“Cvjetna povorka” predškolaca i mlađih osnovaca rasplesala je u petak centar Herceg Novog, razveselila i raspjevala publiku. Predstavilo se devet maskiranih grupa koje su do Trga Nikole Đurkovića u povorci predvodile male mažoretke, Gradska muzika i članice Mažoret kluba Lili.
Ni ovog puta nije izostala maštovitost kostima, brižljivo pripremanih koreografija i biranih kompozicija uz koje je zaplesala i publika.
Cvjetna povorka 2025.
Duž Njegoševe prošetali su „Suncokreti” iz OŠ „Orjenski bataljon“ PU Baošići, „Runolist” i
„Razigrane kamelije” iz OŠ „Milan Vuković“, „Ljiljani” iz OŠ „Ilija Kišić“, „Bijele rade” iz OŠ „Orjenski bataljon“ PU Kamenari, „Lale” iz Dječijeg doma „Mladost”, „Lavande“ iz JPU „Naša radost“, kao i maske „Ogledalo cvijeća” i „Venerina muholovka” iz „Adriatic Novi“.
Pjesmom su ih dočekali drugari iz Dječijeg hora „Cvrkutići” koji su sa dirigenticom Lidijom Ivanović, izveli kompozicije „Fešta od mimoze” (tekst i muzika L. Ivanović, aranžman S. Gajić) i „Novski dječiji Karneval” (tekst, muzika, aranžman D. Deranja).
Cvjetna povorka 2025.
Cvjetna družina je za kraj čula i hor učenika mlađih razreda hercegnovske Muzičke škole, pod vođstvom profesorica Jovane Avramović i Aleksandre Velaš, koji je birao kompozicije „Mama“ i „A Whole New World“.
Cvjetna povorka 2025.
Cvjetna povorka je jedan od programa 56. Praznika mimoze, a odvija se uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu BORBU za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
Gdje je Crna Gora?
⚠️ 17 žena ubijeno je u posljednjih 5 godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste. Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite.
⚠️ Patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama. Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje!
⚠️ Žene prednjače u obrazovanju (61,8% diplomiranih na osnovnim studijama), ali su i dalje manjina na tržištu rada (46,1% zaposlenih).
⚠️ Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo 6 ministarki (19%) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34%).
Kako dalje do promjena?
✔️ Brže sudske procedure za slučajeve nasilja
✔️ Edukacija u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja
✔️ Podrška ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja
✔️ Vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima
8. mart je dan na koji se prisjećamo borbe za ženska prava. Prava, koja danas shvaćamo kao sasvim uobičajenu pojavu u društvu, a ne tako davno bila su puki san, za koji se, na korist svih, izborila nekolicina žena.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. marta događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. marta 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. marta postane državni praznik, te se tokom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Sto godina nakon što su žene dobile pravo glasa ili su prvi put izabrane u parlament u nekim zemljama EU, podaci pokazuju da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu, u Europskom parlamentu, nacionalnim parlamentima i vladama te lokalnim skupštinama.
Argumenti za rodnu ravnotežu u politici su brojni i ne idu u korist samo ženama i političarkama, već i samim strankama i ostatku društva. Napokon, žene čine polovicu stanovništva i trebaju biti bolje zastupljene u strukturama moći. Zato borba za žensku ravnopravnost još traje.
I ako želite pokazati znak poštovanja svojim ženama, možete to učiniti i danas često potcjenjenim cvijetom, karanfilom. Karanfil, i to crveni, cvijet je koji se često daruje za Dan žena jer simbolizira i borbu za radnička prava, a nosi i mnogo druge simbolike kao što su poštovanje, divljenje i zahvalnost.
Dan žena u kombinaciji sa lijepim vremenom, savršena je prilika da provedete vrijeme pored mora u Portonovom. Sve do 15. marta u Portonovom će biti dostupna specijalna ponuda za smještaj u luksuznim jednosobnim apartmanima, sa početnom cijenom od 250 eura po noćenju, u sklopu koje ćete uživati u opuštajućoj masaži, doručku, a uz dva rezervisana noćenja treće dobiti gratis.
U subotu, 8. marta u Portonovom vas očekuju posebne ponude pa možete posjetiti rizort i provesti dan u prelijepoj atmosferi.
Naša preporuka je dan ispunjen uživanjem, koji ćete započeti uz masažu i uživanje u ambijentu Chenot Espace Wellness spa centra i napuniti baterije na najljepši mogući način.
Portonovi
Portonovi je poznat po savršenoj gastro ponudi, a ovog Osmog marta restoran Perla Square pripremio je specijalnu meni. Po cijeni od 30 eura po osobi uživajte u meniju u tri slijeda, koji uključuje mediteranski tanjir, rižoto ili Perlisima piletinu, panakota desert, kao i čašu crvenog, bijelog ili roze vina po vašem izboru.
Nakon ručka, prošetajte retail područjem u srcu rizorta i iskoristite odlične ponude:
Butik Tyche, sa ekskluzivnom ponudom odbranih brendova, samo za osmi mart nudi od 10 do 60% popusta na cijelu kolekciju.
Na ženske kolekcije svjetskih brendova u MC2 Saint Barth Tenero Fashion butiku očekuje vas popust od 10%, kao i popust od 20% na žensku kolekciju brenda MC2 Saint Barth.
Naočare su uvijek odličan poklon pa u optici Novi Monokl možete odabrati neki od modela poznatih svjetskih brendova, uz popust od 15%.
Za potpun ugođaj, počastite sebe i važne žene u svom životu nekim od tretmana u salonu Look by Violeta, koji za Dan žena nudi specijalni popust od 15% na sve usluge.
Za rezervaciju smještaja pišite na stay@portonovi.com ili pozovite +38267 932 999.
Radionica “Ime – znak života” za učenike VII, VIII i IX razreda OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote održana je u petak, 7. marta 2025. godine u čitaonici Gradske biblioteke Kotor.
Ova radionica je bila posvećena sjećanju na život i djelo prof. dr Gracijele Čulić, poznate lingvistkinje i kulturne poslenice našeg grada. Nakon podsjećanja na bogatu biografiju autorke, učenicima su prezentovani neki od najzanimljivijih eseja iz knjige Gracijele Čulić ,,Ime – znak života’’, koja predstavlja pouzdan i nezaobilazan izvor podataka o porijeklu i smislu bokeljskih toponima i antroponima.
Jelena Vukasović je predstavila Gracijelina onomastička istraživanja toponima Boke Kotorske (Boka Kotorska, Dobrota, Plagenti, Ljuta, Muo), dok je Jasmina Bajo govorila o autorkinim istraživanjima nominacije nahočadi u Kotoru od XVII do kraja XIX vijeka. Na kraju su nas učesnici radionice upoznali sa značenjem svojih ličnih imena pokazujući veliko interesovanje za ovu temu.
Ime znak života
Radionicu su osmislile i pripremile bibliotekarske savjetnice Jelena Vukasović i Jasmina Bajo i profesorice csbh jezika i književnosti Angela Dabetić, Maja Grgurović i Aleksandra Sindik MIlićević.
Donji Grbalj – Kamenolomu nema više mjesta – foto MZ Vranovići
Neumjesno je razmatrati nastavak rada kamenoloma na području udaljenom samo pet kilometara od mora, jedan kilometar od Specijalnog rezervata prirode „Solila“, te svega stotinjak metara od naselja, poručuju iz MZ Vranovići
Mještani sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe složni su u stavu da kamenolomu više nema mjesta u njihovom ataru, te su protiv bilo kakvog produženja njegovog rada nakon 1. jula, kada ističe korišćenje koncesije sadašnjem zakupcu, firmi „Briv“.
Savjet mjesne zajednice Vranovići koji obuhvata ova tri donjegrbaljska sela, tim povodom je 4. marta, zajedno sa Žarkom Milojkom, predsjednikom MZ, održao sastanak, na kome su se svi odlučno izjasnili protiv dodjele nove koncesije za kameniolom. Ovo tim prije, što je na zakupljenom prostoru “nikla” nova građevina, te je po ovom pitanju obavještena i Građevinska inspekcija. Sa zahtjevima mještana upoznati su u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa i u Opštini Kotor.
Blokiraće magistralu ako im zahtjev ne bude uslišan
“Ukoliko naši zahtjevi ne budu uvaženi, mještani će biti prinuđeni da u znak protesta blokiraju Jadransku magistralu na kružnom toku između Tivta i Kotora 1. jula 2025. godine. Iskreno se nadamo da do takvih radikalnih mjera neće doći i pozivamo nadležne da, u preostalom vremenu, pokažu razumijevanje i donesu ispravnu odluku u skladu s javnim interesom”, kaže se u saopštenju koje smo dobili iz Mjesne zajednice, nakon što nam se obratio Dejan Štilet, član Nadzornog odbora Mjesne zajednice.
Povod sastanka, kako kažu, bila je namjera države da raspiše koncesiju za nastavak rada kamenoloma „Lješevića gajevi“, kojem je koncesija istekla 1. jula 2024. godine. Firma „Briv“, dosadašnji koncesionar predmetnog kamenoloma, odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila je jednogodišnje produženje rada do 1. jula 2025. godine, kako bi u tom periodu izvršila sanaciju kopa i okončala radove.
Površinski kop Lješevića gajevi – Donji Grbalj – foto MZ Vranovići
“Mještani navedenih sela izražavaju jasan i kategoričan stav protiv bilo kakvog produženja rada kamenoloma nakon 1. jula 2025. godine, kao i protiv dodjele nove koncesije. Sa svojim protivljenjem već smo upoznali Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, uključujući i resornog ministra, kao i Opštinu Kotor, kojoj teritorijalno pripadamo.
Čvrsto smatramo da interesi mještana moraju imati prednost nad interesima pojedinaca ili privatnih kompanija. Ukazujemo na činjenicu da je apsolutno neumjesno razmatrati nastavak rada kamenoloma na području udaljenom samo pet kilometara od mora, jedan kilometar od Specijalnog rezervata prirode „Solila“, te svega stotinjak metara od naselja”, kaže se u saopštenju, uz potsjećanje da se u katastarskoj opštini Lješevići, u kojoj se nalazi kamenolom, nalazi i Jadranska magistrala, koju će blokirati ukoliko im zahtjevi ne budu uvaženi.
Lješevići – Kamneolom – Googl maps
“Želimo naglasiti da do sada nije dodjeljena nijedna nova koncesija niti je ijedna takva odluka odobrena, te ostaje dovoljno vremena za adekvatno rješenje, kako bi se izbjegle nepotrebne tenzije i problemi koji bi mogli pogoditi ne samo mještane, već i građane i turiste”, poručuju iz Savjeta mjesne zajednice Vranovići.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Kotoru krivičnu prijavu protiv O.B.(42) iz Foče, zbog sumnje da je zlostavljao osmogodišnje dijete, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je O.B, sa privremenim boravkom u Tivtu, kao zaposleni na radnom mjestu defektologa u Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju 26. februara više puta udario otvorenom šakom u glavu osmogodišnjeg korisnika ustanove.
To je, kako su rekli iz policije, potvrđeno i izuzetim snimcima sa video nadzora iz ustanove.
»Djetetu je pružena medicinska pomoć, a službenici policije nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti koje su dovele do tog događaja«, kaže se u saopštenju.
Iz policije su naveli da je O.B. danas saslušao postupajući tužilac u ODT u Kotoru, nakon čega je pušten da se brani sa slobode.
Potpisani ugovori sa tivatskim sportskim organizacijama
Iz opštinske kase za podršku sportu 1 milion eura
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i predstavnici tivatskih sportskih klubova potpisali su danas sa ugovore o sufinansiranju njihovih programa rada za 2025. godinu. Na ovaj način, a na osnovu Odluke o sufinasiranju programa rada sportskih organizacija, Opština Tivat podržala je rad 34 sportska kluba sa iznosom od 950.000€. Budžetom Opštine Tivat, za podršku sportu ove godine opredjeljeno je 1.000.000€. Neraspodjeljenih 50.000€ predstavlja „rezervu za sport“.
Tivat nikad nije imao bolje i brojnije sportske uspjehe, istakao je predsjednik Opštine i najavio da bi izdvajanja za sport, u slučaju rebalansa budžeta mogla biti dodatno povećana. „Naša odluka i politički kurs koji smo preuzeli, daje rezultate i vidimo da je ispravan. Radićemo i radimo na sportskoj infrastrukturi. Želim sa vama da podijelim lijepu vijest da ovih dana počinju radovi na izgradnji balon sale kod Doma zdravlja, uskoro očekujemo rekonstrukciju Sportske dvorane Župa, nove reflektore na stadionu FK Arsenal, multifunkcionalnu salu u Donjoj Lastvi. Nastavljamo pregovore sa Investiciono razvojnom bankom oko novog sportskog kompleksa na prostoru Montepranza. Želimo da stvorimo još bolje uslove za naše sportiste i to je naš najvažniji zadatak. Važno je da imamo dobru saradnju i nadam se da ćete nam donijeti još mnogo sportskih radosti“ – poručio je Komnenović.
“Zahvaljujem svim sportskim organizacijama na dobroj saradnji. Nadam se da ste i vi zadovoljni i da ćete sredstva iskoristiti i opravdati na najbolji mogući način. Mi smo tu za svaku vrstu podrške i nastavljamo da pozivamo na još uspješniju saradnju” – poručila je sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Shodno opštinskoj Odluci o finansiranju sporta, 60% ukupnog iznosa usmjereno je na sportske klubove u vlasništvu Opštine, pa će ove godine FK „Arsenal“ biti isplaćeno 410.000€, a KK „Teodo“ 190.000€. Odlukom Komisije za raspodjelu sredstava, a po osnovu vrjednovanja prijava koje su pristigle tokom trajanja Javnog konkursa, sredstva su raspodijeljena na sljedeći način: RK „Partizan 1949“ 76.500€, ŽRK „Tivat“ 57.000€, Jedriličarski klub „Delfin“ 50.000€, ŽKK „Sea stars“ 27.000€, Kik boks klub „Rebel“ 17.000€, Džudo klub „Tivat“ 8.500€, Džudo klub „Monte tatami“ 9.500€, Bućarski klub „Palma 1972“ 10.700€…
Odluka o raspodjeli sredstava sa obrazloženjem, dostupna je na linku.
Crnogorski građani su od početka godine dobrovoljno predali 3.324 komada oružja, 110.973 komada municije, 359 ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava, saopšteno je iz Uprave policije.
Oružje i municija vraćeni su u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina.
Iz policije su podsjetili da pozivom na broj 122 građani mogu oružje vratiti bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
„Uprava policije pokrenula je i besplatni SOS telefonski broj 19969, kao i e-mail sos@policija.me, za prijavu prijetećeg ponašanja i nasilja u vezi sa posjedovanjem oružja, kao mehanizam bliže saradnje i aktivnog učešća policije i građana u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta“, dodaje se u saopštenju.
Da su istinski ljubitelji, poštovaoci prirode, ali i aktivisti koji srcem i djelom rade na njenom očuvanju, uređenju, čineći je dostupnom i svim drugim ljudima, pokazali su učesnici radne akcije krčenja staze koja vodi od platoa na Vrmcu ka Gornjim Bogdašićima, u organizaciji Planinarskog kluba “Vjeverica” Kotor.
Volonterska akcija održana je pod stihovanim motom: “Kome je do Vrmca stalo, nek odvoji vremena malo; Jeste da je radni dan, al` za akciju pao je plan; Od Vrmca do Gornjih Bogdašića stazu pročistiti, ljepotom njenom sve buduće prolaznike opčiniti”, održana je u četvrtak, a malu ekipu su činili petoro vrsnih i dobro opremljenih volontera iz Kavča, Tivta i Kotora, vještih i iskusnih u uređenju planinarskih staza, ali i u hodanju/trčanju njima. Među njima su bili i Dragan Jovanović i Vesna Pavlović.
– Staza s Vrmca vodi ka Gornjim Bogdašićima, ukupna dužina je 1,3 km i nešto preko 100m visinske razlike. Mi smo prošli 800m staze i potpuno očistili od drače i ostale vegetacije u šta je bila zarasla, a dobro je zarasla, s obzirom da je nismo u cjelosti za jedan dan uspjeli prokrčiti. Akcija je trajala od 9 do16 sati, a na stazi smo odmarali tri puta. Od alata smo koristili trimer, ručnu pilu, kosijer, nožice i vile. Skupili smo i dvije vreće smeća sa staze, kazala je Vesna Pavlović za Boka News.
