Tršćanska je luka vodeći naftni terminal na cijelom mediteranskom prostoru, značajniji od Marseilla i Genove. Niko na Mediteranu ne guta toliku godišnju količinu sirove nafte kao Trst.
Tankeri dolaze iz svih krajeva svijeta, od Rusije do Saudijske Arabije, pristanu u luku i sirova nafta s broda prelazi u cijev naftovoda koji se proteže u srce kontinenta i stiže do Ingolstadta u Bavarskoj, jednoj od najrazvijenijih regija na svijetu. U tom gradu, među ostalima, nalazi se i sjedište Audija.
Sirova nafta koja stiže iz Trsta, iz najsjevernije točke Jadranskog mora, opskrbljuje industriju Bavarske, Austrije i Češke. Kad bi se opskrba iz Trsta prekinula cijela bi industrija središnje Europe stala. Dok razgovaram sa generalnim tajnikom tršćanske Lučke uprave Mariom Sommarivom, ne mogu apstrahirati tu činjenicu. Godišnje u tršćansku luku ulaze više od 500 ogromnih tankera, a tokom 2018. dopremili su preko 42 milijuna tona sirove nafte.
– Promet konstantno raste unatoč činjenici da smo prošle godine doživjeli znatan zastoj, jer je jednu rafineriju u Bavarskoj zahvatio veliki požar, veli Sommariva za Glas Istre.
Požar, koji se dogodio u septembru u rafineriji Bayernoil u mjestu Vohburg nedaleko Ingolstadta izazvan je eksplozijom u pogonima, srećom incident je prošao bez ljudskih žrtava, ali je osam radnika ranjeno.
Tankeri plove Jadranom uz pratnju složenog sustava kontrole.
“Raspolažemo s najsuvremenijim sistemima praćenja prometa, sigurnost je zajamčena, tvrdi tajnik tršćanske luke No, čini se da je korisno znati stanje jadranske sadašnjosti mimo turizma i ribarstva. Upravo zahvaljujući ponajprije nafti Trst je danas po obimu prometa pozicioniran na 11. mjestu od dvadeset najjačih europskih luka. Na vrhu suvereno vlada Rotterdam, slijede Antwerpen, Hamburg i Amsterdam. Zbilja lučkog sustava na Sjevernom moru i dalje dirigira morskim prometom europskog kontinenta.
“Vi ste iznenađeni podatkom da u našu luku godišnje ulazi 500 tankera, ali morate znati da luka Rotterdam prima tu količinu brodova u dnevnom ritmu, smješka se Sommariva.
Kada je Mediteran u pitanju, ispred Trsta je španjolska luka Algeciras na petom mjestu, Marseille na šestom i Valencia na devetom mjestu. Strateška uloga naftovoda Trst-Ingolstadt pozicionirala je tršćansku luku čak ispred Genove koja se nalazi na 13. mjestu europske ljestvice. Kopra nema među prvih dvadeset europskih luka, ali slovenska luka i dalje vodi ispred Trsta u prometu kontejnerima. Prošle godine Slovenci su ostvarili promet od oko 900.000 TEU-a (jedan TEU je standarna dimenzija kontejnera u kojoj se smješta roba u ukupnoj težini od 21.600 kilograma). U 2018. godini Trst je ostvario promet od preko 700.000 TEU-a i ozbiljno se približava susjednoj konkurenciji.
“Naša je prednost, među ostalim, određena i prirodnom dubinom mora u lučkom prostoru koja iznosi 18 metara. Zato, naša luka može komotno primiti brodove koji nose i do 14.500 TEU-a” objašnjava nam Sommariva.
Predsjednik tršćanske Lučke uprave je Zeno D’Agostino, mladi menadžer (rođen je 1968.) koji je luku preuzeo 2015. godine i prema komentarima talijanskih stručnjaka najzaslužniji je za trogodišnji vrtoglavi rast prometa. Kontejnerski promet doživio je u tri godine prosječni rast od oko 16 posto. Prije dvije godine Trst je ugostio summit europskih i kineskih brodskih kompanija, D’Agostino je uvjeren da je budućnost Trsta u jačanju veza s kineskim lukama.
“Veza sa Dalekim Istokom je u DNK tršćanske lučke tradicije koja je usađen kada je Trst bio glavna luka austrougarskog carstva. Mi gradimo novu rutu svile,” rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru.
D’Agostino trenutno predsjedava udrugom sjevernojadranskih luka (uz talijanske luke tu su Kopar i naša Rijeka) NAPA i kaže nam da je suradnja korisna naročito pri nastupu u Bruxellesu.
– Živimo na tržištu i konkurencija je nemilosrdna i dobrim djelom određuje sjevernojadranske odnose. No, kad su europski fondovi u pitanju suradnja je dobrodošla. Na zadnjem natječaju imali smo zajednički nastup mi, Venecija i Kopar. Nama je EU dodijelila 16 milijuna eura, susjedi u Kopru su dobili oko sedam milijuna eura i to su sredstva koja će se potrošiti za logističko poboljšanje lučke infrastrukture. Da smo samostalno nastupili ne bi dobili taj novac, veli nam D’Agostino.
Kada je Daleki Istok u pitanju Tršćani grade poslovne veze sa kineskim lukama Shanghai, Ningbo i Shekou polazeći od jednostavne činjenice: put od Sueza do sjevernomorskih luka dug je 3.539 nautičkih milja ili sedam dana plovidbe, ruta od Sueza do Trsta duga je 1.287 milja i brodovi je prevaljuju u tri dana plovidbe.
“Suština posla je u građenju optimalnih uvjeta kompenetracije između broda i željeznice. Sustav koji funkcionira u Rotterdamu ili Hamburgu je trenutno nedostižan, ali mi se i dalje trudimo. Trenutno u našoj luci rade sedam europskih kompanija koje se bave prijevozom robe željeznicom. Promet s Mađarskom, odnosno s Budimpeštom jača iz dana u dan. Razvili smo sustav željezničkog povezivanja koji zahvaća cijelu središnju Europu uz najduže krakove do Luxemburga i Belgije,” veli nam generalni tajnik Lučke uprave Mario Sommariva.
Kažem mu da su Mađari povijesno povezani s Rijekom, a on kratko odgovara:
“Dok Rijeka ne riješi probleme sa željeznicom neće napredovati”.
Kada je kontejnerski promet u pitanju Tršćani su izgradili jedinstveni odnos s Turskom i stvorili najveći morski autoput na Mediteranu. Svaki tjedan u luku ulaze po sedam turskih nosača kontejnera koji dolaze iz Istanbula i Mersina. Vlasnik brodova je turska kompanija Un Ro-Ro koja je nedavno prodala većinski dio dionica danskom gigantu u morskom prometu DFDS, sa sjedištem u Kopenhagenu. “Danci su preuzeli upravljanje poslom morskog autoputa između Trsta i Turske, uložili su velik kapital što dokazuje da je Trst važna karika u međunarodnom morskom prometu,” veli Sommariva.
Valja se prisjetiti da se je jedan turski nosač kontejnera “Und Adryatic”, u veljači 2008. godine zapalio ispred istarske obale, 15 nautičkih milja između Rovinja i Pule. Srećom izbjegnuta je katastrofa jer je brod koji je totalno uništen, nosio 850 tona goriva. No, to su tzv. kolateralne greške sustava koji u načelu funkcionira. Incident bi mogao polučiti pravu ekološku katastrofu.
Trst je do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća bio glavna talijanska luka za promet kavom. Glavni akter tog biznisa bio je naš Žminjac Primo Rovis. Danas je glavnu ulogu prometom kave preuzela luka u Genovi. No, Trst i dalje drži europski primat u prometu mladim krumpirom koji dolazi iz Egipta. Brodovi iz Egipta počinju stizati u veljači prepuni mladog krumpira s prostranih ravnica duž Nila. Luka im stavlja na raspolaganje ogromno skladište, a roba nastavlja put prema Njemačkoj vlakom i kamionima.
Prijevoz krumpira prema Njemačkoj traje do početka aprila. Nijemci su isključivi dobavljači, u Trstu ne ostaje niti jedan kilogram krumpira.
Simbol tršćanske lučke i brodarske tradicije je kula Lloyda, ulaz u arsenal austrijskog Lloyda koji je građen od 1853. do 1860. godine U njemu su se gradili brodovi i obavljao remont plovila moćne austrijske brodarske kompanije Lloyd, jedne od najstarijih u Europi i svijetu. Kula je izgrađena u neogotičkom stilu po nacrtu danskog arhitekta Christiana Hansena i podsjeća na kule dvorca Miramar. Pokrivena je istarskim kirmenjakom iz pulskih kamenoloma. Do 1918. iznad ulaznih vrata dominirala je bakrena ploča s otisnutim geslom austrijske brodske kompanije “Vorwaerts!” (Naprijed) koja je dolaskom Italije skinuta kao i carski grb. Tršćani su izuzetno privrženi austrijskoj višestoljetnoj tradiciji, pa postoji inicijativa da se staro geslo vrati na svoje mjesto.
Danas se u prostorijama ispod kule nalaze uredi tršćanske Lučke uprave. Kula Lloyda je i simbol tršćanske bescarinske luke utemeljene prije 300 godina, 18. ožujka 1719. godine odlukom cara Karla VI. Bescarinski lučki režim kumovao je pretvaranju Trsta iz malog poljoprivredno-ribarskog mjesta u jednu od najvećih europskih luka. Bescarinski režim preživio je doba fašizma, razdoblje hladnog rata s granicom između Italije i Titove Jugoslavije, a zadržao je bescarinske pogodnosti i ulaskom Italije u EU.
Upravo ovih dana Lučka je uprava svečano otvorila dva nova skladišta (od 48.000 i 25.000 kvadratnih metara) u kojima trgovci mogu pohranjivati na neodređeno vrijeme robu koja, dok se nalazi u Trstu, ne podliježe poreznim davanjima uključujući i plaćanje PDV-a (talijanska IVA). Roba u bescarinskom režimu može se industrijski obraditi, a Luka raspolaže s dodatnim 200.000 kvadratnih metara zemljišta koja čeka nove ulagače. Ove godine tršćanska Luka će s nizom manifestacija obilježiti 300. godišnjicu od utemeljenja bescarinske luke. Duh carice Marije Terezije i dalje lebdi iznad grada.
