Australske vlasti uhitile su pet osoba i zaplijenile više od jedne tone kokaina s plovila uz središnju obalu Novog Južnog Walesa. Vrijednost zaplijenjene droge na crnom tržištu procjenjuje se na čak 400 milijuna američkih dolara, čime je ovo jedna od najvećih pomorskih zapljena droge u australskoj povijesti.
Policija je dobila dojavu nakon što je uočen sumnjiv gotovinski zakup 13-metarskog motornog broda u blizini Sydneya. Takve gotovinske transakcije, posebice za plovila sposobna za plovidbu otvorenim morem, često signaliziraju moguće pokušaje krijumčarenja brodom, navodi The Maritime Executive.
Istražitelji iz australske savezne i državne policije odmah su započeli s praćenjem plovila koje se kretalo prema sjeveru kroz Nelson Bay i Port Macquarie. U petak ujutro, dok se brod vraćao prema obali u blizini South West Rocksa, presrela ga je policijska patrola. Uhićena su dvojica muškaraca, stara 24 i 26 godina, koji su upravljali plovilom.
Kokain – Foto: AFP/The Maritime Executive
Na brodu je pronađeno ukupno 1.110 paketa kokaina, težine nešto više od jedne tone. Za australsko tržište, poznato po visokim cijenama ulične prodaje, ova količina ima gotovo četverostruku vrijednost svoje težine u zlatu.
Dodatne pretrage provedene su na lokacijama u Newcastleu i Catherine Hill Bayu, gdje su oduzeti novac, dokumenti i elektronički uređaji. Istraga se i dalje nastavlja, a policija provjerava sve kontakte i moguće suradnike uhićenih.
Iz australske federalne policije poručuju da krijumčari sve češće koriste morski put kako bi izbjegli klasične kontrole. “Australska obala duga je i zahtjevna, što ju čini idealnom metom za krijumčarske mreže. No, naše službe pomno prate pomorski promet i neće dozvoliti da Australija postane ruta za šverc droge”, poručio je pomoćnik povjerenika Stephen Dametto.
Utakmica broj dva za titulu prvaka Crne Gore na programu je večeras od 18 sati u Kotoru, a akteri su spremni da urade sve u bazenu, u fer i sportskoj borbi, kako bi došli do pobjede. Domaćin je Primorac koji je prvi meč na Škveru, nakon peteraca izgubio (16:14, regularni dio završen je 12:12), a Nemanja Vico vidi dobru priliku da njegov tim izjednači. Pozvao je centar ekipe iz Kotora navijače koji su uvijek bili igrač više. Prokomentarisao je i prvi meč, u kojem su njegovi saigrači bili borbeni, što ih je dovelo, nakon minusa od tri i dva gola, do situacije da se kroz penal seriju bore za premijerni trijumf.
– Pokazali smo karakter, gubili tri, pa dva gola i vraćali smo se u meč. Kao i prošle godine pokazali smo borbenost i da želimo da osvojimo prvenstvo. Na kraju nijesmo imali sreće u penal seriji, ali idemo dalje. I da smo pobijedili, ne bi bilo gotovo, nije ni sada kada smo izgubili.
Očekuje centar reprezentacije Srbije pune tribine i spektakl.
– Nadam se da ćemo pružiti izuzetnu partiju i da će igra biti fer. Želio bih da pozovem navijače i ljude koji navijaju za Primorac jer bi nam podrška baš značila. U Herceg Novom je bila dobra atmosfera, želio bih tako da bude u Kotoru, jer su navijači igrač više za nas. Očekuje nas spektakl protiv Jadrana, a mi ćemo dati sve od sebe da izjednačimo – poručio je Vico.
Novljani su donekle rasterećeniji, vode 1:0, imaju prednost domaćeg terena, a golman Darko Đurović vjeruje da će neke detalje u bazenu popraviti u večerašnjem okršaju.
– Poslije pobjede na našem bazenu nakon peteraca, poveli smo 1:0 u seriji, a nadam se da ćemo ispraviti greške koje smo pravili i da ćemo pružiti bolju partiju. Nadamo se pobjedi – jasan je golman ekipe iz Herceg Novog.
Saopštenje Udruženja sudija i delegata VPSCG
Deceniju i više nije bilo nijedne primjedbe
Kao Udruženje sudija i delegata VPSCG ne možemo, a da se ne oglasimo povodom svakodnevnih optužbi koje se putem medija i na drugi način posljednjih mjeseci plasiraju iz VPK Primorac.
Naše sudije svoj posao obavljaju krajnje profesionalno, odgovorno i bez favorizovanja bilo kog tima. Riječ je o međunarodno priznatim sudijama koje tokom čitave sezone sude najzahtjevnije mečeve širom Evrope i regiona. Posljednjih godina svjedoci smo da su naše sudije akteri finala Regionalne lige, završnih turnira Lige šampiona, Evrokupa, kao i finalnih mečeva evropskih i svjetskih šampionata u mlađim kategorijama, uključujući i eliminacione utakmice na Olimpijskim igrama – piše u saopštenju.
Iz Udruženja kažu da tvrdnja da nijesu dorasli finalu crnogorske lige jednostavno ne stoji.
– Kao ni navodi da bi sudije sa Malte bolje obavile posao – posebno imajući u vidu da malteških sudija u međunarodnim okvirima i nema. Napominjemo da je VPK Primorac sa istim ovim sudijama prošle sezone osvojio prvenstvo CG, a u tekućoj sezoni i Kup CG, tako da priča o tendencioznom suđenju takođe ne stoji. Istupe u crnogorskim medijima smatramo pokušajem vršenja pritiska na nas. Kao dokaz tome navodimo da u posljednjih deset i više godina nije bilo nijedne zvanične primjedbe od strane bilo kog kluba u Crnoj Gori. Pozivamo sve da, ukoliko imaju primjedbe, to učine kroz propisane procedure u okviru VPSCG, a ne putem medija.
Mi ćemo i dalje nastaviti da svoj posao obavljamo profesionalno, nepristrasno i u sportskom duhu, kao što smo to činili do sada i više se nećemo oglašavati ovim povodom – piše u saopštenju.
Izraelska vojska je, kako tvrdi Hamas, nastavila s bombardiranjem pojasa Gaze, napavši bolnicu u noći na utorak pri čemu je ubijen novinar, a nakon stanke napravljene da bi se oslobodio izraelsko-američki talac Edan Alexander.
U trenutku kada Donald Trump u utorak kreće na turneju po Bliskom istoku, oslobađanje jedinoga živog taoca koji ima američko državljanstvo, bio je prilika za rijedak predah njezina stanovništva.
No izraelska je vojska u utorak rano ujutro objavila da je pogodila “zapovjedni i kontrolni centar smješten u bolnici Naser u Kan Junisu,” na jugu palestinskog teritorija.
– Visoki dužnosnici Hamasa nastavljaju koristiti bolnicu za terorističke aktivnosti, cinično i brutalno iskorištavajući civilno stanovništvo u i oko bolnice, stoji u objavi.
Vlasti Hamasa kasnije su izvijestile o nekoliko ubijenih pacijenata, ne navodeći broj. Optužile su Izrael za ubojstvo novinara Hasana Asliha, ravnatelja palestinske novinske agencije Alam24, koji je bio liječenju nakon ranjavanja u prethodnom napadu 7. aprila, kada je ubijeno još dvoje palestinskih novinara.
Izraelska vojska tada je objavila da je cilj bombardiranja bio upravo Aslih, nazvan “teroristom koji djeluje pod krinkom novinara,” a navodno je “sudjelovao u masakru 7. oktobra”.
U ponedjeljak je izvor iz Hamasa rekao da je pokret, putem posrednika obaviješten o stanci u borbama nakon oslobađanja Edana Alexandera.
Događaj se poklapa s odlaskom Donalda Trumpa na turneju u sklopu koje će od utorka do petka posjetiti Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, jednog od posrednika u sukobu između Izraela i Hamasa koji već više od godinu i pol ratuju u Pojasu Gaze.
Nakon dvomjesečnog primirja Izrael je 18. marta nastavio ofenzivu na Gazu, zauzevši velika područja palestinskog teritorija, a 5. maja najavio je i plan “osvajanja” Gaze.
Od 2. ožujka izraelska je vojska zabranila ulazak humanitarne pomoći u Gazu, gdje pod opsadom živi oko 2,4 milijuna stanovnika.
Poginulo više od 52 hiljade ljudi
Palestinsko područje suočeno je s “kritičnim rizikom od gladi”. Ondje će se zbog toga čak 22 posto stanovništva uskoro naći u “katastrofalnoj” situaciji, upozorio je IPC (Integrirana klasifikacija razine sigurnosti opskrbe hranom) u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Prekid vatre koji je nastupio između 19. januara i 17. marta omogućio je da Gazu napusti 33-je izraelskih talaca, među kojima je bilo i osmero tijela, u zamjenu za oslobađanje oko 1800 palestinskih zatvorenika.
Napad Hamasa 7. oktobra 2023. rezultirao je smrću 1218 ljudi na izraelskoj strani, većinom civila, podaci su AFP-a koji se baziraju na službenim informacijama.
Od 251 osobe otete toga dana u Izraelu, 57 ih je još uvijek u Gazi, a među njima je i 34 koje je izraelska vojska proglasila mrtvima.
Izraelske odmazde u Gazi su ostavile najmanje 52.862 mrtvih, većinom civila, podaci su koje je u nedjelju objavilo Hamasovo ministarstvo zdravstva, a Ujedinjeni narodi smatraju ih pouzdanima.
U periodu januar – mart 2025. ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 294.860 posjeta, što je za 1,9 posto više u odnosu na isti period 2024. godine.Domaći turisti ostvarili su 9,4 posto posjeta manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su strani turisti ostvarili 9,4 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine.
U periodu januar – mart 2025. turisti su ostvarili 655.369 noćenja, što je za dva posto više u odnosu na isti period 2024. godine.
Domaći turisti ostvarili su 7,1 noćenja manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 6,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 32 posto dok učešće stranih turista iznosilo 68 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (31,5 posto), Srbije (17 posto), Turske (8,4 posto), Slovenije (7,7 posto), Crne Gore (4,2 posto) i Kine (3,9 posto) što zajedno čini 72,7 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja su ostvarili preostalih 27,3 posto noćenja, piše Fena, prenosi portal Biznis.ba.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,9 posto.
Proslavljen Sveti Leopold Mandić - foto Milan Dobrilović
1 od 5
Proslavljen Sveti Leopold Mandić - foto Milan Dobrilović
Proslavljen Sveti Leopold Mandić
Proslavljen Sveti Leopold Mandić
Proslavljen Sveti Leopold Mandić
Proslavljen Sveti Leopold Mandić
Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića (Herceg-Novi, 12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942) svečano je proslavljen juče u Herceg Novom.
Svečanu svetu misu u crkvi Svetog Jeronima predvodio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić, u zajedništvu sa svećenicima Kotorske biskupije, u muzičkoj pratnji župnog hora Sv. Jeronim.
Misnom slavlju prisustvao je veliki broj vjernika iz cijele Boke Kotorske i regiona.
Proslavljen Sveti Leopold Mandić – foto Milan Dobrilović
Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina i bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.
Svete moći se od 1942. godine nalaze u njegovo ime posvećenom hramu u Padovi – Italija.
Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. maja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. juna 1983. godine.
Podsjetimo, tjelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.
Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika, mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.
Turistička organizacija Kotor uvodi novu besplatnu mobilnu aplikaciju – eBoravak – volim Kotor, koja omogućava izdavaocima smještaja da digitalno prijave goste i obračunaju boravišnu taksu. Brzo, jednostavno i bez ikakvih troškova.
Kako da počnete?
Pripremite dva dokumenta: rješenje o registraciji smještaja i ovlašćenje (ukoliko upravljate smještajem umjesto vlasnika).
Posjetite Turističku organizaciju Kotor, gdje će zaposleni unijeti vaše podatke i kreirati korisnički nalog.
U roku od nekoliko minuta, dobićete korisničko ime i privremenu lozinku.
Preuzmite aplikaciju eBoravak – volim Kotor sa Google Play ili App Store prodavnice.
Prijavite se, promijenite lozinku – i sve je spremno za prijavu vašeg prvog gosta.
Šta dobijate korišćenjem aplikacije?
Brza prijava gosta
Umjesto dolaska do turističkog punkta, jednostavno skenirate pasoš kamerom telefona. Aplikacija automatski popunjava sve podatke, vi samo potvrdite unos.
Automatski obračun boravišne takse
Sistem automatski računa iznose i kreira izvještaje. Dva puta mjesečno izvršavate uplatu – bez komplikacija, bez računanja.
Digitalna potvrda gostu
Potvrdu prijave možete odmah poslati gostu putem Vibera, WhatsAppa ili e-maila – kao PDF dokument.
Upravljanje na daljinu
Ako niste prisutni, jednostavno ovlastite drugu osobu da vodi smještaj. Kroz aplikaciju pratite njihov rad u realnom vremenu.
Bez troškova. Bez čekanja. Bez papira.
Nema potrebe za dolaskom na šalter.
Nema više gužvi, štampanja i arhiviranja.
Sve završavate putem telefona, kad vama odgovara.
Napomena: ukoliko neko vodi više apartmana, svu potrebnu dokumentaciju koja obuhvata rješenje o izdavanju, ugovor sa vlasnikom nekretnine, email adresu i naziv apartmana, može poslati na email volimkotoreboravak@tokotor.me, a kada bude kreiran nalog i spreman sporazum, pozvaćemo ih da potpišu.
Adresa za dolazak i kreiranje naloga je Škaljari stara zgrada Jugopetrola, naša adresa kancelarije.
Pozivom na ovaj broj telefona +38267009393 možete zakazati svoj termin za podnošenje zahtjeva u Turističkoj organizaciji Kotor u terminu od 08:00 do 12:00 časova i počnite koristiti aplikaciju eBoravak – volim Kotor.
Za razliku od prethodnih ostvarenja, u kojima je “samo slikom pričao”, u ovom filmu Perović je “dozvolio” svojim junacima da progovore i da im se čuje glas.
Junaci i junakinje dugometražnog dokumentarnog filma “Ova dobra zemlja” autora Vladimira Perovića, njih petnaestoro iz četrnaest visokoplaninskih predjela Crne Gore, od Kotora do Pljevalja, progovorili su o univerzalnim ljudskim temama i svojom mudrošću osvojili publiku u sali Kina Boka u Kotoru, gdje je ovo ostvarenje prikazano u sklopu revije višestruko nagrađivanih dokumentarnih filmova “DOC DOK”. Svaki junak/junakinja, svojevrsni rijetki ljudski dragulji, predstavljeni su kroz filmski portret, u sklopu prirodne i kulturne sredine u kojoj žive. i svakom od njih u sklopu cjeline posvećen je poseban dio sa nazivom, koji oslikava njihov karakter i sudbinu- Čoek, Sloboda, Zavjet, Zajednica, Sloboda, Braća, Tišina, Tajna, Planinac, Žena- slava, Učitelj, Vrh, Visina, Gruda…Za razliku od prethodnih Perovićevih ostvarenja, u kojima je “samo slikom pričao”, u ovom filmu “dozvolio je” svojim junacima da progovore i da im se čuje glas.
Potsjećajući na staru izreku: “U Bosni nemoj da zapjevaš, u Srbiji nemoj da zaigraš, u Makedoniji nemoj ni da zaigraš ni da zapjevaš”, Vlado Perović je dodao: “U Crnoj Gori nemoj ni da progovoriš, zato što će te nadgovoriti i posljednji seljak iz posljednje zabiti”, pri čemu epitet “posljednji seljak” ne znači ništa pogrdno, nego samo izolovanost i udaljenost od nekih civilizacijskih tokova i informacija. Ističe svoje oduševljenje bistrinom duha ljudi koji su dio ove filmske priče.
-Ta rječitost tih ljudi, ta misaonost, ta čistota zbora, misli i djela koje sam susretao radeći cio život po terenu, mene je fascinirala, opčinila i zato sam i smislio da pravim ovaj film, a da budem iskren, priznaću vam, smislio sam ga i zato što u neke dijelove Crne Gore nisam zalazio, pa hajde da sada iskoristimo dvije koristi: jedna- praviti film, a druga- upoznati te krajeve koji su mi nedostajali. Nadam se da je ovaj moj film jedna vizuelna oda ljudima planine, ističe višestruko nagrađivani autor.
Publika
Ljude, čije je portrete prikazao, ne posmatra samo kao konkretne ličnosti konkretnog vremena sa konkretnih mjesta i sa konkretnim pričama, razmišljanjima o životu, o svemu, od praktičnih dnevnih stvari do Univerzuma, nego ih posmatra, kaže, kao ljude okrenute vječnosti.
-Posmatram ih kao nešto više od ličnosti koje susrećemo, oni su karakteri i oni ostaju kao dramsko tkivo, materijal za promišljanje, kako za literate, filmadžije, tako i za antropologe, sociologe, psihologe itd, kaže Perović.
Jedna od njegovih želja je bila da bar jednog od tih junaka sučeli sa beskrajem prostora, misleći na Podlovćenski kraj – Dolove, ali uz pomoć Božidara Proročića je došao do sela Majstori, sa čijih Koložunjskih greda puca fantastičan pogled “do Italije”. Takođe je želio i da bar jedna od junakinja filma bude žena sa starinskim pletenicama. Obije ove želje je ostvario kada je u Majstorima upoznao “jednu od najdivnijih žena”, šesnu osamdesetogodišnjakinju Iku Kustudiju, čija priča u filmu nosi naziv “Zavjet”.
Dio sveukupnog bića ovdašnjih ljudi odražava se i kroz lik jednog od junaka, koji iznosi mizoginične stavove, možda za mnoge neprihvatljive, ali autorski tim se “nije igrao cenzure”. Perović je nastojao da u filmu objedini tri stvari: likove, portrete predivnih ljudi, “portrete” prirode” i glas ljudi.
Kroz portrete ljudi želio je da pokaže njihovu autentičnost, čistotu, jednostavnost, prirodnost, a portretima prirode ističe savršeno jedinstvo ljudi sa njom, “kao da oni nju tvore, kao da ona tvori njih, kao da jedno iz drugoga proizilaze”; svaki od 15 junaka/kinja u 14 visokoplaninskih predjela Crne Gore, dobio je priliku da nešto kaže, razmišljajući o temama od svakodnevice do vječnosti.
Kadar iz filma
-Kad se sve sabere, dobijamo jedan zbir, jednu plemenitu hrpu misli, osjećanja i slika, koja iskazuje biće ovdašnjeg brdskog čovjeka, kaže autor i dodaje da smo svi mi negdje u duši vezani uz ova brda, bilo da im odlazimo u pohode ili smo potekli iz njih.
Ova projekcija je, dodaje Perović, mala zahvalnost damama iz Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, koje su podržale kreativni tim u trenucima kada je to zaista bilo neophodno.
Autor filma je izrazio je uzbuđenje što, sudeći po ispunjenoj sali Kina Boka, interesovanje za ono što on i njegova ekipa stvaraju, ne jenjava, a sa druge strane, svoje zadovoljstvo i oduševljenje publika je potvrdila nakon projekcije filma i kroz živi razgovor sa njim i sa izvršnom producentkinjom Jelenom Božović. Projekciju su ispratili i neki od junaka dokumentarca, među njima je bio i Kotoranin koji voli da sam pohodi planine, dok je svoje prisustvo potvrdio i Momo Jovanović, čijim su se sirom, medom i rakijom počastili svi koji su to željeli.
Film “Ova dobra zemlja” laureat je Nagrade za najbolji regionalni dokumentarac i Nagrade publike na Underhill festivalu u Podgorici, kao i Nagrade publike na Balkan Film Festivalu u Montevideu.
Prethodne večeri u okviru revije prikazan je dokumentarac “Umir krvi” Zdravka Velimirovića, nagrađen Zlatnom medaljom na Jugoslovenskom festivalu dokumentarnog filma 1972. godine i Specijalnom nagradom Festivala u Lajpcigu, a bio je i zvanični jugoslovenski kandidat za Nagradu Oskar.
Udruženje pomorski kapetana Crne Gore se kao strukovno nevladino udruženje povodom predloga Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između AD “Crnogorska plovidba” Kotor i AD “Barska plovidba” Bar, obratilo otvorenim pismom predsjedniku Vlade Crne Gore, koje integralno prenosimo.
Radi Vašeg upoznavanja, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore (UPKCG) je već dalo svoje saopštenje povodom Informacije o potrebi urgentnog rješavanja problema tekuće nelikvidnosti akcionarskog društva Crnogorska plovidba, koja je usvojena od strane Vlade Crne Gore, a koja sadrži pregled aktivnosti, kroz model poslovno-tehničke saradnje između dvije brodarske kompanije, koje aktivnosti podrazumijevaju:
Barska plovidba preuzima u zakup brodove koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, a koji su trenutno u najmu i angažovani do septembra 2025. godine, pri čemu će iznos zakupnine biti utvrđen u skladu s važećim tržišnim uslovima;
2. U zamjenu za unajmljene brodove, Barska plovidba će tokom 2025. godine, na ime plaćanja budućih najamnina, avansno i sukcesivno uplaćivati Crnogorskoj plovidbi nedostajuća sredstva do maksimalnog iznosa od 1.000.000,00 €. Avansno uplaćena sredstva, Crnogorska plovidba će koristiti za otplatu overdraft kredita Prvoj banci AD, isplatu zarada i drugih operativnih troškova vezanih za za brodove, uključujući troškove goriva, ulja, rezervnih djelova i potrošnog materijala;
U prethodnom saopštenju smo već iznijeli svoj stav da su navedene aktivnosti sadržane u Informaciji međusobno kontradiktorne. Naime, prva aktivnost podrazumijeva da će Barska plovidba brodove uzeti u zakup, te da će Crnogorskoj plovidbi plaćati zakupnine. Već druga aktivnost istog plana “spašavanja”, podrazumijeva da Barska plovidba brodove ipak biti uzeti u najam, a ne zakup, te da će Crnogorskoj plaćati najamnine.Takođe smo naveli razliku između Ugovora o najmu i Ugovora o zakupu golog broda i kakve to posljedice može da ima po oba brodara
Predlaganjem ovakve infromacije Vladi Crne Gore Ministarsvo pomorstva je pokazalo da ne zna razlike između zakupa i najma broda, kao i elementarne modele poslovanja brodarskih društava, odnosno modele komercijalnog iskorišćavanja brodova. Drugim riječima, ukazujemo da postoje i više nego bitne razlike između najma i zakupa broda, a resorno Ministarstvo pomorstva je bilo dužno da te razlike zna ili da konsultuje struku prije predlaganja ovakve informacije Vladi na čijem ste čelu.
Takođe, u svom prethodnom saopštenju smo naveli da je ugovor o zakupu broda, tako i ugovor o najmu normirani crnogorskim zakonodavstvom, konktetno Zakonom o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi i postavili pitanje kako predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji uopšte može biti zakup ili najam brodova.
Odgovor je stigao posredstvom Zakona o slobodnom pristupu infromacijama. Naime, UPKCG je pribavilo Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji koji će biti predmet odlučivanja Skupštine akcionara dva brodarska društva koje su zakazane za 19. maj 2025.
U nastavku se daje naše zapažanje na tekst Predloga ugovora.
Predlog ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je u potpunoj suprotnosti sa sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crnre Gore
Predmet ovog Ugovora nije zakup niti najam brodova Crnogorske plovidbe, te su stoga odredbe istog u potpunoj suprotnosti sa informacijom koja je razmatrana i usvojena na sjednici Vlade Crne Gore, koju je infromaciju predložilo resorno Ministarstvo pomorstva. S tim u vezi, apelujemo na Vladu Crne Gore da pozove na odgovornost resornog ministra i njegove saradnike jer je jedan plan spašavanja usvojen na sjednici Vlade, a drugi se u praksi sprovodi. Kako se radi o državnoj imovini velike vrijednosti, to je potrebno da Vlada Crne Gore u cijeli proces uključi i Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore koji treba da svojim pravnim autoritetom zaustavi ovakvo postupanje Ministarstva pomorstva.
Iako je članom 1 Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji predviđeno da je predmet istog upravljanje brodovima Crnogorske plovidba, predmet istog je savjetovanje i posredovanje u zaključivanju brodova
Predlog Ugovora ima svega pet članova, a isti, kako je gore navedeno, nosi naziv Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ovakva vrsta ugovora nije posebno normirana Zakonom o obligacionim odnosima, pa se zasniva na opštim pravilima ugovornog prava. Istina je da ovaj ugovor omogućava fleksibilnost u definisanju prava i obaveza ugovornih strana, sve dok nije u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim poslovnim običajima, pa se isti u praksi koristi kada dvije ili više strana žele da kombinuju resurse, znanja ili tehnologije radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. U pravnom smilsu, neimenovani ugovor se treba posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Kako se ovdje se radi o brodovima koji posluju na međunarodnom tržištu, odredbe takvog ugovora ne smiju biti u suprotnosti sa međunarodno prihvaćenom pomorsko-pravnom praksom, međunarodno prihvaćenim obavezama države Crne Gore i naravno crnogorskim zakonodavstvom.
S tim u vezi, član 1, kojim je definisan predmet ugovora, određuje da Crnogorska plovidba povjerava na upravljanje Barskoj plovidbi brodove “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Dalje, upravljanje, u smislu primjene navedenog ugovora uključuje sledeće usluge: preduzimanje svih potrebnih radnji u cilju ugovoranja najamnina za brodove, podrška i savjetovanje u operativnim poslovima koji se odnose na obezbjeđivanje rezervnih djelova, goriva i ostalog potrošnog materijala, osiguranje, redovno servisiranje i remont brodova, obezbjeđivanje posade, ostalih resursa i logistike neophodnih za redovno funkcionisanje i plovidbu brodova; ostale usluge radi kvalitetnog upravljanja brodovima i optimizacije poslovanja.
Dakle, ugovorom nije definisano da Barska plovidba postaje “Kompanija” ili “Menadžer” broda, odnosno da Crnogorska prenosi odgovornost za upravljanje brodom na Barsku plovidbu u smislu primjene člana 68 Zakona o načinu upisa brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika u upisnike i stvarnim pravima na brodovima i instalacijama za proizvodnju ugljovodonika i međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru kao državu zastavu.
Kod naprijed iznesenog, jasno je da predmet ovog ugovora nije upravljanje brodom, već, između ostalog, pružanje savjetodavnih usluga i usluga posredovanja prilkom zaključivanja brodova.
Navodi se da je saglasno zakonskoj definiciji sadržanoj u gore navedenom zakonu, koja preuzeta iz međunarodnih instrumenata koji obavezuju Crnu Goru, kompanija pravno ili fizičko lice koje je vlasnik broda ili drugo pravno ili fizičko lice (menadžer ili zakupac broda) koje je preuzelo odgovornost za upravljanje brodom, kao i obaveze i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju (ISM Kodeks), dok je poslovođa (menadžer) broda pravno ili fizičko lice koje upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjava brod posadom.
Dakle, izjvesno je da autori ovog Predloga ugovora nisu imali u vidu da svaki ugovor o upravljanju brodom podrazumijeva tri komponente upravljanja i to Technical Management, Commercial Management i Crew Management, te da se kompanija, odnosno menadžer u zavisnosti od obima upravljanja, po pravilu upisuje u upisnik brodova. Zaninteresovanu javnost upućujemo na Bimco model ugovora o upravljanju brodom SHIPMAN 2024, koji se zbog specifičnosti broda, ali i složenosti režima odgovornosti vlasnika i menadžera, u smsilu primjene međunarodnih konvencija, po pravilu koristi u situacijama kada vlasnik broda brod daje na upravljanje.
Radi informisanja javnosti, SHIPMAN 2024 je ažurirana verzija BIMCO-ovog standardnog ugovora o upravljanju brodom, usvojena nakon dvogodišnjih konsultacija u kojim su učestvovali brodovlasnici, menadžeri, P&I klubovi, osiguravajuće kuće i pravni eksperti.
Ključni elementi ugovora uključuju kako smo već kazali Technical Management, Commercial Management i Crew Management kao i osiguranje broda, odnosno odgovornosti brodara prema trećim licima, te odredbe o trgovini emisijama, sankcijama, sajber bezbednosti i antikorupciji.
SHIPMAN 2024 ugovor jasno definiše prava i obaveze ugovornih strana, a naknade koje sleduju menadžera su podijeljene na godišnju naknadu i naknadu prije isporuke broda. Vlasnik broda plaća i posebnu naknadu za upravljanje emisijama u skladu sa EU ETS regulativom.
Treći predmet Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji je zajam
Već smo ukazali da se ovaj Ugovor pravno mora posmatrati kroz prizmu Zakona o obligacionim odnosima.
Članom 2 određena obaveza Barske plovidbe da Crnogorskoj plovidbi na ime budućih ostvarenih najamnina obezbjediti za podršku likvidnosti u toku 2025. godine novčana sredstva u iznosu do 1.000.000,00 EUR (jedan milion eura), koji se iznos plaća avansno, u tranšama, a shodno dospjelim obavezama Crnogorske plovidbe prema povjeriocima.
Prvo izraz “na ime budućih najamnina” nema bilo kakvo uporište u zdravom razumu i struci jer je predviđeno da najamninu prima Crnogorska plovidba, što jasno potvrđuje da autori ovog šturog ugovora ne znaju šta istim žele postići.
Stav 2 člana 2 kojim je određeno da je Barska plovidba dužna da prilikom izbora unajmitelja vodi računa o postizanju najboljih mogućih prihoda koji su u momentu ugovaranja ostvarivi na tržištu, kao i da istovremeno vodi računa o reputabilnosti unajmitelja. jasno potvrđuje da se Barska plovidba ovdje pojavljuje u ulozi ne samo savjetnika već i posrednika, odnosno brokera. Dakle, crnogorska plovidba će osim redovne brokeraže, a vjerovatno i “address commission” plaćati posebnu proviziju Barskoj plovidbi za posredovanje sa redovnim brokerom i usluge savjetovanja, a ne upravljanja kako je već objašnjeno.
Član 3 jasno potvrđuje da je jedan o predmeta ovog ugovora savjetovanje Crnogorske plovidbe, a ne upravljanje brodovima, s obzirom da je stavom 1 određeno da se Crnogorska plovidba obavezuje da postupa po instrukcijama i savjetima Barske plovidbe, u vezi sa sprovođenjem usluga i ostalim pitanjima regulisanim ovim ugovorom. Ovo i iz razloga što Crnogorska plovidba Barskoj plovidbi ne prenosi pravo na upravljanje brodom kako smo naprijed ukazali.
Da se ovdje radi i o ugovoru o zajmu, potvrđuje stav 2 ćlana 3 po kojem se Crnogorska plovidba obavezuje da vrati Barskoj plovidbi avansno primljena sredstva iz člana 2.1 ovog Ugovora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. juna 2026. godine.
Pritom nije ugovorena kamata, a ovdje se radi o ugovoru u privredi, tj. ugovoru između dva pravna lica. Radi javnosti ukazujemo da je ugovor o zajmu definisan članom 566 Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da se ugovorom o zajmu obavezuje zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U ugovorima u privredi, kakav je ovaj ugovor, zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
Dakle, Crnogorska plovidba neće samo vratiti glavnicu već će za to platiti i zakonsku kamatu koja često bude viša od one koja se može ostvaritiu prilikom krditnog angažmana sa komercijalnom bankom.
Na kraju, stav 3 člana 3 predviđa da se Crnogorska plovidba obavezuje da plaća Barskoj plovidbi naknadu za upravljanje i pružanje usluga u iznosu od 9% ostvarenih prihoda po osnovu najamnine brodova. Ovo znači da će ugovorna naknada koju će Barska plovidba ostvarivati tokom trajanja ugovora iznositi 9% od ukupnih prihoda Crnogorske plovidba, a da se pritom ne radi o upravljanju jer Barska plovidba ne preuzima odgovornost za upravljanje, već o posredovanju i savjetovanju. Naravno redovni broker će ostvarivati svoju proviziju.
Iz svega gore navedenog, lako je zaključiti da se radi o ugovoru koji nije utemeljen u struci, te da je isti štetan prije svega za Crnogorsku plovidbu, koja, saglsno ugovoru, zadržava sve tri komponente upravljanja (Technical, Commerical, Crew Management), pa je u najmanju ruku apsurdno da za savjetovanje i duplo posredovanje Barskoj plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda.
Dakle, saglasno odredbama Predloga ugovora Crnogorska plovidba ostaje kompanija u smislu primjene IMO Kodeksa, ostaje menadžer u smislu primjene Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006), i nastavlja da bude brodar u svom punom kapacitetu snoseći sve one troškove koje su svojstveni najmu kao trenutnom modelu komercijalnog iskorišćavanja brodova. Za šta onda Crnogorska plovidba plaća 9% od ukupnih prihoda?
Sve ovo ukazuje da se radi o štetnom ugovoru kojeg su sačinila lica koja nemaju elementarna znanja iz pomorstva, te u tom smislu apelujemo da preispitate postupanje resornog Ministarstva pomorstva, pa onda imajući u vidu da predmet Ugovora nije niti zakup niti najam niti upravljanje brodovima Crnogorske plovidba.
Uvaženi gospodine Predsjednice, vjerujemo da je potonja ura da ozbiljno shvatite nas apel, jer on nema nikakvu političku konotaciju, nego je vođen isključivo našom brigom za sve ono čemu svakodnevno svjedočimo da se loše radi u sektoru pomorstva, a od čega ne samo mi i naše porodice, nego hiljade gradjanja Crne Gore žive.
S obzirom na sve na šta smo Vam detaljno ukazali, jasno je da je Ministarstvo pomorstva obmanulo i samu Vladu u postupku donošenja odluke, plasirajuci kroz Informaciju netačne i neutemeljene i na zakonu i u praksi tvrdnje, a nakon toga sprovodeći potpuno drugi model od onog kojeg je usvojila Vlada Crne Gore na svojoj sjednici.
Prednje navedeno dovodi do toga da se u glasanju za ovakve odluke stiču i elementi određenih krivičnih djela, kako na strani članova Vlade koji su glasali za ovakav predlog Ugovora, tako i kod organa upravljanja oba privredna društva ukoliko ovakav Ugovor i usvoje. Ovim se potvrđuje i da izabrani organi upravljanja oba privredna društva nemaju stručnih kapaciteta za obavljanje poslova iz djelokruga svoje odgovornosti te da su birani po partijskom ključu.
Sve sto je nestručno i nedobronamjerno ovdje uradjeno, ne čudi ni najmanje sve one koji su duži vremenski period poznavaoci prilika u crnogorskoj pomorskoj administraciji. Ovdje se prije svega mislimo na činjenicu da je osoba koja je najviše štete nanijela sektoru pomorstva u svome mandatu pomoćnika ministra, specijalni savjetnik ministra Radulovića, kako smo mogli da čitamo iz saopštenja Ministarstva pomorstva. Na to smo ukazali i ministru Raduloviću prilikom našeg poslednjeg susreta.
Pored toga, v.d. generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa je u svega nekoliko mjeseci promijenila pozicije od savjetnika za korporativno upravljanje u Ministarstvu, preko imenovanja za generalnu direktoricu za vazdušni saobraćaj bez ijedne jedine reference vezane za ovaj sektor, te konačno imenovana na mjesto generalne direktorice za pomorsku privredu i pomorce, naravno ponovo bez ijedne reference za sektor pomorstva.
I sve to u momentu kada pomorcima prijeti da, uslijed nesposobnosti ministra Radulovića, dodju opet na tzv. Crnu listu. Kada se sve navedeno ima u vidu, onda strukovna udruženja, nažalost, više nemaju čime biti iznenađena jer svakodnevno svjedočimo lošim i nadasve štetnim potezima ministra Radulovića i dijela njegovog tima, od kojeg bi, posle svega, bilo iluzorno očekivati kvalitetna, na struci zasnovana rešenja problema u sektoru pomorstva.
Vjerujemo da jedino smjenom ministra Radulovića i imenovanjem osobe koja bi mogla da svojim ličnim i profesionalnim integritetom, zajedno sa ljudima iz struke, i kvalitetnim, novim timom u Ministarstvu pomorstva, pokuša u zadnji čas da spasi što se spasiti može. Ako uopšte i da, jer sa svakim novim potezom Ministarstva mi smo sve dalje od onoga čemu smo kao pomorska zemlja stermili i što nam je bio cilj.
Ne dozvolite da zbog grupe nesavjesnih u nestručnih ljudi, koji su se prihvatili nečega čemu nisu dorasli, kao Vlada uništite možda i poslednju šansu da Crna Gora vrati na međunarodnom nivou ugled koji je imala uvijek u pomorstvu, a da na nacionalnom nivou ugrozite značajne prihode koji dolaze iz sektora pomorstva.
Kotoranka M.G.V. (31) osuđena je na 31 dan zatvora zbog upravljanja vozilom pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako se navodi, M.G.V. je, nakon što je privedena u sud, u nedjelju suđeno u hitnom postupku.
“Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije”, kaže se u saopštenju.
Saobraćaj na putu Podgorica – Cetinje, na raskrnici Kruševo Ždrijelo, biće u potpunosti obustavljen u utorak 13. i srijedu 14. maja, od 15 do 19 časova.
Do obustave dolazi zbog izvođenja radova na postavljanju završnog sloja asfalta u sklopu izgradnje puta Cetinje – Čevo.
Kako je saopšteno iz Uprave za saobraćaj, vrijednost radova na dionici dugoj 23 kilometra je oko 33 miliona eura.
Radove izvodi kompanija “Mehanizacija i programat”.
Ova dionica predstavlja dio planirane saobraćajnice koja će spajati Cetinje i Nikšić vrijedne oko 80 miliona eura, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
