Razina mora u Veneciji danas je iznosila 149 centimetara iznad uobičajene razine, te je poplavljeno 70 podsto ulica i trgova tog grada na vodi, saopštile su gradske vlasti.
Meteorolozi su najavili nov rast razine mora koji bi već danas mogao doseći 160 centimetara iznad uobičajenog razune.
Posljednji put je ovaka visoka razina mora u kanalima u Veneciji bila 2012. godine.
Ceste su poplavljene i brojne škole zatvorene u ponedjeljak u Italiji, koja je u pripravnosti na nevrijeme s udarima vjetra do100 km na sat, obilnim kišama i rastom vodostaja, a stanje je dramatično u Veneciji u očekivanju možda najveće poplave u gotovo 40 godina.
Crveni meteoalarm oglašen je za sjever Italije u pokrajinama Ligurija, Lombardija, Venecija, Friuli i Trentino te u središnjoj talijanskoj pokrajini Abruzo, piše agencija AFP. Dodaje da je narančasti meteoalarm oglašen za velik dio preostalog Apeninskog poluotoka i za Siciliju.
Zatvorene su sve škole u Veneciji, Rimu, Genovi, Messini na Siciliji te u brojnima općima u Pijemontu i Toskani.
Najveća zabrinutost vlada na sjeveru, gdje je vodostaj rijeke Po narastao za 2,5 metara u 24 sata. Kako je u rujnu bilo vrlo malo oborina, suhoća tla pojačava opasnost od poplava i zato se Venecija priprema za najtežu poplavu od 1979., prenosi agencija dpa.
Očekuje se da bi visoka razina vode, poznata kao »acqua alta«, mogla dosegnuti 160 centimetara oko 15 sati, što znači da bi 77 posto povijesnog središta grada na vodi bilo poplavljeno.
Na dan 22. decembra 1979., acqua alta iznosila je 166 centimetara iznad referentne točke na Punta della Salute, južnome ulazu Velikog kanala ispred Trga sv. Marka.
Međutim, najgora poplava u moderno doba koju pamti Venecija dogodila se 1966. godine, kada je razina vode dosegnula 194 centimetara.
Civilna zaštita je na visokom stupnju pripravnosti u mnogim dijelovima Italije. Talijanski vatrogasci objavili su da su tijekom jutra obavili gotovo 500 intervencija vezanih uz vremenske nepogode koje su počele u ponoć.
Na jugu je oluja poharala pokrajini Brindisi u nedjelju i pričinila štete čupanjem maslina, kako mladih tako i stoljetnih stabala.
Filippo De Micolis, čelnik lokalnog sindikata zaposlenika u poljoprivredi govorio je o »apokaliptičnoj slici počupanih stabala i polja prekrivenih tepisima maslina«
