U Jadranu trenutačno živi 465 vrsta riba. Od nedavno, te brojne i šarene vrste dobile su nove susjede.
– Po prvi put smo zabilježili vrlo zanimljive majušne glavoče. To je Massutijev glavoč. Ime je dobila po jednom istraživaču s Baleara, tokom jednog istraživanja koje je bilo o planktonima, ličinki, jajašaca kod riba. Sav taj uzorak se obradio putem DNA analize, svih tih ličinaka jajašaca i kao rezultat smo dobili jedno iznenađenje, za jednu ličinku je utvrđeno da pripada Massutijevom glavoču, rekao je za HRT Jakov Dulčić, Voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, Instituta za oceanografiju i ribarstvo – Split.
Drugog novog pitomog stanara Jadrana ribari su uočili oko Hvara.
– Imamo dojavu jednog ribara kako je on našao nešto što se nalazi nalijepljeno na drugoj ribi. Onda smo odmah reagirali putem dojave i utvrdili da se radi o ribi i dali smo joj ime Iglanova priljepuša, govori Dulčić.
Ove dobre vijesti zasjenila je loša. Ono čega se struka pribojavalo, dogodilo se. Nedavno je u Jadranu uočena vatrenjača, predator koji uništava gotovo sve pred sobom.
– Ona je dospjela iz Crvenog mora i postupno se širi. Prvi nalaz je bio 1991. godine i ta vrsta se jako brzo razvija. Broj jaja koje izbacuje je vrlo velik, a mrijesti se tijekom cijele godine, rekao je.
Ovu pošast pomorski rendžeri na Floridi uništavaju i love sustavno.
– Tražilo se ovu vrstu u svakom pogledu. Međutim, nikako nisu uspjeli i gotovo da je uništila 80 posto cijele bentoske faune. Hrani se svim vrstama riba i to pogotovo manjim ribama. Postoji opasnost od uboda tijekom njene manipulacije s drugom ribom. Ubod je jači od škarpine i pauka, istaknuo je Dulčić.
Što se Jadrana tiče, širi se brzo i pitanje je vremena kada će doći i u naše vode.
– Veliki je grabežljivac i može u jednom području u kratko vrijeme istrijebiti cijelu faunu koja odgovara veličini te vrste koja naraste oko 40 centimetara. Područja koraljnih grebena odgovaraju toj vrsti koju je gotovo nemoguće istrijebiti, naglašava.
Premda stanje nije dobro, tješi činjenica da od opasne vatrenjače ipak ima jačih. Na kraj joj mogu stati veći grabežljivci poput morski pasa, raža i kirnji. No nadamo se da ipak put do naših voda neće nikad naći, piše HRT.
