Najmanje 32 hiljade ljudi dobilo je otkaze u Bosni i Hercegovini otkako je u toj zemlji izbila epidemija prouzročena koronavirusom, a poslodavci najavljuju kao će slična sudbina stići još desetke tisuća onih koji još uvijek imaju radna mjesta, prenose u ponedjeljak lokalni mediji.
Prema zbirnim podacima Agencije za statistiku BiH u Federaciji BiH od sredine marta do 20. jula otrpušteno je više od 23 hiljade radnika dok je u Republici Srpskoj bez posla ostalo njih nešto više od 9 hiljadaa.
No ti su podaci pokazatelj tek dijela problema jer poslodavci u BiH veliki broj svojih zaposlenika ne prijavljuju niti im plaćaju doprinose a pretpostavka je kako je upravo među takvima najveći broj onih koji su ostali bez posla.
Uslužne djelatnosti te umjetnost i zabava područja su koja su najviše pogođena epidemijom no negativni učinci osjetili su se u gotovo svim drugim gospodarskim granama i društenim djelatnostima.
Portal buka.ba navodi kako su samo iz Udruge poslodavaca u trgovini i turizmu RS najavili kako će morati otpuistiti najmanje 15 hiljada svojih radnika ne pomogne li im država.
Gotovo 90 posto prijevozničkih usluga u domaćem i međunarodnom prometu mjesecima je blokirano a nema ni naznaka moguće normalizacije poslovanja u ovom sektoru.
Drvna, strojarska, metalska, tekstilna i prerađivačka industrija rade pak sa 30 do 50 posto kapaciteta.
Svjetska banka prognozirala je kako će potrošnja u BiH pasti zbog epidemije pasti za 3,5 do 6,7 posto a između 35 tisuća i 85 tisuća ljudi u toj zemlji moglo bi postati siromašno.
Njih do 60 posto neće biti obuhvaćeno nikakvim programom državne pomoći jer je riječ o neprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja pa ne ispunjavaju uvjete za bilo kakvu naknadu ili pomoć.
Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u sektorima koji su najviše pogođeni krizom iznosilo oko 9 posto a sada bi se moglo povećati na 11 do 15 posto, procjena je Svjetske banke.
Na europskim burzama u ponedjeljak prijepodne najvažniji indeksi su porasli, a apetit investitorima za rizična ulaganja potaknuo je podatak o usporavanju deflacije proizvođačkih cijena u Kini, koji upućuje na oporavak industrijske proizvodnje druge po veličini svjetske ekonomije.
