Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke i pripreme naredne bi trebalo da budu u poodmakloj fazi, saopštio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković i dodao da bi bilo dobro koristiti uporedna iskustva Hrvatske.
On je Pobjedi kazao da je bila duga pandemijska godina u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači i održivi turizam.
“Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina”, smatra Ratković koji je turistički ekspert.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju narednom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu.
Ratković je, komentarišući ovogodišnju sezonu, kazao da su podaci “depresivni”.
“U prvih osam mjeseci ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom na to da je punjenje te vrste smještaja još slabije”, rekao je Ratković.
On je kazao da je, kada se govori o regionu sveukupni broj dolazaka u periodu od januara do avgusta u Hrvatskoj iznosio 6,84 miliona, dok je ujedno zabilježeno 47,54 miliona noćenja.
“Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju iznosi 1,75 miliona, što znači smanjuje 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine”, precizirao je Ratković.
On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.
“Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona, 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena”, smatra Ratković.
Pesimistički scenario bi, kako je dodao, sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu.
“Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati”, rekao je Ratković.
Ove godine se, kako je dodao, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.
“To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni”, naveo je Ratković.
Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke, Ratković smatra da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji.
