U Crnoj Gori se mora hitno reagovati na svim nivoima jer je zagađenje otpadom stvar od nacionalnog interesa, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Zero Waste Montenegro i dodaju da spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i odživa rješenja.
Programska koordinatorka u toj NVO Vanja Cicmil kazala je u intervjuu agenciji MINA da je upravljanje otpadom kompleksna oblast koja ima značajne posljedice na klimatske promjene zbog načina na koji se otpad obrađuje i zbrinjava.
Prema njenim riječima, da bi se u Crnoj Gori u toj oblasti napravio napredak neophodne su sistemske i sinhronizovane promjene na svim nivoima.
“Neophodno je hitno reagovati na svim nivoima, i lokalnim i centralnom, jer zagađenje otpadom kojem danas svjedočimo u Crnoj Gori je stvar od nacionalnog interesa, utiče na javno zdravlje, prirodno okruženje, crnogorsku privredu, turizam, dakle na sve aspekte života”, kazala je Cicmil.
Ona je navela da su klimatske promjene kojima svjedočimo u velikoj mjeri izazvane ljudskim aktivnostima, a prije svega kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Objašnjavajući da su glavni izvori tih emisija sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) za proizvodnju energije i transport, Cicmil je naglasila da je jedan od uzroka i način na koji se obrađuje otpad.
Ona je istakla da klimatskim promjenama doprinose sječe šuma, promjene u korišćenju zemljišta, industrijska proizvodnja, ali i sektor otpada koji značajno doprinosi emisijama.
“Smanjenje ovog uticaja zahtijeva sistemske promjene u energetskom sektoru, transportu, industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, i njihovo usklađivanje sa održivim praksama u upravljanju resursima i zaštitom prirode”, rekla je Cicmil.
Ona je objasnila da se otpad koji završi na deponijama anaerobno razlaže, čime se ispuštaju emisije metana, snažnog gasa sa efektom staklene bašte.
Cicmil je naglasila da ni spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja.
“Magična rješenja koja obećavaju brzo, ali i skupo, rješavanje nagomilanog otpada, kao što su spalionice, postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, termička obrada i slično ne bi se smjela uzimati u obzir”, kazala je Cicmil.
Ona je objasnila da takva rješanja nijesu ekonomski isplativa i dodala da su operativno nefleksibilna.
Osim toga, takva postrojenja, prema riječima Cicmil, imaju ogroman negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.
Ona je kazala da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom u skladu sa propisanom hjerarhijom prioriteta i principima cirkularne ekonomije, za šta, kako je dodala, već postoje dokazano efikasni i javno dostupni načini i smjernice koji su uklopljeni u zero waste metodologiju, odnosno metodologiju nultog otpada, koju preporučije i Evropska unija (EU).
