Procjene su da Zapadni Balkan gubi 800 mil EUR godišnje zbog nedostatka zajedničke carinske kontrole na graničnim prelazima ili dva eura po satu zbog čekanja na granici. Za jeftiniji, ali i brži transport građana i robe neophodno je smanjiti broj graničnih prelaza i vrijeme čekanja, poručeno je sa konferencije o saobraćaju zemalja regiona i Evropske unije u Budvi.
Transport robe i putovanje građana unutar regiona, ali i prema Uniji trebalo bi da bude lako i brzo, ali u praksi nije tako, ocijenjeno je na skupu u Budvi. Glavni razlog je navode veliki broj graničnih prelaza.
– Poptuno je besmisleno ulagati milijarde eura u kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i čekati sate na granici. Svaki sat čekanja, kako se procjenjuje košta dva eura – rekao je kaže Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Ne mala sredstva izdajaju se i u prelaze sa obje strane granice.
– Investicija samog graničnog prelaza sa strane BiH negdje je 20 mil KM odnosno 10 mil EUR. Pretpostavljam da je isti takav iznos i sa strane Hrvatske. To je samo jedan podatak o vrijednosti koja je uložena, a mogla se izbjeći dvostruka izgradnja, a s druge strane ubrzati promet robe i putnika – naveo je Vojin Mitrović, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Da bi se to i ostvarilo, resorni ministri iz regiona na skupu o saobraćaju u Budvi predložili su izgradnju integrisanih graničnih prelaza.
Jedan takav biće izgrađen i na pruzi od Bara do Beograda.
– Mi smo napravili projekat i usvojen je, u fazi smo tendera i računamo da ćemo to do kraja godine da završimo i napravimo jedan zajednički granični prelaz u Bijelom Polju, gdje ćemo sa carinom CG i Srbije napraviti jedinstven punkt – naveo je Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija Crne Gore.
Upravo investicije u željeznicu, kako je istaknuto na skupu, moraju biti jedan od prioriteta u regionu u narednom periodu kako bi se opterećenost sa puteva premjestila na pruge.
Za sve to region može očekivati podršku Unije.
– Imamo planove i okvire i 2022. trebalo bi da bude godina primjene i konkretnih reformi. Ekonomski investicioni plan za ovaj region koji je usvojila Evropska komisija mobilisaće do devet milijardi eura u narednih sedam godina za ekonomsko približavanje Zapadnog Balkana i Unije – navela je Mona Bjorklund, iz Direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije.
Direktor Transportne zajednice Matej Zakošnjek vjeruje da će za nekoliko godina željeznički saobraćaj u regionu izgledati mnogo bolje.
– Mnogo više mora se raditi i na povećanju bezbjednosti u saobraćaju, jer podaci pokazuju, da je broj smrtnih slučajeva i povreda na putevima i pružnim prelazima na Zapadnom Balkanu iznad evropskog prosjeka – zaključeno je.
