Ni pet mjeseci nakon što je ona formulisana, Opština Tivat nije dobila formalnu saglasnost Vlade Crne Gore na svoju novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Ova naknada (popularne komunalije) jedan je od glavnih izvoa prihoda lokalne uprave a novac koji Opština prikupi naplatom te takse od investotora koji grade nove ili rekonstruišu postojeće objekte na njenoj teritoriji, strogo je namjenski opredijeljen za unaprešenje postojeće ili izgradnju nove javne i komunalne infrastrukture.
Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) još u decembru prošle godine pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Iako su i tivatskim i čelnicima Vlade premijera Zdravka Krivokapića puna usta priče o navodnoj odličnoj saradnji Optine i centralne vlasti, to demantuje dosadašnji razvoj situacije sa novom tivatskom Odlukom o komunalijama o kojoj se Vlada ni do danas- više od pet mjeseci od kada joj je ona upućena na formalno davanje sagalsnosti, nije o njoj izjasnila. Zbog toga je tivataka uprava došla u situaciju da predlog ove Odluke skida sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlamenta održane 29.januara jer tada nisu dobili očekivano „zeleno svjetlo“ na taj materijal iz Podgorice. Saglasnost Vlade međutim, nije stigla ni do danas.
Kako nezvanično saznajemo, uzrok tome je činjenica da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja izrazilo rezerve prema namjerama nove tivatske lokalne uprave izraženim kroz predlog ove Odluke, da se spriječi zloupotreba koju je prethodna DPS-SD-HGI vlast Tivta omogućila investitorima objekata površine do 500 kvadrata da na njih dobijaju značajna umanjenja ove takse, iako nije riječ ogradnji objekata kojima investitori riješavaju svoje stambeno pitanje.
Po zakonskoj proceduri tivatska Opština je predlog ove Odluke uputila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je zaduženo za proceduru pripreme materijala za odlučivanje na sjednici Vlade. Ministarstvu ekologije kojeg vodi Ratko Mitrović, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja na čijem je čelu Milojko Spaji tek je 1.aprila dostavilo svoj stav o novoj Odluci o komunalijama u Tivtu.
„U mišljenju je konstatovano predloženo povećanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte površine do 500m2, za oko 67%. Iskazana je nesaglasnost sa ovakvim povećanjem naknada, uzimajući u obzir da će, prije svega, uticati na građane te mikro i male privrednike, koji žele da realizuju izgradnju objekata za lično stanovanje ili mali biznis. Prilikom ove ocjene, posebno se imala u vidu aktuelna politika Vlade u vezi sa mjerama podrške privredi i građanima i opredjeljenje za unapređenje poslovnog ambijenta, naročito u uslovima negativnih efekata pandemije. Dodatno, sugestija je na liniji obavezujućih preporuka Evropske komisije koje se tiču unapređenja regulatornog ambijenta, u dijelu uspostavljanja novih i povećanja postojećih fiskaliteta i parafiskaliteta, posebno na lokalnom nivou. Takođe, druge lokalne samouprave, koje su u međuvremenu donijele svoje odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, nijesu povećale njihov iznos.“- rečeno je iz Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, na pitanje koji su konkretno razlozi zašto taj resor ne daje zeleno svjetlo na predlog koji je formulisala lokalna vlast Tivta i koji će se primjenjivati samo na teritoriji te Opštine.
Iz lokalne vlasti u Tivtu koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za volji Tivat“ ranije su objasnili da novom Odlukom o komunalijama pored ostaloga, ukidaju popust od 40% koji je za nove stambene, poslovne i stambeno-poslovne objete površine do 500 kvadrata predviđen još uvijek važećom odlukom koju je prije tri godine donijela tadašnja tivatska DPS-SD-HGI uprava. Aktuelna uprava grada je novom oslukom predvidjela i da u najekskulzivniju, zonu Ia gdje su komunalije najskuplje, uvrsti i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Bivša DPS-SD-HGI tivatska lokalna vlast nije našla za shodno da to uradi ranije, pa je Porto Monrenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.
Administarcija gradonačelnika Komnenovila je ukidanjem popusta za objekte do 500 kvadrata odlučila da destimuliše posljednjjih godina vrlo izraženu izgradnju novih stambeno-poslovnih zgrada manjeg gabarita sa stanovima za prodaju na tržištu, čime žele i da sačuvaju već dobrano načet i preizgrađen prostor, pogotovo u centru grada i nekim od prigradskih naselja Tivta.
Po novoj Odluci, prosječni troškovi komunalnog opremanja izračunati su na iznos od 128,33 eura/po m2 površine novih objekata, a što se onda množi sa koeficijentom određenim za svaku zonu. To je značajno niže od još uvijek važeće stare odluke po kojoj su prosječni troškovi komunalnog opremanja 172,30 eura /m2.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja nisu komenatrisali pitanje da li ovakvo njihovo i ponašanje Vlade, predstavlja neprimjereno miješanje centralne vlasti u pitanja koja su u suveremoj nadležnosti lokalne samouprave i od kapitalnog su značaja za njeno finansiranje.
„Svakako, mišljenje Ministarstva finansija i socijalnog staranja, u ovom postupku, nije obavezujuće za resorno ministarstvo (ekologije i prostormog planiranja – prim.aut.) i Vladu. Mišljenje ima za cilj da ukaže i na druge aspekte donošenja predmetne odluke, koji nisu u nadležnosti resornog ministarstva, kako bi se tom ministarstvu i Vladi omogućilo da donese odluku, sagledavajući više potencijalnih uticaja i posljedica.“- istakli su u resoru miniustra Spajića.
NIŠTA NIJE POSKUPILO, SAMO VIŠE NEMA POVLASTICA ZA GRAĐEVINSKI BIZNIS
Visina komunalija u Tivtu po novoj odluci na koju Vlada još nije dala saglasnost, nije mijenjana u odnosu na do sada važeću odluku. One će i dalje iznositi od 60 do 210 eura za kvadrat zavisno od zone u kojoj se novi objeket gradi. Određeni su međutim novi procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata.
Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvadarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predviđen za obavljenje djelatnosti.
Na povlastice sa smanjenjem iznosa komunalija koji može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori objekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnosti tih objekata, dok se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknade predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.
