Traje bitka za Bahmut, ICC bi mogao izdati naloge za hapšenje zbog ratnih zločina

Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i u oko Bahmuta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govoreći o gradiću za koji se vodi žestoka bitka u trenutku kada Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela.

Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.

– Vrlo je teško na istoku, vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I to ćemo učiniti, rekao je Zelenski u video poruci u ponedjeljak navečer.

Istovremeno, očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike zbog deportiranja djece iz Ukrajine na silu i gađanja civilne inrastrukture, poziva se Reuters na svoj izvor.

Rusija će zasigurno odbaciti te uhidbene naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem je poginulo na tisuće civila.

Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila “zločine protiv čovječnosti” ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije.

Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta je rekao da je ICC “instrument neokolonijalizma u rukama zapada” te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.

Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.

Ukrajina kaže da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.

Povelja UN-a o genocidu definira “prisilno preseljenje djece jedne skupine u drugu” kao jednu od pet radnji koja se može sudski goniti kao genocid.

Rusija je, međutim, na pragu jednog dugoočekivanog diplomatskog postignuća. Reuters iz više izvora doznaje da bi kineski predsjednik Xi Jinping morao posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan. Kineska i ruska strana za sada ništa ne komentiraju.

Što se situacije na bojištu tiče, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da odolijeva napadima kod Kremine, sjeverno od Bahmuta.

Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojski i pripremila protuofenzivu, No, nisu svi vojni analitičari uvjereni da je to dobra strategija za Ukrajinu.

– Imamo informaciju da Ukrajina u Bahmut šalje rezerviste koji su prošli obuku u zapadnim zemljama, no imamo gubitke među rezervistima koje smo namjeravali iskoristiti za protuofenzivu, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Zhdanov.

– Tu bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli upotrijebiti za protuofenzivu, dodao je.

Vojni povjesničar Roman Ponomarenko je rekao da je prijetnja da se grad nađe u okruženju “vrlo realna” te da se ništa strašno ne bi dogodilo da Ukrajina povuče svoje snage.

– Ako nas okruže, izgubit ćemo ljudstvo i opremu, rekao je Ponomarenko.

Žestoke borbe na istoku Ukrajine

Ruske rakete i granate zasule su Donecku oblast i oblast Sumi. Više je civila ubijeno.

Žestoke borbe nastavljaju se na istoku Ukrajine, a ruski vojnici i pripadnici zloglasne skupine Wagner svim silama pokušavaju osvojiti Bahmut.

Važnu ulogu u napadima igraju rusko topništvo i oklopna vozila, a ova jedinica ukrajinske vojske ima samo jedan zadatak – uništiti ih.

– Nalazimo se manje od kilometra od bojišnice. Naš je posao pronaći neprijateljske oklopljene jedinice i skupine neprijateljskih vojnika koji su poslani u naš sektor, rekao je Vladislav, ukrajinski vojnik.

– Situacija na istoku je jako teška i bolna. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu silu i učinit ćemo to. Bilohorivka i Marinka, Adviivka, Vuhledar i Kamjanka mjesta su u kojima se sada određuje naša budućnost. U njima se vodi bitka za budućnost svih Ukrajinaca, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

U šumi uz samu bojišnicu spremno čeka bolničar Mihailo sa svojim timom. Svakodnevno se izlažu opasnosti kako bi zbrinuli ranjene ukrajinske vojnike.

– U ovim vozilima stabiliziramo pacijente što je prije moguće u postojećim uvjetima. Stavljamo im poveze, dajemo lijekove protiv boli, tretiramo inficirane rane, dajemo im infuzije, rekao je Mihailo Anest, vojni bolničar.

Granata nisu pošteđena ni područja pod kontrolom ruskih snaga.

– Uzela sam slobodan dan s posla jer danas mi je sinu rođendan. Evo kako smo ga proslavili, rekla je Ljuba, stanovnica Volnovahe.

Rusija je predložila produljenje sporazuma o sigurnom izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, koji ističe u subotu, na dodatnih 60 dana. No Kijev je žestoko kritizirao tu ponudu jer je riječ o upola kraćem razdoblju od onog predviđenog prošlim sporazumom.

Više od četiri milijuna metričnih tona pšenice otišlo je izravno zemljama u razvoju kao rezultat crnomorske inicijative. To se možda čini kao apstraktan broj, ali svodi se na osam milijardi kruhova za taj dio svijeta, rekao je Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.

Osim na prvim linijama borba se nastavlja i na diplomatskom planu. Ukrajinski predsjednik ustraje na daljnjem jačanju sankcija Rusiji.

– Samo naši borci i globalni pritisak na Rusiju učinkovito su jamstvo zaštite ukrajinske slobode, čitave Europe i slobodnog svijeta, rekao je Zelenski.

Pritisak osjećaju i naši susjedi, koji su se zbog bliskih odnosa s Moskvom žestoko odupirali uvođenju sankcija. Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta uzburkao je srbijansku političku javnost prijedlogom da Srbija uvede sankcije Rusiji. U priopćenju je ocijenio da cijena koju Srbija već plaća kako se ne bi zamjerila Moskvi postaje neodrživa.