Uzgajanje ribe koje predstavlja dio marikulture, u današnje vrijeme je postalo neophodno jer je divlje ribe sve manje u Jadranskom moru. Ako se želimo hraniti na mediteranski način, proizvodnja hrane iz mora je od velike važnosti.
Međutim, naučnici ukazuju na činjenicu da se radi o izrazito prljavoj industriji. Istraživanja su pokazala da jedno uzgajalište ribe srednje veličine, zagađuje more, otprilike, kao kanalizacija grada od desetak hiljada stanovnika.
Uzgajališta ribe značajno urušavaju ekosistem mora, te bi njihovi vlasnici trebalo da posvete mnogo više pažnje ekologiji.
Obično se dovoljno ne vodi računa o negativnom uticaju ove privredne grane na ekosistem. Treba biti svjestan da je na mjestima gdje se uzgajališta nalaze, more zagađeno. Radi se o uticaju na podmorje koji je vrlo negativan, za sesilne i slabo pokretne morske organizme.
Naime, plutajući kavezi su iz godine u godinu sve brojniji u Jadranskom moru, pa tako i u Boki Kotorskoj.
Dva uzgajališta ribe u Boki Kotorskoj, iz godine u godinu, povećavaju broj kaveza za uzgoj ribe. Na tim mjestima, ispod uzgajališta, ogromne su količine ribljeg otpada zbog čega bi trebalo mijenjati njihove lokacije, s vremena na vrijeme.
Studija održivosti koju je uradio Institut za biologiju mora Kotor, predviđa da se nakon završetka koncesije za uzgajanje ribe, na mjestima ispod kaveza, uzgajaju morski krastavci kako bi se pročistio morski ekosistem.
Činjenica je da i dijelu obale koji su uzgajivači dobili u koncesiju, građani ne mogu prići, čak ni kao sportski ribolovci, jer je prostor ograđen.
Da li Boki Kotorskoj trebaju uzgajališta ribe, ili bi u budućnosti rješenje trebalo potražiti relokacijom na otvoreno more, jedno je od pitanja na koje ćemo odgovore potražiti od vas, poštovani čitaoci, kroz anketu koju donosimo u prilogu. Zatražićemo i mišljenje struke, naučnika iz IBM Kotor.
Podsjetimo, prije više godina Vlada Crne Gore usvojila je plan Instituta za biologiju mora iz Kotora koji predviđa da se, po uzoru na ruska iskustva, riba uzgaja u specijalnim kavezima, daleko od obale.
“Budućnost marikulture je u udaljavanju od obale kako bi što manje uticala na ekosistem mora, povezala se sa turizmom i povećala snabdijevanje Crne Gore svježom ribom”, rekao je još 2016. godine na konferenciji za novinare, naučnik kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Aleksandar Joksimović.
Za ovakav uzgoj neophodni su kavezi koji bi se automatizovano spuštali u vodu. U svaki kavez može stati oko 100 tona ribe.
Prema tadašnjim riječima Joksimovića, “Grupa Alijansa” je bila spremna da sa ruskom kompanijom “Sadko” i specijalistima iz Sankt Petersburga proizvede i isproba prvi sistem od tri do šest takvih kaveza, na dijelu otvorenog mora u Crnoj Gori.
“Proizvodnja ribe na ovaj način udvostručila bi prinose, bez rizika po turizam i morsku sredinu”, rekao je on, dodajući da je jedna od kompanija već izrazila želju da započne sa ovakvim uzgojem ribe.
Trebaju li uzgajališta ribe Bokokotorskom zalivu? (ANKETA)
/Team Boka News/
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
