Nakon posljednje velike bure koja je nanijela štetu u podvelebitskom kanalu, u različitim dijelovima Jadrana pojavili su se lososi. Dok mjerodavni utvrđuju što se dogodilo i odakle su pobjegli, znanstvenici pokušavaju doznati hoće li taj događaj imati utjecaj na naše more, piše HRT.
Ribar iz Privlake Ante Kolanović, koji cijeli život lovi na poštama oko Privlake i Vira, prije mjesec dana doživio je neočekivano iznenađenje – u mreži je pronašao atlantskog lososa.
Bio je na dva do tri metra dubine, okružen jatom salpi, kojih je bilo oko 20 kilograma. Losos je težio oko 1,5 kg, rekao je Kolanović.
Isprva su mislili da je riječ o pastrvi, ali nakon objave fotografije na društvenim mrežama kontaktirao ih je stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo i potvrdio da je riječ o atlantskom lososu.
Bijeg iz uzgajališta?
Sve više ribara iz Privlake i okolice prijavljuje ulov lososa, a neki ih love ‘pod sviću‘. Najviše ih se proteklih tjedana moglo vidjeti kod Lukova Šugarja, gdje se nalazi uzgajalište. Stanovnici tog kraja primjećuju neuobičajene prizore.
Vidjela sam ih kako skaču iz mora, koprcaju se i bacaju. Ponudili su mi jednog na prodaju, ali nisam htjela uzeti, ispričala je za HRT mještanka Slavica Šikić.
Prema neslužbenim informacijama, iz uzgajališta je pobjeglo između 200 i 250 jedinki lososa. Uzgajivač nije želio stati pred kamere, ali poručio je da je losos plijen, a ne predator, te da izvan uzgoja ne može opstati. Također je naglasio da su sve jedinke sterilne i da su o incidentu obaviještene nadležne institucije.
Stručnjaci traže odgovore
Institut za oceanografiju i ribarstvo potvrdio je da u podvelebitskom kanalu postoje dvije lokacije za uzgoj lososa. Stručnjaci čekaju nalaz ribarske inspekcije kako bi se utvrdilo kome su ribe pobjegle i koliko ih je završilo u otvorenom moru.
Moramo analizirati želuce ulovljenih lososa kako bismo vidjeli hrane li se divljim vrstama ribe i postaju li predatori. Također, važno je provjeriti njihovo reproduktivno stanje kako bismo utvrdili pridržava li se uzgajivač propisanih mjera o uzgoju sterilnih jedinki – pojasnio je dr. sc. Leon Grubišić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Mjere su propisane kako bi se spriječio mogući utjecaj na okoliš ako bi lososi ušli u rijeke jadranskog slijeva i stvorili samoodrživu populaciju. Prvi izlov na uzgajalištu pokazao je da su sve uzorkovane jedinke bile sterilne ženke, no Institut od tada nije imao daljnji uvid u stanje uzgajališta.
Ribari nastavljaju lov
U međuvremenu, ribari se nadaju novim ulovima, dok se stručnjaci nadaju njihovim dojavama. Čini mi se da se losos dosta proširio, ali koliko će opstati u Jadranu, to ne znam. To nije naša vrsta ribe i ne znam kako će to sve skupa ići, rekao je za HRT Ante Kolanović.
Znanstvenici pozivaju sve koji ulove ovu alohtonu vrstu da dojave ulov kako bi se bolje pratilo širenje odbjeglih jedinki u Jadranu.
