Osnivanje državnog ureda za ribarstvo, jedan je od zahtjeva koji je upućen s završenog Susreta ribara u Rapcu. Među zaključcima skupa našao se i onaj u kojem traže smanjenje PDV-a na ribu i druge morske organizme te da se ribarima, koji su nositelji ribarskog obrta, omogući pravo na beneficirani radni staž. Ove su se godine profesionalci okomili na sportske ribolovce i rekreativce, pa tako zahtijevaju pojačani nadzor negospodarskog ribolova.
Zanimljivo je bila rasprava koja je prethodila čitanju zaključaka. Igor Kralj, ribar iz Baške Vode, smatra da je obalni pojas najveće mrjestilište i da bi njega trebalo posebno zaštiti, a ne samo pričati o Jabučkoj kotlini. “Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopće o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih. U nekoj akciji su se povadila iz mora ilegalna korpomorta. Ako njih možete vaditi, onda možete i mreže koje su stalno u moru.”
Svjesni situacije
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura odgovorio je da se nastoji zaštiti i priobalni i obalni pojas, ali je upozorio i da uvijek netko od ribara traži izuzeća za pojedine alate. Što se tiče rekreativaca, rekao je da će oni morati posebno označavati ulovljenu ribu (da je ne bi mogli prodavati), u slučaju da to ne učine, strogo će ih se kažnjavati. Obećao je i više kontrola na moru te puno jači nadzor rekreativaca i sportskih ribolovaca.
Sanja Matić Skoko s Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekla je da su svi svjesni katastrofalne situacije. Smatra da se jedino pooštravanjem mjera može nešto postići. “Možemo mi sve dopustiti, ali onda ne znam što ćete loviti.” Mate Oberan, predsjednik hrvatskog Ceha ribara, istaknuo je da u svakom slučaju treba smanjiti ribolovni napor u obalnom pojasu, zaključivši: “Ali ne znam može li se uopće više išta spasiti”.
“Inspekcija na moru je do sada bila slaba”, priznao je Mario Rogošić iz Uprave za ribarstvo. Novi Zakon o morskom ribarstvu predviđa više ljudi koji će obavljati nadzor, ukupno 156 osoba koje će raditi na moru. Kao jedan od problema naveo je što, recimo, kočarima nisu mogli dokazati da su lovili preblizu obali. Sada će svaka koča morati imati, između ostalog, senzore na vitlu, koji će otkrivati kada je mreža bila u vodi. Spomenuo je i teške prekršaje koje predviđa novi Zakon te uvođenje negativnih bodova po uzoru na vozače. Ukoliko se skupi 18 i više bodova ostaje se na nekoliko mjeseci bez povlastice. Pod teškim prekršajima smatrat će se, između ostalog, neispunjavanje očevidnika, ribarenje bez povlastice, ribarenje plovilom na kojem je izvršena preinaka motora, odnosno povećana njegova snaga…
Mijenja se i prva prodaja, to jest želi se smanjiti broj prvih kupaca. Ribari će, na primjer, moći prodavati samo svoj ulov (bilo je primjera da su kupovali ulove s drugih brodova i preprodavali), dok će restorani, koji su registrirani kao prvi kupci, ribu moći prodavati samo u svom objektu (Rogošić je naveo da su i oni znali preprodavati).
Turizam
Ribolovni turizam je nešto što se često čulo na Susretu. Kristijan Zović, ribar iz Istre, apelirao je da se od Ministarstva turizma traže blaži kriteriji za ribarska plovila koja se žele baviti turizmom, a u većini je slučajeva riječ o manjim brodicama. Naime, sada postoji prva kategorija plovila za bavljenje turizmom do 19 metara s jako strogim kriterijima. Mišura mu je kazao da će sjesti s predstavnicima Ministarstva turizma i tražiti izuzeće za mala plovila.
