12.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Zamućenja morskog dna u Bokokotorskom zalivu redovna pojava – ugrožen prirodni, kulturni pejzaž i podmorski živi svijet

Kruzer u Boki 30. oktorbar Zamućenje ostalo, brod otišao – foto M.D.P

Mnogi stanovnici Kotora ne znaju kako izgleda morska voda uz samu rivu prilikom isplovljavanja kruzera koji je bio na vezu u Luci, a sada  tu priliku, zahvaljujući ljubiteljima prirode koji hodaju okolnim brdskim stazama, imaju i  naši pratioci/pratiteljke. Blatnjavi trag za sobom ostavio je brod danas (30. oktobra)  tokom popodneva, dok je manevrisao prilikom izlaska iz Zaliva, što su svojom kamerom zabilježili planinari koji su se spuštali kanicama Franja Josipa. I takvo zamućenje mora je redovna pojava pri svakom ispolovljavanju brodova sa veza uz rivu, a iz godine u godinu njih je sve više, svake godine postižemo nove “rekorde” što se tiče broja ulaska kruzera, dok se morsko dno pretvara u pustoš.

Uprkos brojnim upozorenjima naučnika da rad brodskhi motora, spuštanje sidra u vodu i njegovo izvlačenje iz vode, manevrisanje brodova tokom boravka u Zalivu, utiču pogubno za podmorski biodiverzitet i ekološku ravnotežu, nevjerovatno je da se i dalje dešavaju ovakvi grubi zahvati po morskom dnu,  a da niko od nadležnih to ne sprečava.

Koliko je samo “rana” na morskom dnu od silnih kruzera i kakvo je stanje podmorskog svijeta u ovom dijelu zaliva vidi se i po drastičnom smanjenju ribljeg fonda, gubitka određenih vrsta, na što i ribari stalno potsjećaju. O tome bi imali što da ispričaju i ronioci, koji takođe zapažaju velike promjene u podmorju.

Manevar kruzera u Boki – foto M.D.P.

Posebna priča je akustični odjek u Zalivu prilikom spuštanja/izvlačenja  ogromnih sidara, ogromna buka koja uznemirava živi svijet na kopnu i u moru, naglašena još više pozdravnim sirenama sa kruzera ili glasom spikera pojačanog brodskim mega-zvučnicima, a da ne pričamo o strahovitim vibracijama koje potresaju građevine uz obalu.

“More je najveći ekosistem i ima ogroman kapacitet samoobnavljanja, ali ni to nije bezgranično i kada se jednom poremeti onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu….najveća količina kiseonika kojeg udišemo ne potiče od šuma već od morskog planktona tako da nam je svima ta prirodna ravnoteža ipak neophodna makar dok ne nađemo neku novu planetu ili novu tehnologiju koja bi nam omogućila život”, poručila je ranije Vesna Mačić, naučna savjetnica Instituta za biologiju mora za naš portal.

 /M.D.P./

Najčitanije