U moru pokraj plaže u Baćini otkriven je ubojica ribljeg fonda, Mnemiopsis leidyi.
Ovo je prvi nalaz ove opasne životinje uz Istočnu obalu Jadrana južnije od Kvarnerskog zaljeva. Riječ je o organizmu koji živi u Atlantskom oceanu, a početkom 80-ih godina prošloga stoljeća pronađen je u Crnom moru.
Kako se brzo razmnožava i to samooplodnjom, kada jedna jedinka može izbaciti u prosjeku dvije tisuće oplođenih jajašaca, napravila je enormne štete na ribljem fondu u Crnom moru. Mnemiopsis, naime, jede riblju hranu i riblja jaja, pa nakon nekog vremena za ribe jednostavno ponestane hrane.
Iz Crnog mora širila se dalje na Sredozemlje, najprije na Istočni, a onda na Zapadni dio, a u zadnje vrijeme velike probleme radi u Kaspijskom jezeru, u kojem se pojavila unatoč slatkoj vodi, što najbolje svjedoči o njenoj mogućnosti prilagodbe.
U Jadranskom moru prvi put je nađena u pojedinačnim primjercima u Tršćanskom zaljevu. Od ljeta prošle godine je zamijećena u velikim količinama na cijelom području sjevernog Jadrana, od Pule do Ravene. Prema riječima dr. Paola Paliaga iz Rovinjskog Instituta, tamošnji ribari su ovog ljeta u plivaricama lovili oko 30 posto ribe, a ostatak je bila Mnemiopsisa.
U pločanskome akvatoriju pronašla ju je gospođa Jasmina Cehić iz Baćine i o tome hitno izvijestila Institut za more i priobalje iz Dubrovnika, čiji su djelatnici, doktorica Marijana Hure i doktor Davor Lučić odmah izašli na teren i uvjerili se da je riječ upravo o ubojici ribljega fonda.
Iako je more bilo mutno, zabilježili su pet jedinki na metru kubičnom, što znači da je riječ o opasnoj i prijetećoj brojnosti. Mnemiopsise u moru pokraj Baćine veličine su od tri do sedam centimetara i pretpostavlja se da su na ovo područje došli s balastnim vodama s brodova koji dolaze u luku Ploče.
Djelatnici Instituta za more i priobalje ističu kako im odgovaraju veće temperature i kada se razmnože, ribarske mreže se potpuno zalijepe njihovom sluzi. Prirodni neprijatelj im je isto rebraš, Beroe, također strana vrsta koja nije otkrivena na ovim područjima.
Iz Instituta naglašavaju da su spremni pratiti kretanje Mnemiopsisa i bilježiti njihovo eventualno razmnožavanje, ali za to su potrebna sredstva, pa bi gradske i županijske vlasti trebale reagirati, kako ionako opustošeni riblji fond u Neretvi ne bi bio desetkovan.
Piše Ante Šunjić
