Čak i na najljepšim plažama ne može se izbjeći sveprisutnu plastični otpad koji guši mora i oceane, a tokom putovanja automobilom teško da ćete uživati u pogledu zbog hrpe smeća duž autocesta. Stoga je Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio mali vodič za putovanja i smjernicama kako putovati na održiv način.
WWF putnicima savjetuje da koriste termosice i čuture za vodu ili termo šalice koje imaju kod kuće kako ne bi na putu do odredišta kupovali vodu u plastičnim bocama.
Na put se također mogu ponijeti višekratne zdjelice za hranu i pribor za jelo i to u platnoj torbi umjesto u plastičnim vrećicama. Radi se uglavnom o priboru koji se koristi prilikom kampiranja.
Ako želite potpuno izbjeći plastiku, tada izbor više ne može biti ni kozmetika i kreme za sunčanje koje sadrže mikroplastiku, savjetuje WWF.
Kod odabira smještaja, ističe WWF u svom vodiču, tražite onaj koji ima oznaku održivog razvoja, a jednom kada dođete na odredište raspitajte se o kvaliteti vode iz slavine.
U nekim mjestima se voda iz slavine ne smatra pitkom, no to često nije istina, napominje WWF i dodaje da je dobro boce za vodu puniti i na javnim slavinama.
Također se savjetuje izbjegavanje kioska za hranu i restorana brze hrane koji hranu služe na jednokratnim plastičnim tanjurima, uz plastični pribor za jelo.
Kada god je to moguće, izbjegavajte zapakirane prehrambene proizvode, savjetuje WWF.
Što se otpada tiče, ne ostavljajte ga negdje gdje bi naposljetku mogao završiti u moru.
Osim ekološke štete postoji i veliki utjecaj na gospodarstvo
Jedan od ključnih problema jest prekomjerna uporaba plastike i njeno neprimjereno odlaganje. Prema izvješću Europskog parlamenta iz ožujka ove godine, “u oceanima svake godine završi osam milijuna tona plastike”.
“Govorimo o pet tisuća milijardi mikročestica plastike koje su raštrkane po moru, upozorila je tada izvjestiteljica Catherine Chabaud.
Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije, upozorava da “otpad nije samo izravna prijetnja oceanima, morima i bioraznolikosti, već i budućnosti ribolovnog sektora”.
Osim ekološke štete postoji i veliki utjecaj na gospodarstvo EU-a, specifično na sektore ribarstva i turizma gdje, kako je procijenjeno, gubici iznose 476,8 milijuna eura godišnje.
Jadransko more čini više od 4 posto površine Sredozemnog mora, a morski otpad u Jadranu, pogotovo u sjevernom, zbog malih dubina 40-60 m kao i dugog vremena zadržavanja vode, predstavlja specifičnu opasnost zbog osjetljivosti i ekološke važnosti tog područja.
U Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković dugi niz godina provodi se sustavno praćenje morskog ekosustava sjevernog Jadrana, a unatrag nekoliko godina prati se stanje i opterećenost morskim otpadom. Podaci dobiveni kroz projekte i nacionalni monitoring u sklopu Referentnog Centra za more ukazuju da stanje u Jadranu ne odstupa od trenutačne globalne slike kao ni Mediterana.
Sastav morskog makro i mikro otpada, koji se prati u različitim odjeljcima morskog ekosustava na istraženim postajama Jadrana, pretežito je plastika, 60 do 90 posto
