Međunarodni dan močvarnih staništa, 2. februara, obilježen je danas u Tivtu okruglim stolom o značaju i vrijednostima posebnog rezervata prirode Tivatska Solila. Skup je priredilo JP Morsko Dobro u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Tivat, sa cijem da se kroz primjer dobrog upravljanja posebnim rezervatom prirode Solila javnosti približi značaj očuvanja ovakvih područja, ne samo kao značajih staništa rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, već i zbog uloge koju močvarna područja imaju za lokalno stanovništvo.
Na skupu je predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije, primjeri upravljanja močvarnim staništima, kao i rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila rađena prošle godine.
Solila su prije svega poznata kao ornitolopki rezervat i podaci o brojnosti populacija odnosno vrstama ptica koja se tu gnijezde ili povremeno borave, javnosti su manje-više dobro poznati. Stoga su juče predstavljeni rezultati istraživanja o prisutnosti na Solilima insekata, vodozemaca, gmizavaca i sisara, a iz Instituta za biologiju mora iz Kotora su predstavili svoj trogodišnji rad na istraživanjima zajednice riba i rakova, ali i kvaliteta zemljišta i voda.
“Ti rezultati su potvrdili da su Solila izuzetno važna za očuvanje biodiverziteta, ne samo ptica i halofitne vegetacije, nego i zaštite insekata jer je ovdje zabilježeno prisustvo oko 40 vrsta vilinog konjica izuzetno rijetkih, vrijednih, ali i ugroženih vrsta insekata, što svakako potvrđuje da je ovo područje izuzetno značajano za biodiverzitet i pokazuje da je to jedno od potencijalnih djelova Natura mreže zaštitećih područja EU.”- kazala je rukovodilac Službe za održivi razvoj JP Morsko dobro, Aleksandra Ivanović.
Ističući da su Solila područje koje zbog svog izuzetnog prirodnog značaja uživa poseban status zaštite na nacionalnom i međunrodnom nivou, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja Opštine Tivat, Tamara Furtula je kazala da ne smije da zanemariti ni njihov kulturološki i istorijski značaj, s obzirom da područje ovih nekadašnjih srednjevjekovnih solana, predstavlja kulturološki i prirodni pejsaž nastao kao zajednička kreacija čovjeka i prirode.
Kako se čulom najnovija istraživanja na Solilima pokazala su i određene prijetnje tom zaštićenom području.
„Istrazivanja IBMK su pokazala i upozorila na loš kvalitet vode i to je jedan od zadataka kojim ćemo se morati pozabaviti, u saradnji sa Opštinama Tivat i Kotor koji gravitiraju tom području, jer vode na Solila dolaze iz okruženja bujičnim tokovima. I koliko god Solila mogu i trebaju da prime svu vodu, odnosno pomognu u rješavanju pitanja poplava zaleđa jer močvarna staništa služe i kao retenzije za prihvat velikih količina vode, te vode su lošijeg kvaliteta koje utiču i na život u samom rezervatu. Drugi probelm su invazivne vrste koje u nekim slučajevima i ugrožavaju autohtone vrste koje nastanjuju ovo područje.“- kazala je Aleksandra Ivanović.
