih vanjskih službi.
Službene informacije o podrijetlu dronova nedavno uočenih u zemljama uključujući Dansku i Njemačku još nisu potvrđene.
Rusija je zanijekala bilo kakvu umiješanost.
Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, sugerirao je da bi same ukrajinske snage mogle provokativno koristiti takve dronove kako bi uvukle Europu u rat protiv Rusije.
Ukrajina također proizvodi dronove dugog dometa.
– Dijelimo informacije koje imamo s našim partnerima i ključno je da poduzmu opipljive korake kao odgovor Rusiji, rekao je Zelenski, dodajući da će biti daljnjih sastanaka i pregovora, i javnih i iza zatvorenih vrata.
Nije dao daljnje detalje.
– Rusi moraju znati da nijedna njihova destruktivna akcija, sve odvratne stvari koje čine, neće proći bez odgovora svijeta, dodao je.
Ukrajina se brani od ruske invazije više od tri i pol godine, uz pomoć Zapada.
U nizu odluka juče usvojenih, odbornici su izglasali rebalans budžeta Opštine Herceg Novi za 2025. godinu, a za potpredsjednicu Skupštine imenovana je Dragana Stanišić (Novska Lista).
Odbornici SO Heceg Novi usvojili su rebalans budžeta Opštine Herceg Novi za 2025. godinu koji sada iznosi 34 350 000 eura umjesto 35 865 000 koliko je bio prvobitni budžetski plan. Prema riječima sekretarke za finansije Vesne Milović, iako je Budžet smanjen, i dalje je najveći u odnosu na prethodne godine.
Usvojene su i odluke o određivanju imena dvije ulice, odluka o javnim parkiralištima, kao i odluke koje se odnose na izmjene odluke o osnivanju Agencije za gazdovanje gradskom lukom, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i lokalnog javnog emitera RTHN.
SO Herceg Novi – foto Novska Lista
Odbornici su diskutovali i o stanju u vaspitno obrazovnim ustanovama na području grada na kraju prethodne i početku tekuće školske godine, uz izlaganja direktorice Osnovne škole „Dašo Pavičić”, Bosiljke Perunović i direktorice JPU „Naša Radost”, Stane Mareš.
Usljedilo je usvajanje sedam tačaka koje su se odnose na izgradnju objekata od opšteg interesa, nakon čega je, pod tačkom izbori i imenovanja za potpredsjednicu Skupštine imenovana Dragana Stanišić, a potom i novi članovi Savjeta i odbora direktora, javnih ustanova i agencija i preduzeća čiji je osnivač Opština Herceg Novi.
Sa sjednice lokalnog parlamenta povučeni su predlozi odluka o naknadi za urbanu sanaciju Opštine Herceg Novi, o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte i Informacija o stanju u Savinskoj dubravi.
Na početku sjednice, minutom ćutanja je odata počast patronažnoj sestri Ružici Zelenika, dobitnici Oktobarske nagrade Herceg Novog 2021. godine.
Puštanjem posljednje dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom, Hrvatska je u potpunosti završila izgradnju autoceste na međunarodnom koridoru 5c, javlja Anadolu.
Dionica je puštena u promet u ponedjeljak, a premijer Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska time potpuno ispunila svoj dio obveza u izgradnji međunarodnog koridora, koji je žila kucavica ekonomskog razvoja ovoga dijela Evrope.
“Napravili smo žilu kucavicu ekonomskog razvoja ovoga dijela Europe. To je posebno važno za odnose Hrvatske i Mađarske, a mislim da će naši odnosi dobiti na intenzitetu, da će povezanost, razmjena, gospodarski odnosi i s ovim projektom dobiti novu i snažniju dimenziju. Ova cesta ima i svoju važnu političku dimenziju i siguran sam da će pridonijeti unapređenju odnosa Hrvatske i Mađarske”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da se veći dio dionice na koridoru 5c koji tek treba biti izgrađen nalazi u Bosni i Hercegovini, gdje predstoji izgradnja još oko 200 kilometara. Kad bude završen taj dio koridora, autocestom će biti povezane zemlje centralne Evrope.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako je Hrvatska završila svih 88 kilometara autoceste na koridoru 5c
“Nakon dosta godina spojili smo autocestom Hrvatsku s Mađarskom i srednjom Europom, što je važno jer je bilo ideja da se odustane od ovoga projekta, ali smo 2019. godine donijeli odluku da se ide u završetak izgradnje punog četvertoračnog profila 5c koridora kroz Hrvatsku”, kazao je Butković.
Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan kazao je kako je posljednja dionica autoceste A5 duga pet kilometara, a ugovor za izgradnju, vrijedan 45,8 miliona eura, potpisan je prije dvije godine. Hrvatska je u koridor 5c uložila više od 875 milijuna eura, a samo u autocestu A5 preko 815 milijuna eura, istaknuo je Huzjan.
Operativno puštanje dionice u promet planirano u utorak, 7. oktobra u šest sati u koordinaciji s mađarskom stranom.
Maketa kotorske galije „Sveti Tripun“, koja je pod komandom Jerolima Bizantija 7. oktobra 1571. godine učestvovala u čuvenoj bici kod Lepanta u sklopu Kiparskog rata, “doplovila je” juče, 7. oktobra, u mirnu luku Palate Grgurina u Kotoru kao plemeniti dar Predraga Vasića, maketara iz Beograda/Prčanja. Ova vrijedna rukotvorina, stvarana od oktobra prošle godine do početka ovog septembra u autorovoj radionici na Prčanju, sada će imati svoje stalno mjesto u postavci Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, potsjećajući nove generacije Bokelja na viteška dostignuća njihovih predaka.
Dar ljubavi
– Izuzetno volim ovoj prostor Boke Kotorske u kojoj sam prisutan već 25 godina, ovdje sam i nastanjen od kad sam pošao u penziju. Pošto “bokeljstvo” stagnira na neki način, želja mi je bila da kroz izradu ove makete na neki način podstaknem tu kulturu sjećanja. To je moj hobi i nije bilo mnogo teško, jer to volim da radim, kad god imam slobodnog vremena, kazao je Predrag Vasić za Boka News, dodajući da sada radi maketu jedrenjaka “Splendido”.
Izrazio je zadovoljstvo divnom atmosferom i dobrom energijom u Galeriji Pomorskog muzeja, gdje je maketa izložena i predstavljena, kao i nadahnutim govorima doktora Branka Sbutege i kustosa Ilije Mlinarevića.
Sa predstavljanja makete – Galija Svetog Tripuna
Pogled u prošlost materijalizovan kroz 1600 radnih sati
Maketa je rezultat velike ljubavi za Boku, ogromnog znanja, filigranskog umijeća, strpljenja, pedantnog istraživanja. Oko 300 dana radio je prosječno od četiri do pet sati, a bilo je dana kada je u zanosu radio od jutra do mraka, što znači da je u ovu maketu utkao ukupno oko 1600 radnih sati “u zadovoljstvu i satisfakciji” koje je podijelio sa posjetiocima u Muzeju.
-Ovakva kakva je izvedena, maketa može dobro da posluži za dalja istraživanja originala i za izradu boljih maketa. Sada neka služi posmatračima za pogled u prošlost i vjekovnu istoriju pomorstva Boke kotorske, a prije svega veličanstvenog Kotora, Prčanja i Perasta. Prepuštam maketu prostoru Muzeja sa željom da kod budućih posmatrača, a posebno kod kompetentnih koje interesuje ova tematika, pobudi dublji interes za ovom galijom i samom bitkom kod Lepanta, ne bi li došli do novih saznanja, rekao je Vasić, obrativši se prisutnima.
Brzoplovka bez nacrta
Dočaravajući moć venecijanskog arsenala u kome su se u vrijeme jurizdikcije Mletačke republike na Jadranu (1420-1797) ratne galije isključivo gradile, Vasić je istakao da tada nije bilo crteža, jer se to smatralo vojnom tajnom. Graditelji su prenosili znanje jedan drugome usmeno i praktično. Arsenal je bio kolosalnih dimenzija – u njemu je bilo moguće graditi 200 galija, a paralelno su postojali hangari u čijem potkrovlju je po stotinu žena šivalo jedra spajajući platnene trake od kučine.
Precizirao je da se radi o ratnoj galiji tipa “sotila” ili “brzoplovka”. Njena dužina je bila od 46 do 52 metra, širina oko 7 metra, a visina trupa galije u sredini – 2 do 2, 5 metra. Imala je dva jarbola, od kojih je jedan bio niži, a vesla su joj bila duga oko 12 metra. Kako bi maketu približio istorijskom kontekstu i stvarnom izgledu galije Sv. Tripun, Predrag Vasić je pronašao dragocjenu potporu u knjizi o krčkim galijama profesora Slavena Bertoše iz Pule. U svom radnom materijalu na 40 strana je u sedam sekvenci opisao svoju metodologiju izrade makete.
Vasić je iznio zanimljiv podatak da je veliki španski pisac Migel de Servantes, boreći se u bici kod Lepanta izgubio lijevu ruku. Pozvao je prisutne da tokom prve i druge nedjelje oktobra organizovano iz Kotora otputuju u Nafpaktos u Grčkoj, gdje se u ovo vrijeme održava festival posvećen upravo bici kod Lepanta. A zašto da ne – da se i u Kotoru organizuje manifestacija u čast kotorskim učesnicima u toj bici.
Galija Svetoga Tripuna je praplovilo svih kasnijih bokeških brodova, ona je preteča svih potonjih podviga bokeljskih pomoraca, primjetio je doktor Branko Sbutega, dodajući da je do sada cijeli XVI. vijek bio zaboravljen i široj publici sasvim nepoznat.
Sa predstavljanja makete
Galiju sa sjenkama junaka vratio u matičnu luku
Gradeći narativ o Vasićevoj maketi Branko Sbutega je povezao događaje koji su se u različitim istorijskim periodima desili 7. oktobra. Toga dana 1571. godine se Sveta liga (Špansko carstvo, Mletačka republika, Đenovska republika) sa 232 galije sukobila sa Osmanskim carstvom i njenih 210 galija. Pobjeda je obezbijedila hrišćansku kontrolu Mediterana, spasila Rim od pada i spriječila prodor islama u Evropu, ali je galija “San Trifone di Cattaro” nestala u plavoj grobnici Jonskog mora, zajedno sa posadom od 250 ljudi, na čelu sa komandantom Jeronimom Bizantijem.
Drugi događaj desio se 7. oktobra 1934. godine.
-Tada je na ovom istom mestu Mondo Sbutega, inače kućevlasnik ovog zdanja, otvorio temeljnu izložbu preko 700 eksponata u zaostavštini Bokeljske mornarice. Sa ponosom sam posle 91 godine u prilici da kažem moj pradeda nije bio samo rodoljub nego i vizionar, jer je na osnovu te manifestacije i osnovan ovaj muzej 1938. godine, ističe Branko Sbutega, ponosan na svog đeda Đenka i na 30 kapetana duge plovidbe iz svoje familije. Izdvojio je još jedan datum.
– U Kotoru se 7. oktobra 2023. godine organizuje skup istoričara sa temom „Boka u ogledalu istorijskog nasleđa“. Sve se dešava u domu familije Jeronima Bizantija na dan kada je galija Sv. Tripun Kotorski postala trajna plava grobnica bokeljskih mučenika i kapela njihovih duša. Niko od članova organizacionog skupa na čelu sa akademikom istoričarem se toga nije setio. Tada se rodio čovek sa idejom da galiju sa senkama junaka vrati u matičnu luku Kotor i on se zove Predrag Vasić. Zahvaljujući njemu, ona je tu danas za sva vremena kao trajni svedok naše prošlosti, poručio je Sbutega.
Sa predstavljanja makete – Galija Svetog Tripuna
Nema je na časovima istorije
Istakavši značaj Lepantske bitke, koja se desila prije 454 godine i odajući zahvalnost Kotoranima koji su učestvovali u njoj, Ilija Mlinarević je kazao da ona ima ogroman značaj za istoriju savremene civilizacije, ali se o njoj u našem školstvu malo i rijetko govori. Najavio je nastavak saradnje Pomorskog muzeja sa Predragom Vasićem, kroz radionice za djecu u oblasti izrade brodskih maketa.
Pitanje časti i morala
-U toj borbi protiv zaborava ja nemam iluzija da mogu ubijeno oživjeti, nemam iluziju da mogu razbijeno sastaviti ili pomiriti zakrvljenost. Ali je to pitanje časti i morala. Prema tome, ta borba protiv zaborava je Sizifov posao, ali bar ovo danas je bila jedna dobijena bitka. Ovaj dan za mene ima nešto od Prometeja. Prometej je bio okovan u lancima, a moj prijatelj i ja smo okovani ljubavlju prema Boki i prema njenoj istoriji i prema njenoj čaroliji i prema njenoj mistici, kazao je Sbutega za Boka News.
Preci – morski vukovi, potomci – jaganjci na kopnu
–U istoriji samo Bokelji imaju lanternu, Bizantijev svetionik, ali na dnu mora. On je osvetlio put i dao dušu kapetanima koji nas ovde posmatraju i zato mi nemamo svog Holanđanina lutalicu. Oni su uvek tačno znali gde idu i šta rade, makar se i ne vratili.
Dok se divim danas trenu koji nam je poklonio gospodin Predrag Vasić, osećam u isto vreme lični sram i tugu. Naši preci su bili morski vukovi a mi, iako njihovi potomci, jaganjci na kopnu spremni za “šišanje” svake vrste. Nismo dostojni njihove ljubavi, krvi i suza, zbog vlastitog oporturizma, nismo sledili njihovu čast i ponos i to je naša najveća prevara, zaključio je Sbutega.
